“Mangaia ae kam na kamate bwain rabwatami aika bwain aon te aba, ae kaineti ma te wene ni bure, te kamwara, bwaruan te wewene ni bure, te kani karaoa ae iowawa, ao te mataai ae taromauriani boua.”I-KOROTE 3:5.

1, 2. E kanga Baraam ni karekea te anga ae a na rotakibuaka iai ana aomata Iehova?

E NAKO te tia akawa nakon ana tabo n akawa ae e tatangiria. E kan akawaa te aeka n ika teuana. E rinea abeana ao e karenakoa ana ao i taari. Tabeua te tai imwina, akea bwa e a tiki ana ao, e a benono ana kai, ao akea bwa e a atika konana. E wingare bwa e ataia ae e bon eti abeana are e rineia.

2 N te ririki 1473 B.C.E., ao e kakorakoraa n iangoa abeana te mwaane ae arana Baraam. E kani karekeia konana, aika ana aomata te Atua, ake a maeka n umwanrianna i Abaia Tibuni Moaba ae Aoraoi, n tian te Aba ni Berita. E bakaaea Baraam te riki bwa ana burabeti Iehova, ma bon te mwaane ngaia ae nanonrang ae kabooaki bwa e na kamaraiaia I-Iteraera. Ma e ngae n anne, rinanoni waewaeana iroun Iehova, e a tii kona Baraam n taetae ni kakabwaiaia I-Iteraera. E rangi ni kani karekea kaniwangana Baraam, ngaia are e a iangoia bwa tao e kona n anaa nanon te Atua bwa e na boni kamaraiaia oin ana aomata, ma e tii kona n riki aei ngkana a kona ni kataaki bwa a na karaoa te bure ae kakaiaki. Ngaia are n uaiakinan tiana anne, e a karenakoa abeana Baraam ae kabwakabwakaaia  irouia ataeinnaineni Moaba.Warekaia Iteraera 22:1-7; 31:15, 16; Te Kaotioti 2:14.

3. Tera aron nakoraoin ana kamwane Baraam?

3 E nakoraoi te kamwane aei? Eng. A mwane n te abea aei mwaanen I-Iteraera aika irabwi te nga mwaitiia bwa a “wene ni bure ma natiia tibuni Moaba ake aine.” A taromaurii naba atuaia kaaini Moaba, n ikotaki ma Baara Beore ae koro n ribaaki, ae irouia bon atuan te kakariki ma te wene n taanga. Ibukin anne a a mate I-Iteraera aika 24,000 mwaitiia, imwain raoi rinia n te Aba ni Berita. Ai korakorara te kabuanibwai aei!Warekaia Iteraera 25:1-9, BG.

4. E aera ngke a mwane n te wene ni bure I-Iteraera aika nga ma nga mwaitiia?

4 Tera ae karika te kabuanibwai aei? A bati i buakoia ake a karikirakea te nano ae buakaka n aroia n tannako mairoun Iehova, are bon te Atua are e kamaiuia mai Aikubita, e kaamwarakeia n te rereua, ao e kairiia ni kamanoia raoi nakon te aba ni berita. (I-Ebera 3:12) E korea ae kangai te abotoro Bauro n iaiangoan aei: “Ti na tai kakaraoa te wene ni bure n aroia tabeman i buakoia ngke a wewene ni bure, ao a mate uabwi ma tenua tenga i buakoia n tii te bongina.” *1 I-Korinto 10:8.

5, 6. E aera ngkai e kakawaki nakoira n taai aikai, rongorongon aia bure I-Iteraera i Abaia Tibuni Moaba ae Aoraoi?

5 A bati reirei man te rongorongo are ni Warekaia Iteraera aika kakawaki naba ibukia ana aomata te Atua, aika nang tauraoi n rin n te aba ni berita ae kakawaki riki. (1 I-Korinto 10:11) N te katoto, e kaotaki ni kabatiaani kani kakaraoan te wene ni bure n te aonnaba, bwa  katotongan raoi aroia kaaini Moaba rimoa, ma e a riao riki ngkai. Irarikina, a bwabwaka n te wene ni bure Kristian aika nga ma nga ni katoa ririki, ae te abea naba are a mwane iai I-Iteraera. (2 I-Korinto 2:11) Ao n aron Timri are e kainikatonga ni kaira aineni Mirian nako nanon aia kaembwa I-Iteraera nakon ana umwanrianna, iai naba tabeman ngkai aika mena i buakoia ana aomata te Atua, aika riki bwa taani kariri nakon te aroaro ni maiu ae aki riai i nanon te ekaretia ni Kristian.—Warekaia Iteraera 25:6, 14; Iuta 4.

6 Ko ataia ae ko a mena ngkai n te tai ae kaikonakaki n te baere riki ngkoa i Abaia Tibuni Moaba ae Aoraoi? Ko nora kaniwangam ae e a ria ngkai ae te aonnaba ae boou ae e a kamani kariariaaki? Ngkana ko noria, ao karaoa am kabanea ni kona ni kateimatoa tangiram iroun te Atua, n arom ni mutiakina te tua ae kangai: “Birinako man te wene ni bure.”1 I-Korinto 6:18.

Taraakin Abaia Tibuni Moaba ae aoraoi

TERA TE WENE NI BURE?

7, 8. Tera “te wene ni bure,” ao a kanga te koraki ake a kakaraoia n anaa uaan are a karaoia?

7 N aroni kabonganaan te taeka ae “wene ni bure” (ae  te taetae ni Kuriiti iai, por·neiʹa) n te Baibara, e nanonaki iai te wene n taanga i tinanikun te mare, ae te mare ae katauaki n te Baibara. E nanonaki naba iai te wene ni kimoa, kakabooaia aine ao mwaane, te wene n taanga irouia aika tiaki taanga ni mare, n ikotaki ma te oro n te wi ao te iein n te kurabe, ao kumekumean ana bwai ni kakariki te aomata iroun temanna ae tiaki buuna ni mare. E irekereke naba ma karaoani mwakuri aikai irouia aomata aika titeboo aroia n aine ke ni mwaane, ke ma te man. *

8 E rangi n teretere n te Baibara bwa a aki kona n tiku n te ekaretia ni Kristian naake a kakaraoa te wene ni bure, ao a na aki karekea te maiu ae aki toki. (1 I-Korinto 6:9; Te Kaotioti 22:15) Irarikina, a kauekei naba ngkai baika rangi ni karuanikai bon nakoia, n aroni buan onimakinaia ma karinean aroia irouia aomata, itabararaaia i marenaia ma buuia, aki rauni mataniwin nanoia n aia bure, bikoukouia ae aki tangiraki, aorakia, ao ai mateia. (Wareka I-Karatia 6:7, 8) E aera bwa ko na rinea te kawai ae rangi ni bati iai te rawawata? E kananokawaki bwa a bati aika aki iangoia bwa tera mwin rineakin te moani mwaneka ae kairua, ae irekereke n taai aika bati ma baika bwaitingako.

BAIKA BWAITINGAKO—TE MOANI MWANEKA NAKON TE WENE NI BURE

9. E koaua ae akea karuanikaini baika bwaitingako, n aron ae a taku tabemwaang? Kabwarabwaraa.

9 N aaba aika mwaiti, a otioti baika bwaitingako aika bati, n taabo ake a kakabooaki iai maekatin, n taiani katangitang, ao n te terewitin, ao e a taabangaki norana n te  Internet. * E koaua ae akea karuanikaina n aron ae a taku tabemwaang? Tiaki ngaia anne! E kona n reke kumekumean te bwai ni kakariki bwa ai anuaia aomata ake a mamatakuakini baika bwaitingako, ao a kona n rikirake “ni bwarua te wewene ni bure n te aro ae kammaira,” ae kona ni karekea babaeakinan te wene n taanga, tangirani baika kammaira, korakoran te aki nakoraoi i marenaia taanga, ao ai te buuraure. * (I-Rom 1:24-27; I-Ebeto 4:19) E kabotaua babaeakinan te wene n taanga te tia kakaae temanna, ma te kaentia. E taku teuaei: “E teimatoa n rikirake ao ni butanako. E burenibwai kerikaakina, ao e rangi ni kangaanga naba bwainnaorakiana ma katokana.”

Kabonganaan te Internet tii n te tabo ae kakaainaki irouia aomata ni mwengara, bon te aro ae wanawana

10. N aaro raa ake ti na kamanena iai te boto n reirei ae mena n Iakobo 1:14, 15? (Nora te bwaoki ae “ Karekean te Korakora ni Kateimatoa te Aroaro ni Maiu ae Itiaki.”)

10 Iangoi taeka aika koreaki n Iakobo 1:14, 15, ae kangai: “A kataaki aomata n tatabemania nako ngkana a katikakinako n oin aia kaibwabwaru ao ni mwamwanaaki iai. Ao ngkana e bikoukou te kaibwabwaru ao e bungia te bure, ao ngkana e a tia ni karaoaki te bure ao e karekea te mate.” Ngaia are ngkana e rin n am iango tangiran te bwai ae buakaka, waekoa ni kanakoa naba ngkekei! N te katoto, ngkana ko rina n nori taamnei aika bwaitingako, waekoa n tannako, ke kamatea te kaombiuta, ke bita te kamataku n te TV. Karaoa ae ko riai ni karaoia n totokoa reketaatim n tangiran ae kammaira, imwain ae roko ni korakorana ao e taonikonako!Wareka Mataio 5:29, 30.

11. Ti na kanga ni kaota onimakinan Iehova ngkana ti buakani iangoan aroaro aika bubuaka?

 11 Ni kaineti ma bukina ae riai, e kaungaunga ni kangai Teuare atai riki arora nakon ataakina iroura: “Mangaia ae kam na kamate bwain rabwatami aika bwain aon te aba, ae kaineti ma te wene ni bure, te kamwara, bwaruan te wewene ni bure, te kani karaoa ae iowawa, ao te mataai ae taromauriani boua.” (I-Korote 3:5) E koaua ae e kona ni kangaanga karaoan anne. Ma uringnga are iai Tamara are i karawa ae tatangira ma n taotaonakinnano ae ti kona ni bubutiia. (Taian Areru 68:19) Mangaia ae  waekoa ni kawaria ngkana iai iango aika kairua aika rin n am iango. Tataro ibukin te “korakora ae riaoni korakoraia aomata,” ao kananomatoako bwa ko na kaatuua am iango i aoni bwaai riki tabeua.—2 I-Korinto 4:7; 1 I-Korinto 9:27; nora te bwaoki ae “ N na Kanga ni Katoka Au Mwaan ae Buakaka?

12. Tera ‘nanora,’ ao e aera ngkai ti riai ni kawakinna?

12 E korea ae kangai te mwaane ae wanawana ae Toromon: “Kabatia riki kawakinan nanom nakoni kawakinani bwaai ni kabane; Ba a oti nako mai nanona bwaai ni kamaiu.” (Taeka N Rabakau 4:23, BG) ‘Nanora’ bon taekan nanora ae aki kai noraki, ae bon arora ni koaua ae noraki iroun te Atua. Irarikina, e boboto reken te maiu ae aki toki iroura i aon taraakin ‘nanora’ iroun te Atua, ao tiaki taraakira irouia tabemwaang. Bon anne te bwai ae kakawaki ao e kaumakaki naba iangoana. E karaoa ana berita Iobi ae te aomata ae kakaonimaki, ke ana boraraoi ni kaineti ma matana, bwa e na aki taraa te aine ma te nano ae kammaira. (Iobi 31:1) Ai raoiroira te katoto aei ibukira! E tataro te tia areru ni kaota naba te nano anne ni kangai: “Ko na katannakoi matau man noran te bwai ae akea manena.”Taian Areru 119:37, BG.

ANA RINERINE NEI RINA AE KAOTA TE AKI WANAWANA

13. Antai Rina, ao e aera ngkai e aki wanawana n rineaia raoraona?

13 N aron ae ti noria ni Mwakoro 3, a kona raoraora n rangi n rotii arora n te aro ae raoiroi ke ae buakaka. (Taeka N Rabakau 13:20; wareka 1 I-Korinto 15:33.) Iangoa ana katoto Rina are natin te baatua ae Iakoba. (Karikani Bwaai 34:1) E ngae ngke e reireinaki raoi Rina man uarerekena, ma e aki wanawana n arona n iraorao ma ataeinnaineni Kanaan. A ataaki naba kaaini Kanaan n aroia ni maiuakina  ae kammaira, n aekakia kaaini Moaba. (Nakoaia Ibonga 18:6-25) Irouia mwaaneni Kanaan n ikotaki naba ma Tekem ae “karineaki riki” i buakoia kaaini batan tamana, akea te kangaanga ngkana a kataia ni kabwakaa Rina.Karikani Bwaai 34:18, 19.

14. E kanga n reke te kabuanibwai man aron Rina n rineia raoraona?

14 Tao akea iangoan te wene ni bure iroun Rina ngke e nora Tekem. Ma e karaoa teuaei te bwai ae iangoaki bwa e riai irouia angia kaaini Kanaan ngkana e roko irouia te kani wene n taanga. E matebuaka ana waaki Rina n totoko n te kabanea ni miniti, bwa e ‘taua’ teuaei ao “e kamaraea.” E taraa n ae e a “tangira” Rina Tekem imwina, ma e aki karaoiroa anne te baere e a tia ni karaoia nakon neiei. (Wareka Karikani Bwaai 34:1-4, BG.) E aki tii rotakibuaka Rina imwin te mwakuri aei. Aron Rina n rineiia naake e na iraorao ma ngaiia, e a kauekei baika a kamangora ao  a kamaamaea ana utu ae bwanin.Karikani Bwaai 34:7, 25-31; I-Karatia 6:7, 8.

15, 16. Ti na kanga ni karekea te wanawana ni koaua? (Nora te bwaoki ae “ Kiibu Ibukini Kananoan te Iango.”)

15 Ngkana arona bwa e reke reireian Rina ae kakawaki, ma e a tibwa reke irouna imwin rotakibuakana n ana kangaanga ae kakaiaki. Ma ake a tangira Iehova ma n ongeaba  irouna, a aki karekea reireiaia ni maiuia ngkana a a tia n reke n te kangaanga. A rinea te “nakonako ma aomata aika rabakau,” ibukina bwa a ongo iroun te Atua. (Taeka N Rabakau 13:20a, BG) Mangaia ae e reke otaia ni “kawai aika raraoi ni kabane,” ao a kamanoaki mani kangaanga ma maraki ake a aki riai n reke irouia.Taeka N Rabakau 2:6-9, BG; Taian Areru 1:1-3.

16 E kona n reke te wanawana mairoun te Atua irouia aomata ni kabane ake a ingainga ni kani karekea, ao ake a mwakuria ingaingaia anne n aroia n teimatoa n tataro, ao ni katoatai n ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua ao ni baike a katauraoaki iroun te toro ae kakaonimaki. (Mataio 24:45; Iakobo 1:5) E kakawaki naba te nanorinano, ae kaotiotaki n te nano ni kan ongeaba n ana reirei te Baibara. (2 Uea 22:18, 19) N te katoto, e kona ni kakoauaa te Kristian bwa e kona ni mwamwanaaki ao ni kakaiaki aorakin nanona. (Ieremia 17:9) Ma ngkana e oti n te baere riki bwa e aki bwaina te wanawana, te koaua bwa e nanorinano ni butimwaea te reirei ma te ibuobuoki ae tatangira?

17. Kabwarabwaraa te bae kona n riki n te utu, ao kaotia bwa e na kanga te karo ni maroro ma natina te aine.

17 Iangoa aei: E aki kariaia te karo temanna bwa e na maroro natina te aine ma te rorobuaka n ataei ae te Kristian, ngkana akea ae e raonia. E kaeka ni kangai neiei: “Tamau, ko aki onimakinai? Ti aki kona ni karaoa te bwai ae bure!” Tao e tangira Iehova neiei ao e raoiroi nanona, ma te koaua bwa e ‘nakonako iai n rabakaun te Atua’? E “birinako man te wene ni bure”? Ke e nanobaba n “onimakina oin nanona”? (Taeka N Rabakau 28:26, BG) Tao ko kona n iangoi riki booto n reirei tabeua, ake a na kona ni buoka te karo aei ma natina, ni kaineti ma iangoan riki aei.—Nora Taeka N Rabakau 22:3; Mataio 6:13; 26:41.

 E BIRINAKO IOTEBA MAN TE WENE NI BURE

18, 19. Tera te kariri ae riki ni maiun Ioteba, ao e kanga ni kaitaraa?

18 E birinako man te wene ni bure te kairake temanna ae raoiroi ae tangira te Atua ae Ioteba, ae mwaanen Rina bwa titeboo tamaia. (Karikani Bwaai 30:20-24) Ngke e uarereke Ioteba ao e bae n nora mwin ana mwakuri mwaanena, ae aki raoiroi. Akea te nanououa bwa ururingani baikai iroun Ioteba, n ikotaki ma nanona ni kani kateimatoa tangirana iroun te Atua, boni ngaia ae kamanoa i nanon ririki ake imwina riki i Aikubita ngke e a ananaa nanona buun ana toka “n te bong ae koraki.” E bon aki bebete iroun Ioteba kitanan ana mwakuri, kioina ngkai te toro ngaia! E riai ni kawanawana ni kaitaraa te kangaanga arei ma te ninikoria. E karaoa aei ngke e kaokioka atongan ae e rawa, nakoni buuni Botiba, ao n te kabane e a boni birinako mairoun neiei.Wareka Karikani Bwaai 39:7-12.

19 Iangoa aei: Ngke arona bwa e a tia Ioteba n iaiangoa te wene ni bure ma neiei ke anuana iaiangoan te wene ni bure, e kona ngkanne n teimatoa ni kakaonimaki? Tao e na aki. E aki iaiangoi baika bure Ioteba ma e kakawaki riki irouna reitakina ma Iehova, ae teretere n ana taeka nakoni buuni Botiba. E taku: “E aki taua naba te bwai teuana mai rou [au toka] ba ti  ngkoe, ba kioina ngkai buna ngkoe: ao N na iranna iai ni karaoa te bure ae ababaki aei, ma ni bure nakon te Atua?”Karikani Bwaai 39:8, 9, BG.

20. E kanga ni kaangaraoi bwaai Iehova ibukin Ioteba?

20 Iangoa kimwareirein Iehova n noran te kairake ae Ioteba ae raroanako ma ana utu, ma e teimatoa etin arona ni kakaonimaki n te bong teuana ma teuana. (Taeka N Rabakau 27:11) Imwina riki, e a kaangaraoi bwaai Iehova n te aro are e a aki tii kaotinakoaki Ioteba man te karabuuti, ma e a riki naba bwa te buraim minitita i Aikubita ao te mataniwi i aon te amwarake! (Karikani Bwaai 41:39-49) Ai koauara taeka ake n Taian Areru 97:10, (BG), ake a kangai: “Ngkami akana kam tangira Iehova, kam na riba te buakaka. E kakawakin tamneiia [ke “maiuia,” BK] ana aomata aika itiaki; e kamaiuia mai nanoni baiia akana buakaka”!

21. E kanga te tari te mwaane ae te kairake i Aberika ni kaota te ninikoria n tei ibukin te aroaro ni maiu ae riai?

21 N taai aikai naba, a bati ana toro te Atua aika kaotiotia bwa a ‘ribaa te buakaka ao a tangira te raoiroi.’ (Amota 5:15, BG) E uringnga te tari te mwaane ae te kairake i Aberika, bwa e aki toki ni kairoroaki iroun te aine temanna ae raona n reirei, bwa e na wene ni bure ma ngaia bwa booni mwin ana ibuobuoki teuaei n tain te ukeuke n te numera. E taku: “I waekoa n totokoa ana anganano. Ao ni kateimatoaan etin arou ni kakaonimaki, I a kawakina iai karineau i bon irou, ae rangi ni kakawaki riki nakon te koora ao te tirewa.” E koaua bwa e kona te bure ni karekea “te kimwareirei ae kai toki,” ma a okioki ni karekea te maraki ae korakora aeka ni kakukurei aika aki teimaan aikai. (I-Ebera 11:25) Irarikina, bon akea kakawakia ni kabotauaki ma te kakukurei ae akea tokina ae na reke imwin te ongeaba nakon Iehova.Taeka N Rabakau 10:22.

 BUTIMWAEA TE IBUOBUOKI MAIROUN TE ATUA AE NANANOANGA

22, 23. (a) Ngkana e karaoa te bure ae kakaiaki te Kristian, e aera ngkai tiaki n ae e nang akea te bae e na kariaa? (b) Tera te ibuobuoki ae tauraoi nakon te tia bure?

22 Ibukina bwa ti aki kororaoi, ti bane ni kekeiaki n tokanikai i aon tangirani kaibwabwarun te rabwata ao ni karaoan ae eti i matan te Atua. (I-Rom 7:21-25) E ataa aei Iehova ao e “uringira ba taano ngaira.” (Taian Areru 103:14, BG) Ma n tabetai, e kona ni karaoa te bure ae kakaiaki te Kristian. Ai akea ngkanne te bae e nang kariaa? Tiaki ngaia anne! Ni koauana, e kona te tia bure ni karekea mwina ae kammaraki, n aron are riki iroun te Uea are Tawita. Ma e ngae n anne, e teimatoa te Atua ni ‘kabwarai aia bure’ te koraki ake a raraoma ni koaua ma ni “kaotiotii” aia bure.Taian Areru 86:5, BG; Iakobo 5:16; wareka Taeka N Rabakau 28:13.

23 Irarikina, e tituaraoi te Atua ni katauraoiia “mwaane ake a a riki bwa bwaai n tituaraoi” nakon te ekaretia ni Kristian, aika taani kawakintiibu aika ikawai n te onimaki aika tau, ao a tauraoi n ibuobuoki. (I-Ebeto 4:8, 12; Iakobo 5:14, 15) Tiaia boni buokan te tia bure bwa e na oki ana reitaki ma te Atua, ao ni kaineti ma ana taeka te mwaane ae wanawana, e na “karekea wanawanana” bwa e aonga na aki manga karaoa te bure.Taeka N Rabakau 15:32, BG.

“KAREKEA TE WANAWANA”

24, 25. (a) E kanga te rorobuaka n ataei are e kabwarabwaraaki n Taeka N Rabakau 7:6-23, ni kaotia bwa “akea ana ataibwai”? (b) Ti na kanga ni “karekea te wanawana”?

24 E taekinia aomata te Baibara aika ‘akea aia ataibwai’ ao aika “karekea te wanawana.” (Taeka N Rabakau 7:7, BG) Ibukina bwa e aki mataata raoi te aomata “ae akea  ana ataibwai” n ana iango te Atua, ke e aki taneiai n te beku ibukin te Atua, e kona ni karako wanawanana ma na aki kona ni karaoa ana motinnano ae raoiroi. N aron te rorobuaka n ataei are e kabwarabwaraaki n Taeka N Rabakau 7:6-23, e kona ni kai bwaka riki nakoni karaoan te bure ae kakaiaki. Ma “ane e reke i rouna te rabakau” e tutuoa raoi nanona ae aki kai ataaki, n arona ni katoatai n ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua n irianna n te tataro. Ma e ngae ngke e aki kororaoi, e karaoa ae e kona ni kaboraoi ana iango, baike e tangiri, ana namakin, ao tiana ni maiuna, ma baike e kukurei iai te Atua. Mangaia ae e ‘tangiria i bon irouna,’ ke e kakabwaiaa i bon irouna, ao “e na reke i rouna te raoiroi.”Taeka N Rabakau 19:8, BG.

25 Titirakiniko ni kangai: ‘I boni kakoauaa bwa a eti ana kaetieti te Atua? I kakoauaa raoi bwa e na reke te kukurei ae moan te bati n nimtani baikai?’ (Taian Areru 19:7-10; Itaia 48:17, 18) Ngkana iai te nanououa teutana iroum, kataia ni kakaaea angan tokina. Kananoa am iango i aoni baike a na riki imwini kakeaan ana tua nako te Atua. N reitaki ma anne, “kata Iehova ma n noria ba E raoiroi” n arom ni maiuakina te koaua, ao ni kaona am iango ni baika raraoi aika bwaai aika koaua, a eti, a itiaki, a tatangiraki, ao a raoiroi. (Taian Areru 34:8, BG; I-Biribi 4:8, 9) Ko kona ni kakoauaa bwa ngkana ko kakorakoraa karaoan aei, ko na boni kakorakoraa naba tangiran te Atua, tangirani baike e tangiri, ao ribaakini baike e ribai. E aki kororaoi Ioteba, ma e kona ni “birinako man te wene ni bure” ibukina bwa e kariaia bwa e na kairaki iroun Iehova i nanon ririki aika bati, bwa e na kani kakukureia te Atua. E bia titeboo aei ma arom.Itaia 64:8.

26. Tera te reirei ae kakawaki ae na rinanoaki imwina?

26 E aki karaoa ara bwai ni kakariki ara tia Karikiriki,  bwa bwaai n takaakaro tii ibukin te kakukurei, ma e karaoia bwa ti aonga ni kona ni karika natira, ao ni kakukureira n te wene n taanga n te mare. (Taeka N Rabakau 5:18) E na maroroakinaki ana iango te Atua ibukin te mare, ni mwakoro aika uoua aika imwina.

^ bar. 4 E oti n te ware ae mena ni Warekaia Iteraera bwa a warekaki naba iai “mataniwiia aomata” ake a kamateaki irouia taani motikitaeka, ae tao e nakon 1,000 mwaane, n ikotaki ma te koraki ake e boni kamateia Iehova.Warekaia Iteraera 25:4, 5, BG.

^ bar. 7 Ibukini kabwarabwaraan ae nanonaki ni karaoan ae kamwara ao ae kammaira, nora te kaongora ae “Titiraki Mairouia Taani Wareware” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Aokati 1, 2006, ae boreetiaki irouia Ana Tia Kakoaua Iehova.

^ bar. 9 “Baika bwaitingako” ae taekinaki ikai, e kaineti nakoni baike a kaotaki n te taamnei, ke n te koroboki, ke ni bwanaan te aomata, aika baika a karaoaki ibukini karioan te kani wene n taanga iroun te aomata. E kona ni kaokoro teini baika bwaitingako, bwa tao taamnein te aomata ae kaota rabwatana n te aro ae e a rio iai te kani wene n taanga, ke tao kaotan taamneia aomata aika uoman ke e raka riki, ake a a boni wene ni bure n te aro ae rangi ni kammaira.

^ bar. 9 E maroroakinaki taekani kumekumean ana bwai ni kakariki te aomata i bon irouna n te Bukinibaa, “Tokanikai i Aon Arom ni Kumekumea Am Bwai ni Kakariki.”