Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

“Kawakiningkami n te Aro ae Kam na Teimatoa n Tangiraki Iai Iroun te Atua”

 TE BUKINIBAA

Te Tiaruuti Buraeki, te Karebwaoki, ao te Mwakuri ae Tiaki te Mwakuri n Tautia

Te Tiaruuti Buraeki, te Karebwaoki, ao te Mwakuri ae Tiaki te Mwakuri n Tautia

Te tiaruuti nakon te buraeki. A kakoauaa Ana Tia Kakoaua Iehova bwa te bobaraaki nakon te buraeki ke te tiaruuti nako iai, ae n angiin te tai e irianaki ni kunan te aba, bon te waaki n taromauri ae kaotaki iai onimakinan te kamaiu mairoun te Tautaeka ke taan tautaeka, ao ai tiaki mairoun te Atua. (Itaia 43:11; 1 I-Korinto 10:14; 1 Ioane 5:21) Temanna te tia tautaeka  ngkoa ae kaira karaoan anne bon Ueani Baburon ae Nebukaneta. E kan anai nanoia aomata te tia tautaeka ae mwaaka aei ni kakannatona ma arona n taua te Aro, ao e a katea te boua ae buburakaei ma ni kairoroiia ana aomata bwa a na bobaraaki ni karinea te boua aei, ngkana e tang te katangitang ae ai aroni kunan te aba. Ma a rawa ni bobaraaki nakon te boua aei I-Ebera aika teniman aika Tiateraka, Metiaka ao Abeteneko, e ngae ngke te tuuaa iai te mate.Taniera, mwakoro 3.

Ni kaineti ma ara tai aikai, e korea ae kangai te tia korea rongorongon rimoa ae Carlton Hayes, “te buraeki bon te kanikina ae te kabanea ni kakawaki ni kaineti ma te nanonnaba, ao e onimakinaki ma n taromauriaki. Ngkana e rirarikia te buraeki ao a kanakoi bwaraia mwaane, ao ibukini kamoamoaan te buraeki a otei kario taani kario, ao a anenei kuuna ataei.” E reitia n taku teuaei bwa iai naba boong aika aongkoa boongi n toa ake e kamoamoaaki iai te nanonnaba n aron Aua n Turai i Amerika, n ikotaki naba ma aia bong “aomata aika rine iroun te tautaeka,” ao “taabo ake e neneboaki iai te tautaeka ke ana kanikina.” Ni botakin te aba teuana i Brazil, ao e taekina ae kangai te beretitenti n te Boowi ae Rietata n te Botaki n Tautia: “E neboaki te buraeki ao e taromauriaki . . . n aron taromaurian Abara.” E taekinaki ngkoa ae kangai n te Encyclopedia Americana, “e tabu te buraeki n aron te kaibangaki ae tabu.”

E kaotaki riki n te boki are e a tibwa taekinaki, bwa kunan te aba “boni kaotan te nanonnaba ao n angiin te tai a irekereke ma te bubutii te ibuobuoki ao te kairiri mairoun te Atua ao kamanoaia aomata ke aia taan tautaeka.” Mangaia ae e aki riao aia iango ana toro Iehova ngkana a iangoi botaki ibukini kaotan te nanonnaba aika irekereke ma te tiaruuti nakon te buraeki ao anenean kunan te aba, bwa baika irekereke ma te waaki n taromauri. Ni koauana, e karakinaki ni kangai n te boki ae The American Character aroia ataein Ana Tia Kakoaua Iehova n rawa n neboa te buraeki ke n taekin taeka ni bau ibukini boutokaan te tautaeka n taiani kuura n reirei i Amerika:  “E a tia ni kamatoaaki man taiani keiti aika bati aika rinanoaki n te Boowi ae Moan te Rietata, bwa waaki aikai boni waaki n taromauri.”

E ngae ngke a aki irii botaki ana aomata Iehova ake a tarai bwa a aki boto i aon te Baibara, ma a karinei inaomataia tabemwaang ni karaoa aei. A karinei naba buraeki bwa banna aika tei ibukin te aba ao a tarai tautaeka aika rineaki i aan te tua bwa “mwaaka n tautaeka” aika beku bwa “tabonibain te Atua.” (I-Rom 13:1-4) Mangaia ae a mutiakina te kaungaunga Ana Tia Kakoaua Iehova, are a na tataro “ibukia ueea, ma ake a kakannato ni kabane.” Bukini karaoan anne “bwa ti aonga ni maiu i nanon te rau ma te mweraoi ma ni maiuakina raoi tangiran te Atua ao te wanawana.”—1 Timoteo 2:2.

Te karebwaoki n te rinerine n te tautaeka. A karinei inaomataia n rinerine tabemwaang, Kristian ni koaua. A aki anai nanoia aomata bwa a na aki rinerine, ao a ongeaba nakoni mwaaka ni kairiri ake a a tia n rineaki. Ma e ngae n anne, a kateimatoa aroia n tei i nuka ni kaineti ma aia waaki n tautaeka botannaomata. (Mataio 22:21; 1 Betero 3:16) Ma tera ae e riai ni karaoia te Kristian n aaba ake a kabaeaki iai aomata bwa a na karebwaoki, ke e korakora iai te kairiribai nakoia ake a aki nako nakon te tabo ni karebwaoki? Ururingan are a bon nako naba Tiateraka, Metiaka ao Abeteneko nakon te aba ae aoraoi ae Rura, e kona ni motinnanoia te Kristian are e kaaitara ma te aekaki aei, bwa e na rinnako n te ruu ni karebwaoki, ngkana e boraoi ma mataniwin nanona. Ma e ngae n anne e riai n taraia raoi bwa e na aki urua arona n tei i nuka. E riai n iangoi booto n reirei aika onoua aika imwina aikai:

  1. A “aki arona aroia kaain te aonnaba” taan rimwin Iesu.Ioane 15:19.

  2. A tei Kristian ibukini Kristo ao ana Tautaeka n Uea.—Ioane 18:36; 2 I-Korinto 5:20.

  3. A katiteuanaaki n aia koaua kaain te ekaretia ni Kristian, ao a kabaeaki kaaina n te tangira ae aekakin ana tangira Kristo.1 I-Korinto 1:10; I-Korote 3:14.

  4.   A bukintaeka te koraki ake a rinea te aomata bwa te tia tautaeka ni baike e karaoi te tia tautaeka aei.—Nori booto n reirei aika kaotaki n 1 Tamuera 8:5, 10-18 ao 1 Timoteo 5:22.

  5. E tarai Iehova aroia I-Iteraera n tangira te tia tautaeka i aon te aba bwa kanikinaean ae a rawa Irouna.1 Tamuera 8:7.

  6. A riai na aki mamaaku Kristian n taekina Ana Tautaeka n Uea te Atua, ngkana a taetae nakoia aomata aika kakaokoro nako aia tautaeka ake a tangiri.Mataio 24:14; 28:19, 20; I-Ebera 10:35.

Te mwakuri ae baireaki n te tautaeka ae tiaki te mwakuri n tautia. N aaba tabeua, ao e tangiraki man te Tautaeka bwa a riai te koraki ake a rawa n riki bwa tautia ni beku n te mwakuri ae baireaki n te Tautaeka ae tiaki te mwakuri n tautia. Ngkana ti kaaitara ma te motinnano i aon aei, ti riai n tataroakinna, ao tao ni maroroakinna ma raora ni Kristian ae e a ikawai n te onimaki, ao ni karaoa ngkanne ara motinnano ae boto i aoni mataniwin nanora ae reireiaki raoi.—Taeka N Rabakau 2:1-5; I-Biribi 4:5.

E tuangira Ana Taeka te Atua bwa ti “na aantaeka ao n ongeaba nakon taian tautaeka ao mwaaka n tautaeka, ao [ti] na tauraoi nakoni mwakuri aika raraoi ni kabane, . . . [n] aki imanono.” (Tito 3:1, 2) N iangoan anne, ti kona ni bon titirakinira n titiraki aikai: ‘E na urua arou n tei i nuka ngkai te Kristian ngai butimwaean te beku aei, ke e na kairai bwa N na irekereke ma te Aro ae kewe?’ (Mika 4:3, 5; 2 I-Korinto 6:16, 17) ‘E na kangaanga irou bwa N na kakororaoi tabeu ni Kristian ngkana I karaoa te mwakuri aei, ke e na bon tukai bwa N na aki kakororaoi?’ (Mataio 28:19, 20; I-Ebeto 6:4; I-Ebera 10:24, 25) ‘N te itera are teuana, te koaua bwa e irekereke karaoan te beku aei ma te babaire ae N na kona iai ni karababaa au mwakuri ibukin te Atua, ae tao karaoan te mwakuri ni minita ni kabwanina au tai?’I-Ebera 6:11, 12.

Ngkana e motikia te Kristian temanna bwa e na beku n te mwakuri ae baireaki n te Tautaeka n oneani mwin ae e  na karabuutinaki, a riai ni karinea ana motinnano raona ni Kristian. (I-Rom 14:10) Ma ngkana e iangoia bwa e na aki karaoa te beku anne, a riai naba tabemwaang ni karinea anne.1 I-Korinto 10:29; 2 I-Korinto 1:24.