Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

 MWAKORO 6

Aron Rinean te Kaakibotu ae Raoiroi

Aron Rinean te Kaakibotu ae Raoiroi

“Karaoi bwaai ni kabane ibukin neboan te Atua.”1 I-KORINTO 10:31.

1, 2. E nga iai ae ti riai n rineia ni kaineti ma te kaakibotu?

IANGOIA bwa aongkoa ko nang tenaa te uaanikai ae kangkang, ma ko a tii noria naba bwa iai mwakorona ae boka. Tera ae ko na karaoia? Ko kona ni kana te uaanikai ae bwanin n ikotaki naba ma mwakorona ae boka, ke ko kona ni karenakoa te uaanikai ae bwanin n ikotaki ma mwakorona ae boka, ke ko kona ni korea mwakoron te uaanikai ae boka, ao ni kana are e raoiroi. E nga iai ae ko na rineia?

2 N te itera teuana, e kona naba ni kabotauaki te kaakibotu ma te uaanikai anne. N tabetai ko kani kaaki botum, ma ko ataia ae angiin te kaakibotu ae karaoaki n taai aikai, a bubuaka n aron te uaanikai ae boka. Mangaia ae tera ae ko na karaoia? Tao a kona tabeman ni kariaia te bwai ae buakaka ao n iraraang n aeka ni kaakibotu nako aika karaoaki n te aonnaba aei. Tabeman a kona n rawa nakoni kaakibotu nako bwa a aonga ni koaua raoi bwa a na aki reketaati naba teutana, n te bwai teuana ae karuanikai. Ma a taratara raoi tabeman n rawa nakon te kaakibotu ae karuanikai, ma a kakukureiia n tabetai n te kaakibotu ae raoiroi. E nga iai ae ko riai n rineia, bwa ko aonga n teimatoa n tangiraki iroun te Atua?

3. Tera ae ti na rinanona ngkai?

 3 Angia i buakora, a na rinea are te katenua. Ti ataia ae ti kainnanoa te kaokirii teutana, ma ti tii kani kaaki botura n te kaakibotu ae raoiroi. Mangaia ae ti riai n iangoia bwa ti na kanga ni motikia bwa tera ae raoiroi ao ae aki. Ma ti na maroroakinna moa, bwa tera aron rotakin ara taromauri nakon Iehova, n arora n rinea ara kaakibotu.

“KARAOI BWAAI NI KABANE IBUKIN NEBOAN TE ATUA”

4. E na kanga ara katabu n rota arora n rinea ara kaakibotu?

4 E taekina ngkoa ae kangai te tia Kakoaua ae e a kara, ae bwabetitoaki n 1946: “I taraia raoi bwa N na iririi taiani kabwarabwara nako ibukin te bwabetito, ma ni kakauongo raoi iai bwa aongkoa bon oin au bwabetito.” Bukin tera? E kabwarabwaraa ni kangai: “Teimatoau ni kakabooua au katabu, bon te mwaneka ae kakawaki ae buokai bwa N na teimatoa ni kakaonimaki.” Akea te nanououa bwa ko boni bae ni boraoi ma te iango anne. Kakauringakim i bon iroum, ae ko a tia ni berita nakon Iehova bwa ko na kabongana maium ni kabane ni beku ibukina, e na kairiko bwa ko na nanomwaaka. (Wareka Te Minita 5:4.) Ni koauana, kananoan am  iango i aon am katabu, e na aki tii rota arom n iangoa te mwakuri ni minita ni Kristian, ma e na rota naba arom n iangoi iterani maium nako, n ikotaki ma te kaakibotu. E kaatuua te koaua anne te abotoro Bauro ngke e korea ae kangai nakoia Kristian n ana bong: “Ngkana kam amwarake ke kam moi ke kam karaoa te bwai teuana, ao karaoi bwaai ni kabane ibukin neboan te Atua.”—1 I-Korinto 10:31.

5. E kanga Nakoaia Ibonga 22:18-20, ni buokira bwa ti na ota n te kauring are ti anganaki are e oti n I-Rom 12:1?

5 A bane n irekereke baika ko karaoi ni maium, ma taromaurian Iehova iroum. E kabongana te taeka ae matoatoa Bauro n ana reta nakoia kaain Rom, ni kamataataa iai te koaua aei nakoia raona n onimaki. E kaumakiia ni kangai: “Kam na anga rabwatami bwa te karea ae maiu ae itiaki, ae butimwaeaki iroun te Atua, ae te beku ibukin te Atua ma wanawanami.” (I-Rom 12:1) E irekereke naba rabwatam ma am iango, nanom, ao ai korakoram. Ko kabonganai baikai ni kabane n am beku ibukin te Atua. (Mareko 12:30) E taekina te beku ma te nano ni kabane Bauro bwa te karea. E oti bwa iai te kauring ae ti anganaki n te taeka ae “karea.” I aan te Tua Rinanoni Mote, ao te karea ae iai buakakana naba teutana, e aki butimwaeaki iroun te Atua. (Nakoaia Ibonga 22:18-20) N aron anne, ngkana e kabarekaaki n te aro teuana ana beku te Kristian, e na bon aki butimwaeaki ana beku iroun te Atua. E na kanga n riki anne?

6, 7. E na kanga ni kabarekaa rabwatana te Kristian, ao baikara mwina aika kona n reke?

6 E kaungaia Kristian ake i Rom Bauro ni kangai: “Tai anganga bwain rabwatami nakon te bure.” E tuangia naba Bauro bwa a na “kamatei ana mwakuri nako te rabwata.”  (I-Rom 6:12-14; 8:13) N ana reta mai mwaina, ao e anga katoto tabeua ni kaineti ma “ana mwakuri nako te rabwata.” Ti wareka ae kangai ni kaineti ma aomata aika bubure: “A onrake wiia n taeka ni karereanti.” “A waekoakoa nakon te katuturaraa.” “Akea maakan te Atua irouia.” * (I-Rom 3:13-18) E na kabarekaa rabwatana te Kristian ngkana e kabonganai ‘bwain rabwatana,’ ibukini mwakuri akana bure akanne. N te katoto, ngkana e matakuakini baika rangi ni buakaka te Kristian n aron te bwaitingako, ke e mataku n te tiritiri ae riao, “e anganga [matana] nakon te bure,” ngaia are e kamwaraea rabwatana ae bwanin. A nang riki arona nako n taromauri bwa te karea ae e a aikoa tabu, ao na aki butimwaeaki iroun te Atua. (Te Tua-Kaua 15:21; 1 Betero 1:14-16; 2 Betero 3:11) Ai korakorara karuanikain rinean te kaakibotu ae buakaka!

7 E teretere bwa aron te Kristian n rinea ana kaakibotu, bon iai mwina aika kakaiaki. Mangaia ae ti boni kan rinea te kaakibotu ae na katamaroaa ara karea nakon te Atua, ao tiaki te kaakibotu ae na kabarekaa. Ti na maroroakinna ngkai bwa ti na kanga n ataa ae raoiroi ao ae aki.

“RIBAA TE BUAKAKA”

8, 9. (a) Baikara itera aika uoua ake e kona ni kaokoroaki iai te kaakibotu? (b) Aeka ni kaakibotu raa aika ti rawa nako iai, ao bukin tera?

8 N angiin te tai, e kona ni kaokoroaki te kaakibotu nakon itera aika uoua. Teuana e kaineti ma te kaakibotu ae a bon riai n rawa nako iai Kristian, ao are teuana bon te kaakibotu ae a riai ni baireia Kristian n  tatabemania nako bwa a na kariaia ke a na aki. Ti na moanna moa man rinanoakin te moan itera, ae taekan te kaakibotu ae a rawa nako iai Kristian.

9 N aron ae kaotaki ni Mwakoro 1, a kaotiotaki mwakuri ake a teretere kabuakakaaia n te Baibara, n aeka ni kaakibotu tabeua. N te katoto, iangoi Web site ke taabo aika kakawaraki i nanon te Internet, birim, kamataku n te TV, ao katangitang, ake a irekereke kanoaia ma kammarakaia aomata n te aro n iowawa, aia mwakuri taimonio, ke te bwaitingako, ke tao a kauekei mwakuri aika kammaira aika aki riai. Kioina ngkai aeka ni kaakibotu aika kammaira aikai, a karaoaki bwa a na taraa n raoiroi iai mwakuri aika bubuaka ma ana boto n reirei te Baibara ke a urui ana tua, a bon riai ngkanne n rawa nako iai Kristian ni koaua. (Mwakuri 15:28, 29; 1 I-Korinto 6:9, 10; Te Kaotioti 21:8) Rawam nakon aeka ni kaakibotu akana bubuaka akanne, e kaotia nakon Iehova bwa ko bon “ribaa te buakaka” ao ko teimatoa ni “kaki te buakaka.” N te aro anne, bon iai iroum te “onimaki ae aki mwamwanaa te aba.”—I-Rom 12:9; Taian Areru 34:14, BK; 1 Timoteo 1:5.

10. Tera te aeka n iango ae karuanikai ni kaineti ma te kaakibotu, ao bukin tera?

10 A kona n iangoia tabeman bwa e aki karuanikai te mataku ni bwaai ni kaakibotu ake e otara raoi iai te aroaro ae aki riai. A iango ni kangai, ‘I kona ni mataku iai n taian taamnei ke n te TV, ma I bon aki kona ni karaoi baikanne.’ E mwamwanaa te aba te aeka n iango anne, ao e karuanikai. (Wareka Ieremia 17:9.) Ngkana ti kukurei ni kaaki botura ni matakuakini baike e kabuakakai Iehova, e koaua bwa ti bon “ribaa te buakaka”? E na kamaabubui ara iango okiokira ni matakuakina te aroaro  ae buakaka, ni wareka taekana, ke n ongora iai. (Taian Areru 119:70; 1 Timoteo 4:1, 2) Te okioki ni matakuakini aroaro aika bubuaka e kona ni bita ara kantaninga ni kaineti ma buure ake a karaoaki irouia aomata tabemwaang.

11. E kanga ni kaotaki koauan I-Karatia 6:7 ni kaineti ma te kaakibotu?

11 E a bon tia n riki aei. A a tia tabeman Kristian ni karaoi aroaro ni maiu aika kammaira, bwa a iraraang n te kaakibotu are a taneiai ni matakuakinna. A a tibwa karekei reireiaia bwa “te baere e unikia te aomata, e na manga taia naba uaana,” imwini booia ma te kangaanga. (I-Karatia 6:7) Ma e kona n totokoaki mwina ane kananokawaki anne. Ngkana ko unika raoi te bwai ae itiaki n am iango, ko na kukurei n taia mwina ae raoiroi i nanoni maium.—Nora te bwaoki ae “ Te Kaakibotu Raa ae I Riai n Rineia?

 

ARA MOTINNANO AIKA BOTO I AONI BOOTO N REIREI MAN TE BAIBARA

12. E kanga n irekereke I-Karatia 6:5 ma te kaakibotu, ao tera kairara ae tauraoi ibukini karaoan ara motinnano?

12 Ti na maroroakina ngkai te kauoua n itera, ae taekan te kaakibotu ae a oti iai mwakuri aika aki taekinaki n Ana Taeka te Atua bwa a buakaka ke a raoiroi. Ngkana e na karaoa ana rinerine te Kristian mai buakon aeka ni kaakibotu akanne, e riai temanna ma temanna ni boni karaoa ana motinnano bwa e nga ae e taku bwa e raoiroi. (Wareka I-Karatia 6:5.) Ma e ngae n anne, ngkana ti kaaitara ma te rinerine aei, tiaki n ae ai akea kairara iai. Iai n te Baibara booto n reirei ke koaua aika kakawaki, ake ti kona n ataa iai aron ana iango Iehova. Ngkana ti mutiakini booto n reirei aikai, ti na kona iai n ataa “nanon  Iehova” ni bwaai ni kabane, n ikotaki ma ara rinerine n ara kaakibotu.I-Ebeto 5:17.

13. Tera ae na kairira bwa ti na rawa nakon te kaakibotu ae aki kakukureia Iehova?

13 A na bae ni kakaokoro aroia Kristian ni kabane ni karikirakea irouia ataakin te aroaro ae riai. (I-Biribi 1:9) A ataia naba Kristian bwa a kakaokoro nako baika tangiraki ni kaineti ma te kaakibotu. Mangaia ae e aki riai ni kantaningaaki bwa e na titeboo aia motinnano Kristian ni kabane ake a karaoi. Ma e ngae n anne, ngkana ti kabatiaa butimwaean ana kaetieti nako te Atua bwa a na kaira ara iango ao nanora, ti na ingainga riki iai n rawa nakon aeka ni kaakibotu aika aki kakukureia Iehova.Taian Areru 119:11, 129; 1 Betero 2:16.

14. (a) Tera ae ti riai n iangoia ni kaineti ma rinean te kaakibotu? (b) Ti na kanga ni kateimatoa moanibwaiani baika irekereke ma te Tautaeka n Uea i nanoni maiura?

14 Ni kaineti ma rinean te kaakibotu, iai riki te bwai ae kakawaki ae na iangoaki: bon am tai. E kaotaki ni baika ko kaaki botum iai bwa baikara baika ko taku bwa a raoiroi, ma e kaotaki naba ni mwaitin am tai are ko kabanea iai bwa baikara baika kakawaki riki iroum. Ni koauana, moan te kakawaki riki irouia Kristian, baika irekereke ma taromaurian te Atua. (Wareka Mataio 6:33.) Tera ngkanne ae ko na karaoia, bwa ko aonga ni koaua raoi bwa ko teimatoa ni moanibwai baika irekereke ma te Tautaeka n Uea ni maium? E korea ae kangai te abotoro Bauro: “Taratarai raoi aromi n nakonako, bwa kam na aki nakonako bwa aomata aika nanobaba ma kam na nakonako bwa aomata aika wanawana, ni kabonganai raoi ami tai ni kabane.” (I-Ebeto 5:15, 16) Ni koauana, tiatianakini mwaitin te tai ae ko kataua ibukin  te kaakibotu, e na buokiko ni karekea am tai ae ko kainnanoia ibukini “bwaai aika kakawaki riki,” aika mwakuri aika a na kanakoraoa riki taromaurian te Atua iroum.I-Biribi 1:10.

15. E aera ngkai e rangi ni kakawaki ae ko tataua raroam man te bae buakaka ngkana ko rinea am kaakibotu?

15 E raoiroi naba ae ko tataua raroam man te bae buakaka ngkana ko rinea am kaakibotu. Tera ae nanonaki  n anne? Manga iangoa riki te katoto ni kaineti ma te uaanikai. Ibukin totokoan ae ko na aki kana are boka, ko na aki tii korea mwakorona raoi are buakaka ni kanakoa, ma ko na koreia ni katomimia n taua raroana ma mwakorona are buakaka. N aron naba anne, e rangi ni kakawaki ae ko tataua raroam man te bwai ae buakaka n rinean am kaakibotu. E aki tii rawa te Kristian ae wanawana nakon te kaakibotu ae ataaki raoi bwa e urui ana boto n reirei te Baibara, ma e rawa naba nakon aeka ni kaakibotu aika kanamakinaki bwa tao a aki bati n raoiroi, ke a irekereke ma itera tabeua aika kona n urua ara iraorao ma Iehova. (Taeka N Rabakau 4:25-27) E na buokiko ni karaoa anne, arom ni kakairi raoi n Ana Taeka te Atua.

“BWAAI NI KABANE AIKA ITIAKI”

E kamanoira man ruanikain ara onimaki, kamanenaan ana kaetieti te Atua n rinean te kaakibotu

16. (a) Ti na kanga ni kaotia bwa iai iroura ana iango Iehova ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai? (b) E na kanga n riki kamanenaan ana boto n reirei te Baibara, bwa anuani maium?

16 A moanibwaia mutiakinan ana iango Iehova Kristian ni koaua ngkana a na rinea aia kaakibotu. A kaotaki n te Baibara ana namakin ao ana kaetieti Iehova. N te katoto, e karinani bwaai tabeua ake e ribai Iehova, te Uea are Toromon, n aron “te newe ae kewekewe, ao baai aika katutua te raraa ae akea ana bure; te nano ae kariki iango aika bubuaka, waae aika waetata ni biribiri nakon te buakaka.” (Taeka N Rabakau 6:16-19, BG) Tera aron rotakin am iango, n ana iango Iehova? E kaungaunga ni kangai te tia areru: “Ngkami akana kam tangira Iehova, kam na riba te buakaka.” (Taian Areru 97:10, BG) Ko riai ni kaotia bwa ko bon ribaa te bae e ribaia Iehova, n am rinerine ni kaineti ma am kaakibotu.  (I-Karatia 5:19-21) Ururingnga naba, bwa te baere ko kakaraoia riki ngkana tii ngkoe, ae ko aki kakaraoia i mataia aomata, e kaotiko raoi bwa te aeka n aomata raa ngkoe. (Taian Areru 11:4; 16:8) Mangaia ae ngkana iai i nanom kani kaotiotan ana iango Iehova ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai n iterani maium nako, ao ane ko na aki toki ni karaoi am rinerine aika boraoi ma ana boto n reirei te Baibara. E na riki bwa anuani maium kakaraoan anne.2 I-Korinto 3:18.

17. Imwain rinean ara kaakibotu, baikara titiraki ake ti riai n titirakinira iai?

17 Tera riki ae ko na karaoia bwa ko aonga ni kaboraoa raoi am mwakuri ma aron ana iango Iehova, ni kaineti ma rinean te kaakibotu? Iangoa te titiraki ae, ‘Tera aron rotakiu n aei ao aron taraakiu i matan te Atua?’ N te katoto, titirakiniko ni kangai imwaini motikan ae ko na taamnei n te birim teuana ke ko na aki, ‘E na kanga n rotaki mataniwin nanou n te taamnei aei?’ Ti na iangoi ngkai booto n reirei aika kaineti ma te iango aei.

18, 19. (a) E kanga te boto n reirei ae kuneaki n I-Biribi 4:8 ni buokira ni baireia bwa e raoiroi ara kaakibotu ke e aki? (b) Baikara riki booto n reirei aika kona ni buokiko n rinea te kaakibotu ae raoiroi? (Nora te kabwarabwara mai nano.)

18 E kuneaki te boto n reirei ae kakawaki n I-Biribi 4:8,  ae kangai: “Kam na teimatoa n iangoi baikai, aika bwaai ni kabane aika koaua, bwaai ni kabane aika kakawaki riki, bwaai ni kabane aika eti, bwaai ni kabane aika itiaki, bwaai ni kabane aika kauekea te tangira, bwaai ni kabane aika atongaki bwa a raoiroi, bwaai ni kabane aika riai ao bwaai ni kabane aika riai ni kamoamoaaki.” Ni koauana, e aki maroroakina te kaakibotu Bauro ikai, ma e maroroakini baika iaiangoaki iroun te aomata, ake a riai ni boboto i aoni baika kakukureia te Atua. (Taian Areru 19:14) Ma a kona naba ni kamanenaaki ana taeka Bauro ni kaineti ma te kaakibotu. N te aro raa?

19 Titirakiniko ni kangai, ‘E koaua bwa au rinerine n au birim, n au takaakaro n te viteo, n au katangitang, ke n aeka ni kaakibotu riki tabeua, a karini n au iango “bwaai ni kabane aika itiaki”?’ N te katoto, imwini matakum n te birim teuana, baikara taamnei ake a tiku n am iango imwina? Ngkana a kakukurei, a itiaki, ke a karaunano, ko ataia ngkanne bwa e raoiroi am kaakibotu anne. Ma ngkana e kairiko te birim are ko mataku iai, bwa ko na iangoi baika aki itiaki, e aki raoiroi ngkanne am kaakibotu anne, ao e karuanikai naba. (Mataio 12:33; Mareko 7:20-23) Bukin tera? Ibukina bwa iangoani baika aki itiaki, a urua raun nanom, a kamwakaa mataniwin nanom ae kataneiaaki n te Baibara, ao a kona n urua am iraorao ma te Atua. (I-Ebeto 5:5; 1 Timoteo 1:5, 19) Kioina ngkai ko na rotakibuaka n te aeka ni kaakibotu anne, kamatoaa nanom bwa ko na rawa nako iai. * (I-Rom 12:2) Katotonga te tia areru are e tataro nakon Iehova ni kangai: “Ko na katannakoi matau man noran te bwai ae akea manena.”Taian Areru 119:37, BG.

 UKERA KABWAIAIA TABEMWAANG

20, 21. E kanga n irekereke 1 I-Korinto 10:23, 24 ma rinean te kaakibotu ae raoiroi?

20 E taekina Bauro te boto n reirei ae kakawaki man te Baibara ae riai ni mutiakinaki iroun te aomata, ngkana e na karaoi motinnano i aoni baike e boni kona ni bairei. E taku: “A bane bwaai ni kariaiakaki, ma a aki bane ni kateimatoa te aba. Ke e tai ukera oini kabwaiana temanna ma temanna, ma e na ukera ae e na kabwaia iai raona.” (1 I-Korinto 10:23, 24) E kanga n irekereke te boto n reirei anne ma rinean te kaakibotu ae raoiroi? Ko riai n titirakiniko ni kangai, ‘Tera aron rotakia tabemwaang n te kaakibotu ae I rineia?’

21 E kona mataniwin nanom ni kariaia bwa ko na kakukureiko n te aeka ni kaakibotu teuana ae ko taraia bwa e “kariaiakaki,” ke e raoiroi. Ma ngkana ko noria bwa e kamatauninga irouia kaain te onimaki ake tabeman, ake a tuamatoa riki mataniwin nanoia, ko kona ni motinnanoia bwa ko na aki kaaki botum iai. Bukin tera? Bwa ko aki kani ‘bure nakoia tarim,’ ke ni “bure iai nakoni Kristo” n aron are e taku Bauro, rinanoni karekean aaro ake e na kangaanga riki iai irouia raom n te onimaki, bwa a na teimatoa ni kakaonimaki iroun te Atua. Ko na nanona raoi te kaungaunga are kangai: “Kam na tai riki bwa bwaai ni kabwakabwaka.” (1 I-Korinto 8:12; 10:32) A mutiakina ana reirei Bauro Kristian ni koaua ni boong aikai, ae te reirei ae oti iai te mwamwannano ao te ataibwai, n aroia n rawa nakon te kaakibotu ae kona ni “kariaiakaki” ma e aki “kateimatoa te aba.”I-Rom 14:1; 15:1.

22. E aera ngkai a kariaia Kristian iango aika kakaokoro ni baika a boni kona ni baireaki iroun temanna ma temanna?

 22 Ma iai riki te itera teuana ae kaineti ma ukerani kabwaiaia tabemwaang. Te Kristian are e tuamatoa riki mataniwin nanona, e aki riai n imanonoa ae a na bane Kristian ni katitebooi aia iango ma ana iango ae tuamatoa ni kaineti ma te kaakibotu ae riai. Ngkana e karaoa anne, e na riki bwa kaanga te tia kabutikaa n te kawai ae e imanonoa ae a na bane taani kabutikaa ake a kabongana naba te kawai anne, ni buti n te buti are e tangiria. E aki raoiroi te aeka ni kairoro anne. Ibukin te tangira ni Kristian, e riai te aomata are e tuamatoa riki mataniwin nanona, ni karineia raona n onimaki ake e kaokoro ana iango ma ngaiia ni bwaai tabeua ni kaineti ma te kaakibotu, ake a aki riaoni booto n reirei ni Kristian. N te aro anne, e a kariaia iai bwa e na ‘ataaki wanawanana irouia aomata nako.’I-Biribi 4:5; Te Minita 7:16.

23. Ko na kanga ni koaua raoi bwa ko rinea te kaakibotu ae raoiroi?

23 Ni kauarerekeana, ko na kanga ni koaua raoi bwa ko rinea te kaakibotu ae raoiroi? Raawa nakon aeka ni kaakibotu aika oti iai mwakuri aika aki riai ao aika buakaka, aika kabuakakaaki n Ana Taeka te Atua. Kakairi n ana boto n reirei te Baibara, ake a kona ni kainetaki nakon aeka ni kaakibotu ake a aki kateretereaki n te Baibara. Raawa nakon te kaakibotu ae na kammaraka mataniwin nanom, ao kukurei ni kakeai aeka ni kaakibotu ake a kona ni kamatauningaia tabemwaang, ai moarara riki raao n te onimaki. E bia riki am motinnano ae matoatoa ni karaoan anne, bwa neboan te Atua ao kateimatoaan tangiram ma am utu irouna.

^ bar. 6 N te taetae ni Kuriiti, a rairaki taeka aikai bwa, “Akea maakan te Atua ni mataia.”

^ bar. 19 A kuneaki booto n reirei riki tabeua aika kaineti ma te kaakibotu n Taeka N Rabakau 3:31; 13:20; I-Ebeto 5:3, 4; ao I-Korote 3:5, 8, 20.