Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

“Kawakiningkami n te Aro ae Kam na Teimatoa n Tangiraki Iai Iroun te Atua”

 MWAKORO 13

Bukamaru Aika Aki Kakukureia te Atua

Bukamaru Aika Aki Kakukureia te Atua

“Teimatoa n tutuoa bwa tera ae e kukurei iai te Uea.”I-EBETO 5:10.

1. Aeka n aomata raa ake e katikiia Iehova nakoina, ao e aera ngkai a riai n teimatoa n tarataraa raoi aia onimaki?

E TAKU Iesu: “A nang taromauria . . . te Tama n te taamnei ao n te koaua, taan taromauri ni koaua, bwa e ukoukoriia aekaki n aomata aikai te Tama bwa a na taromauria.” (Ioane 4:23) E katikiia Iehova aeka n aomata aikai nakoina ao nakon Natina ngkana e kuneia, n aron ae e kuneko naba. (Ioane 6:44) Ai kabwaiara aomata aikai! Ma a riai taan tangira ana koaua te Baibara n “teimatoa n tutuoa bwa tera ae e kukurei iai te Uea,” bwa e bon rangi ni mwaatai Tatan ni mwamwanaa te aba.I-Ebeto 5:10; Te Kaotioti 12:9.

2. Kabwarabwaraa bwa tera ana iango Iehova irouia te koraki ake a kataia n rengana te Aro ae koaua ma ae kewe.

2 Iangoa te baere riki n uakaan ma te Maunga ae Tinai, ngke a tuanga Aaron I-Iteraera bwa e na karaoa atuaia. E kariaia Aaron ao e karaoa te kao te teei ae te koora, ma e taekinna bwa e tei te kao arei ibukin Iehova. E taku: “Te toa n taromauria Iehova ningabong.” E kukurei Iehova n renganakin te Aro ae koaua ma ae kewe aei? E aki ao e kamateia tao teninga taan taromaurii boua. (Te Otinako 32:1-6, 10, 28, BG) Tera reireiara iai? Ngkana ti kan teimatoa n tangiraki iroun te Atua, ti aki riai n “ringa te bwai teuana ae kamwara” ao ti na tauaninne ni kawakina te koaua mani bwaai nako aika kona ni kabuakakaa. Itaia 52:11, BG; Etekiera 44:23; I-Karatia 5:9.

3, 4. E aera ngkai ti riai ni mutiakin raoi ana boto n reirei te Baibara ngkana ti neneri katei ma bukamaru aika taabangaki?

3 Ma e kananokawaki bwa imwini mateia abotoro ake a riki bwa taan tukiia taan tannako man te koaua, ao te koraki ake aongkoa Kristian a a moanna ni butimwaei katei ni beekan, bukamaru, ao boongi n toa, ae a a taekinna ngkai bwa waaki aika uki irouia Kristian. (2 I-Tetaronike 2:7, 10) Ngkana ko rinanon tabeua mai buakoni bukamaru aikai, ko na noria iai bwa a aki kaotiota nanon te Atua, ma a kaotiota nanon aon te aba. A noraki baikai n angiini bukamaru aika karaoaki n taai aikai: E kaotiotaki iai tangiran te kaibwabwaru, ao a boutokaaki iai aia reirei aika kewe Aaro ao te tabunea, aika baika ataaki bwa kanoan ana waaki “Baburon ae Kakannato.” * (Te Kaotioti 18:2-4, 23) Uringnga naba are e bon nori Iehova katei aika kamwara aika karaoaki n Aaro ni beekan ngkoa, ake a boboto mai iai katei aika bati aika karaoaki ngkai. Akea te nanououa bwa e tarai aeka ni bukamaru aikai bwa a kamatauninga naba ni boong aikai. Tiaki e riai ni kakawaki riki iroura ana iango i aoni baikai?2 Ioane 6, 7.

4 Ngkai Kristian ni koaua ngaira, ti ataia ae iai bukamaru tabeua aika aki kakukureia Iehova. Ma ti riai naba ni motikia i nanora bwa ti na aki irekereke naba teutana ma ngaai. Iaiangoan ae e aera ngkai e aki kukurei Iehova n aeka ni bukamaru aikai, e na kakorakoraa ara motinnano n rawa nakon te bwai teuana ae kona n tukira man teimatoara n tangiraki iroun te Atua.

 TE KIRITIMATI—TE ARA AE BOOU IBUKIN TAROMAURIAN TAAI

5. E aera ngkai ti kona ni kakoauaa bwa e aki bungiaki Iesu n Ritembwa 25?

5 E aki taekinaki bukamaruan ana rekenibong Iesu n te Baibara. Ni koauana, e aki ataaki raoi te bong are e bungiaki iai. Ma ti kona ni koaua raoi bwa e bon aki bungiaki n Ritembwa 25, n te namwakaina ae tain te kamwaitoro n te aba anne. * Teuana bukina ae ti koaua raoi iai, bwa e koreia Ruka bwa e bungiaki Iesu n te tai are a ‘titiku iai taani kawakintiibu i tinaniku’ ni kawakina aia nanai. (Ruka 2:8-11) Ngkana bon anuaia te “titiku i tinaniku” i nanon te ririki, e na aki ngkanne kakawaki taekinan anne. Ma ibukina bwa iai te tai ni kakarau ma te tino i Betereem, a kakawakinaki maan n tain te kamwaitoro i nanon aia auti maan, ao a aki “titiku i tinaniku” taani kawakintiibu. Irarikina, a nako Betereem Ioteba ao Maria ibukina bwa e tua te koreara te Embera are Aukutito. (Ruka 2:1-7) E na rangi ni kangaanga iroun te Embera bwa e na tua nakoia aomata aika rawa n tautaekanaki irouia kaain Rom, bwa a na mwananga nakon aia kaawa aia bakatibu n te tai are e a roko ni korakorana iai te mwaitoro.

6, 7. (a) A moan reke mai ia katein te Kiritimati aika bati? (b) Tera te kaokoro ae kona n noraki n te anga batia n te Kiritimati, ao te anga bwaintangira irouia Kristian?

6 Akea taekan te Kiritimati n te Baibara, ma e moan reke man aia bongi n toa beekan rimoa n aron te Roman Saturnalia, ae te bukamaru ae karaoaki nakon Saturn ae  atuan te ununiki. N aron anne, ni kaineti ma aia warebwai taan taromauria te atua ae Mithra, ao e bubukamaruaki n Ritembwa 25 ana “rekenibong taai ae aki kona ni konaaki,” e taekina anne te boki ae te New Catholic Encyclopedia. E taku naba: “E moan reke te Kiritimati n te tai are e a taotira iai taromaurian taai i Rom,” ae tao tenua te tienture imwini mateni Kristo.

A anganga Kristian ni koaua ibukin aia tangira

7 N tain aia bukamaru beekan aikai, ao a anga batia i marenaia ma ni karaoa te baka n amwarake, aika waaki aika kakaraoaki naba ngkai n tain te Kiritimati. Ma e ngae ngke e a karaoaki naba ni boong aikai te anga batia n tain te Kiritimati, ma e bon aki boraoi ma ae nanonaki n 2 I-Korinto 9:7, ae kangai: “Ke e karaoa ae e kataua i nanona temanna ma temanna, tiaki n aron ae akea nanona iai ke e tebonaki nako iai, bwa te Atua e tangira ane anga ma kukurein nanona.” A angabwai Kristian ni koaua ibukin aia tangira, ao e aki boto aia anga bwaintangira i aon te bongi n namwakaina teuana, ao a aki kariaa ae a na manga bwaintangiraaki bwa booni mwina. (Ruka 14:12-14; wareka Mwakuri 20:35.) Irarikina, a rangi ni kakaitau riki ngkai a a kainaomataaki man te katabetabe ao te tabeaianga ae bati n tain te Kiritimati, ao ni kabebeteaki man te uota ae rawawata ibukin te taarau n te mwane, ae a bati aika rotakibuaka iai.Mataio 11:28-30; Ioane 8:32.

8. A anga aia bwaintangira taani kaiwan itoi ibukin ana bong ni bung Iesu? Kabwarabwaraa.

8 Ma a kona ni kangai tabeman, tiaki a bwaintangiraa Iesu taani kaiwan itoi ni kaineti ma ana bong ni bung? A aki. Aia anga bwaintangira bon tii kaotan aia karinerine nakon te aomata ae kakannato, ae te katei ae bwabwainaki n taai ake a karakinaki n te Baibara. (1 Uea 10:1, 2, 10, 13; Mataio 2:2, 11) Ni koauana, a aki roko n te  tairiki are e bungiaki iai Iesu. Ngke a roko ao ai tiaki te merimeri Iesu ae wene ni nneni kanaia maan, ma e a ikawai riki ao e a maeka i nanon te auti.

TAEKAN TAIAN REKENIBONG N TE BAIBARA

9. Tera ae riai n ataaki ni kaineti ma bukamaruan rekenibong ake a taekinaki n te Baibara?

9 E ngae ngke e karekea te kukurei ae moan te bati bungiakin te teei, ma e aki roko n te taekinaki n te Baibara bukamaruan ana rekenibong temanna ana toro te Atua. (Taian Areru 127:3) E mwaninga ni karina rongorongoni bukamaruan te rekenibong te tia korea rongorongon te Baibara? Tiaki ngaia anne, bwa iai uoua bukamaruan te rekenibong ae taekinaki iai, ae ana rekenibong te Barao temanna ae te I-Aikubita ao Erote Antibati. (Wareka Karikani Bwaai 40:20-22; Mareko 6:21-29.) Ma a uaia n taekinaki bwa botaki aika bubuaka, ai moarara riki are te kauoua are e a kabakuaki iai roroan Ioane te tia Bwabetito.

10, 11. Tera aia iango Kristian rimoa ni bukamaruan te rekenibong, ao bukin tera?

10 E taekinaki n te boki ae The World Book Encyclopedia, bwa “a iangoa bukamaruani bungiakin te aomata Kristian rimoa bwa te katei ni beekan.” N te katoto, a kakoauaa kaaini Kuriiti ngkoa bwa a toa aomata nako ma kaka temanna antia ae te tia kawakinia, ae e kaea moani bungiakin te aomata ao e a kakawakinna nako naba. E taku te boki ae The Lore of Birthdays bwa te anti aei “iai reitakina ma te atua are ana rekenibong e bwakara raoi te bong are e bungiaki iai te aomata anne.” E a rangi ni maan te tai ae a rangi n irekereke iai taian rekenibong ma te kaiwa ni kabonganaani bwaini karawa, ao kaiwanakini kanoan taai aika a na roko.

11 A aki tii rawa ana toro te Atua rimoa nakoni katein  te rekenibong ibukina bwa a boboto i aon aia waaki beekan ao te tabunea, ma ibukin naba kaetieti ake a kakairi iai ni maiuia. Bwa bukin tera? Bwa a nanorinano mwaane ma aine aikai, bwa a aki iangoi moani bungiakia bwa e rangi ni kakawaki, n te aro ae e riai ni bukamaruaki. * (Mika 6:8; Ruka 9:48) Ma a neboa Iehova ma ni kaitaua ibukin te bwaintangira ae kakawaki ae te maiu. *Taian Areru 8:3, 4; 36:9; Te Kaotioti 4:11.

12. E na kanga n raoiroi riki ara bong ni mate nakon ara bong ni bungiaki?

 12 A kawakinaki n ana ururing te Atua aomata ni kabane aika kakaonimaki ake a mate, ao e na bon reke maiuia n te tai ae na roko. (Iobi 14:14, 15) E taku Te Minita 7:1, (BG): “E raoiroi riki te ara ae raoiroi nakon te kabira ae kakawaki; ao te bongi ni mate nakon te bongi ni bungiaki.” E tei ‘arara’ ibukin aroarora ae raoiroi ae ti karekea i matan te Atua rinanon ara kakaonimaki ni beku. E kakawaki ngkanne ataakin ae tii teuana te bukamaru ae a tuangaki Kristian bwa a na karaoia. Akea irekereken te bukamaru aei ma bungian Iesu, ma e irekereke ma matena. ‘Aran’ Iesu ae moanibaan te raoiroi boni ngaia kiingini kamaiuara.Ruka 22:17-20; I-Ebera 1:3, 4.

 TE ITITA KE TE BWAKATE

13, 14. Bukin tera bwa a rawa Kristian ni koaua nakoni bukamaruan te Itita ke te Bwakate?

13 Te Itita ke te Bwakate bon aia toa Aaro ake aongkoa Kristian ngaiia ae e kauringaki iai kautan Iesu man te mate. Ma e tua Iesu bwa e na kauringaki mangautina? E bon aki. A taekinaki ni booki aika karakinaki iai rongorongon rimoa bwa e aki karaoaki te Itita ke te Bwakate irouia Kristian rimoa, ma e boboto i aon aia waaki beekan rimoa. E taekinaki ae kangai n te Encyclopœdia Britannica: “Bon akea taekani bukamaruan te Itita n te Nu Tetemanti. . . . Bon akea irouia Kristian rimoa iangoan ae iai taai aika okoro aika tabu.”

14 E na kariaia Iehova bwa e na kauringaki mangautin Natina n te bukamaru ae boboto i aon aia waaki beekan? E bon aki kona! (2 I-Korinto 6:17, 18) Akea te tua n te Baibara ae kaotia bwa e riai ni kauringaki mangautin Iesu, ao e aki naba kariaiakaki iai. Mangaia ae bon te waaki ae aki raoiroi bukamaruani mangautin Iesu ao e a uaatao riki iai te kairua ngkana e aranaki te bukamaru anne bwa te Itita.

MOAN RIKIN TE KARIRIKI

15. E moan riki mai ia te Kaririki?

15 Te bukamaru naba teuana ae rangi n ataaki bon te Kaririki. E nako mai ia te bukamaru aei? Ni kaineti ma te boki ae The World Book Encyclopedia, “E moani kakinaa Tianuare 1 te tia tautaeka i Rom ae Julius Caesar n 46 B.C., bwa e na riki bwa Moani Bongin te Ririki. A kaokoroa te bong aei kaain Rom ibukini karinean Janus, ae atuan taiani mataroa n aekaia nako, ao atuan taiani moani waaki. E ingoanaki te namwakaina ae Tianuare n aran teuae Janus, ae iai uoua ubuna, bwa  teuana e taraa mooa ao teuana e taraa buuki.” E kakaokoro aroni bukamaruan te Kaririki n aaba nako ni kaineti ma te bongi n namwakaina ao te katei iai. N taabo aika bati, ao waakin naba te botaki aei boni bukamaru aika akea te taubaang iai, ao te manging. Ma e ngae n anne, e reirei ni kangai I-Rom 13:13: “Ti na nakonako n te aroaro ae riai n aron te nakonako n te ngaina, ao tiaki n te iraraang ni bukamaru aika akea te taubaang iai, ma te mamanging, ma te wene ni bure, ma te aroaro ae kammaira, ma te kaiangatoa, ao te bakantang.”

E NA ITIAKI AM BONGI NI MARE

16, 17. E aera ngkai a riai Kristian ake a kani mare n tuoi raoi katei ma ana boto n reirei te Baibara, ake katei ake a kakaraoaki i abaia n tain te bongi ni mareaki ao bukamaruana?

16 N te tai ae e a rangi ni kaan, ao “e na aki manga ongoraeaki [i nanoni Baburon ae Kakannato] bwanaan te tia mare te mwaane ao te tia mare te aine.” (Te Kaotioti 18:23) Bukin tera? Bukina teuana, bwa e waakina te tabunea Baburon ae Kakannato ae kona ni kamwaraea te tekateka ni mare, ni moa man te bongi ni mareaki ao bukamaruana.Mareko 10:6-9.

17 A kakaokoro nako katei n te aba teuana ma teuana. Tao a moan riki mai Baburon ngkoa katei tabeua aika taraa n raoiroi, ake aongkoa a na ‘katekeraoia’ taanga ake a mareaki ke iruwa. (Itaia 65:11, BG) E teretere bwa aomata nako ake a kan teimatoa n tangiraki iroun te Atua, a na rawa nakon aeka ni katei aika bubuaka aikai.Wareka 2 I-Korinto 6:14-18.

18. Baikara ana boto n reirei te Baibara, ake a riai ni kairiia taani mare ake a bairea aia mare, ao naake a kaoaki nako iai?

18 N aron anne, a rawa ana toro Iehova nakoni baike a kakaraoaki irouia kaain te aonnaba, ake a kona n  urua rinen te bongi ni mare ke te baka ni mare, ke a kona n urui mataniwin nanoia tabemwaang. N te katoto, a rawa n anga aia taeka aika kaun ke taetaebuaka, ao manikangare buaka ke taeka aika kona ni kamaamaaia taani mare aika boou ao tabemwaang riki. (Taeka N Rabakau 26:18, 19; Ruka 6:31; 10:27) A rawa naba nakon te baka ni mare ae bubura te kabanemwane iai, ke ae bukabukanaki ni waaki aika rangi n riao aroia ae aki kaotaki iai te nanorinano ma e kaotaki iai “te kainikatonga ni kaubwain te maiu aei.” (1 Ioane 2:16) Ngkana ko bairea am mare, tai mwaninga ae e tangira am bong ae kakawaki aei Iehova bwa ko na ururingnga n taai nako bwa e kakimwareirei, ao e aki kauringaaba. *

E KAIRUA TE KATEKERAOI AE TABEKANI—KE KATOMAANI MWANGKO NI MOI?

19, 20. Tera ae taku te boki teuana ibukini moan rikin te katekeraoi ae tabekani ke katomaani mwangko ni moi, ao e aera ngkai e aki butimwaeaki te katei aei irouia Kristian?

19 E taneiai ni karaoaki n taiani botaki ni mare ao botaki riki tabeua te katekeraoi ae tabekani ke katomaani mwangko ni moi. E taku te boki ae te International Handbook on Alcohol and Culture ae bwain 1995: “Te katekeraoi ae tabekani ke katomaani mwangko ni moi . . . bon te katei ae e a taabangaki ngkai, ae boni betin nako te katei n angakarea rimoa ae kareanakin te moi, ae e kabwaroaki iai te ran ae tabu nakoia atua . . . ibukini karekean te bwai ae ko tangiria, ke te tataro ae kakimototoaki n taeka aika ‘ke e abwabwaki maium’ ke ‘ko na mamauri!’”

20 E koaua bwa a bati aomata ake tao a aki iangoa te  katekeraoi ae tabekani ke katomaani mwangko ni moi bwa te waaki ae irekereke ma te Aro ke e boto i aoni maakakia taimonio. Ma te katei ae tabekan te kiraati ni wain nako karawa, e kona n iangoaki bwa te bubutii nako “karawa” nakon te mwaaka ae korakora riki nakoni korakoran te aomata, ibukin te kakabwaia, ae te aro ae aki boraoi ma ae taekinaki n te Baibara.Ioane 14:6; 16:23. *

“NGKAMI AKANA KAM TANGIRA IEHOVA, KAM NA RIBA TE BUAKAKA”

21. E ngae ngke tao a aki bane n riki bukamaru aika rangi n ataaki man Aaro aika kewe, ma baikara bukamaru ake a na rawa nako iai Kristian, ao bukin tera?

21 A boutokai waaki ni kakukurei aaba tabeua ni boong aikai ao tooa aika karaoaki ni katoa ririki, ae a noraki iai mwaie aika kammaira, ao e kona naba ni karineaki iai te wene ni bure irouia mwaane ma mwaane ao aine ma aine. E oti iai bwa e tabe ni kerikaaki maiuakinani kaetieti aika raraoi ni boong aikai. E rangi n irekereke ana kairiri Baburon ae Kakannato ma te kerikaaki anne. E riai ni kaei ke ni mataku ni botaki aikai te aomata ae “tangira Iehova”? E oti bwa e bon ribaa te bwai ae buakaka te Kristian ngkana e karaoa aei? (Taian Areru 1:1, 2; 97:10, BG) Ai tamaroara katotongan aron te tia areru are e tataro ni kangai: “Ko na katannakoi matau man noran te bwai ae akea manena”!Taian Areru 119:37, BG.

22. N ningai ae e a kona iai te Kristian n iango ni kaineti ma mataniwin nanona, bwa e na kaea te bukamaru teuana ke e na aki?

22 N aia tai kaain te aonnaba ni bukamaru, e na taraa  raoi anuana te Kristian bwa e na aki iangoaki irouia tabemwaang bwa e uataboa karaoan te bukamaru. E korea ae kangai Bauro: “Ngkana kam amwarake ke kam moi ke kam karaoa te bwai teuana, ao karaoi bwaai ni kabane ibukin neboan te Atua.” (1 I-Korinto 10:31; nora te bwaoki ae “ Karaoani Motinnano Aika Kaota te Wanawana.”) Ma n te itera are teuana, ngkana e teretere bwa akea irekereken te katei ke te bukamaru teuana ma te Aro ae kewe, ao e aki naba irekereke ma te waaki n tautaeka ke te nanonnaba, ao e aki naba urui ana boto n reirei te Baibara, a na boni karaoa ngkanne aia motinnano iai Kristian n tatabemania, bwa a na kaea ke a na aki. Ma ngkana e karaoa ana motinnano te Kristian, e na iangoi aia namakin tabemwaang bwa e aonga na aki kabwakaia.

NEBOA TE ATUA N AM TAETAENIKAWAI AO N AM MWAKURI

23, 24. Ti na kanga n anga ara taeka ae raoiroi ni kaineti ma ana kaetieti Iehova aika eti?

23 A bati aomata aika iangoi boong ni bukamaru aika bwabwainaki bwa taai aika angaraoi ibukin aia tai ni botaki n iraorao ma aia utu ao raoraoia. Mangaia ae ngkana iai ae kairua n iangoia bwa ara motinnano ae boto i aon te Baibara e aki kaota te tangira ke e rangi ni matoatoa, ti kona ni kabwarabwaraa ma te akoi bwa e kakawaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova te ikoikotaki ae raoiroi ma aia utu ao raoraoia. (Taeka N Rabakau 11:25; Te Minita 3:12, 13; 2 I-Korinto 9:7) Ti bon ikoikotaki ma raora aika tangiraki n taai aika bati i nanon te ririki, ma ibukin tangiran Atuara ma ana kaetieti aika raraoi, ti aki kani kabaarekai ara tai ni kukurei aikai  ni katei aika a na kaunna.—Nora te bwaoki ae “ E Reke te Kimwareirei ae Moan te Bati n te Taromauri ae Koaua.”

24 E a tia n nakoraoi aia maroro tabeman taani Kakoaua ma te koraki ake a titiraki ma nanoia ni koaua, n te mwakoro 16 n te boki ae Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara? * Uringnga are tiara bon anaakin nanoia aomata nakon te taromauri ae koaua, ao tiaki kaotaraean ae e bure te aomata. Mangaia ae bwaina te karinerine, kateimatoa te nimamannei, ao “a na raonaki ami taeka n te atataiaomata ao n taoronaki.”I-Korote 4:6.

25, 26. A na kanga kaaro ni buokiia natiia bwa a na karikirakea onimakinan Iehova ma tangirana?

25 Kioina ngkai ana toro Iehova ngaira, ti rangi n reireiaki raoi. Ti ataia bwa bukin tera ngkai ti kakoauai bwaai tabeua ao ni kakaraoi, ao bukin tera naba ngkai ti rawa nakon tabeua. (I-Ebera 5:14) Mangaia ae reireinia natimi kaaro bwa a na iaiangoi ana boto n reirei te Baibara. Ni karaoan aei, ko kakorakoraa iai aia onimaki, ko buokiia ni kona ni kaeka man te Baibara nakoia naake a titirakinia taekan aia onimaki, ao ko kairiia bwa a na kakoauaa tangiraia iroun Iehova.Itaia 48:17, 18; 1 Betero 3:15.

26 A aki tii rawa taan taromauria te Atua “n te taamnei ao n te koaua” nakoni bukamaru ake akea irekerekeia ma te Baibara, ma a bane naba ni kakorakoraia ni bwaina te koaua n iterani maiuia ni kabane. A bati ni boong aikai aika iangoa bwainakin te koaua bwa akea bongana. Ma n aron ae ti na noria n te mwakoro ae imwina, a raraoi n taai nako kawain nako te Atua.

^ bar. 3 Nora te bwaoki ae “ I Riai n Ira Buakon te Bukamaru?” A karinanaki boongi n “toa” ao bukamaru n te boki ae te Watch Tower Publications Index, ae boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.

^ bar. 5 Ni kaineti ma te warebwai n te Baibara ao rongorongon rimoa, tao e bungiaki Iesu n 2 B.C.E. n aia namwakaina I-Iutaia ae Etanim, ae bwakara Tebetembwa/Okitobwa n ara karenta ae ngkai.—Nora te boki ae te Insight on the Scriptures, Volume 2, iteraniba 56-7, ae boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.

^ bar. 11 Nora te bwaoki ae “ Boongi n Toa ao Ana Aro Tatan.

^ bar. 11 Ni kaineti ma te berita n Tua, e tangiraki te aine ae e a tibwa bung bwa e na anga te karea ni kabwarabure. (Nakoaia Ibonga 12:1-8) E rota te nano te tua aei ibukina bwa e kauringia aomata bwa a ituaki natiia n aia bure, ao e buokiia tibun Iteraera bwa a na bwaina te iango ae riai ni kaineti ma bungian te teei, ao tao e tukiia te tua aei bwa a na aki butimwaea te katei ni beekan ae te rekenibong.Taian Areru 51:5.

^ bar. 18 Nori kaongora aika uoua aika kaineti ma maare ao botaki n iraorao n Te Taua-n-Tantani, ae bwain Nobembwa 1, 2006, iteraniba 8-17.

^ bar. 20 Nora Te Taua-n-Tantani n te taetae n Ingiriti, ae bwaini Beberuare 15, 2007, iteraniba 30-1.

^ bar. 24 Boreetiaki Irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.