Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Tera Reireiara Man te Baibara?

Kabwarabwaraana

Kabwarabwaraana

1 IEHOVA

Aran te Atua bon Iehova, ao e nanonaki iai bwa “E Karaoia Bwa E na Riki.” Bon te Atua ae moan te mwaaka Iehova ao e karikii bwaai ni kabane. Iai mwaakana ni karaoa te bwai are e iangoia bwa e na karaoia.

E koreaki aran te Atua n te taetae n Ebera ni maan aika aua. Ao a tei maan aikai n te taetae n Ingiriti bwa YHWH ke JHVH. E kaoti aran te Atua n te Baibara n Ebera rimoa n te mwaiti ae kaania 7,000 te tai. E kakaokoro aroni korean te ara ae Iehova irouia aomata nako n te aonnaba, ao a katiribwarea n aron are e kakabonganaaki n aia taetae.

Mwa. 1, bar. 15

2 E ‘KAIRAKI KOREAN TE BAIBARA IROUN TE ATUA’

Te tia Korea te Baibara bon te Atua ma e kabonganaia mwaane bwa a na koreia. Kaanga ai aron te tia bitineti ae tuanga ana tia koroboki bwa e na korea te reta ae kanoana bon ana iango. E kabongana taamneina te Atua ni kairiia taani korea te Baibara bwa a na korei ana iango. E kakaokoro aroni kairaia mwaane aikai n taamnein te Atua, n tabetai a kairaki bwa a na nori miitara ke a na mii ao imwina a a korei naba.

Mwa. 2, bar. 5

3 BOOTO N REIREI

Bon taian reirei man te Baibara aika kabwarabwaraa te koaua ae kakawaki. N te katoto, ti reireinaki n te boto n reirei ae “a urui aroaro aika raraoi taian iraorao aika bubuaka” bwa ti kona n rotaki n te aro ae raoiroi ke ae buakaka irouia aomata ake ti iraorao ma ngaiia. (1 I-Korinto 15:33) Ao ti reireinaki n te boto n reirei ae “te baere e unikia te aomata, e na manga taia uaana” bwa ti na bon rotaki ni mwin te baere ti karaoia.—I-Karatia 6:7.

Mwa. 2, bar. 12

  4 TE TAETAE NI BURABETI

Bon te rongorongo mairoun te Atua. E kona ni kaineti ma kabwarabwaraan ana kantaninga te Atua, ke te angareirei i aon te aroaro ni maiu ae riai, te tua, ke te motikitaeka. E kona naba ni kaineti ma te rongorongo ibukin te bwai teuana ae e na riki nakon taai aika a na roko. A bati taetae ni burabeti n te Baibara ake a a tia ni koro bukia.

Mwa. 2, bar. 13

5 TAETAE NI BURABETI IBUKIN TE MESIA

Bon Iesu are kakoroi bukin taetae ni burabeti aika bati n te Baibara ibukin te Mesia. Nora te bwaoki ae “ Taetae ni Burabeti Ibukin te Mesia.”

Mwa. 2, bar. 17, kabwarabwara mai nano

6 ANA KANTANINGA TE ATUA IBUKIN TE AONNABA

E karika te aonnaba Iehova bwa te mwenga ae bwaretaiti ibukia aomata ake a tangiria. E tuai ni bitaki ana kantaninga anne. E a kaan te tai are e nang kamauna iai te buakaka te Atua, ao n angania ana aomata te maiu ae aki toki.

Mwa. 3, bar. 1

7 TATAN TE RIABORO

Tatan bon te anera are moani karika te karitei nakon te Atua. E aranaki bwa Tatan ae nanona “te tia Kaaitara,” ibukina bwa e ekaanako Iehova. E aranaki naba bwa te Riaboro ae nanona “te tia Uarao.” E anganaki te ara aei ibukina bwa e tataekina te kewe ibukin te Atua ma ni mwamwanaiia aomata.

Mwa. 3, bar. 4

  8 ANERA

E a kamani karikiia anera Iehova imwain ae e karika te aonnaba. A karikaki bwa a na maeka i karawa. E raka i aon tebubua te mirion mwaitiia anera. (Taniera 7:10) Iai oin araia ao a kakaokoro aroaroia, ao a nanorinano n rawa n taromauriaki irouia aomata anera aika kakaonimaki ni koaua aikai. A kakaokoro aia karinan ao a kakaokoro aia mwakuri. Tabeua mai buakoni mwakuri aikai bon te beku i matan ana kaintokanuea Iehova, taekinan ana taeka, kamanoaia ao kairiraia ana toro aika n te aonnaba, taekinan ana motikitaeka, ao boutokaan te mwakuri n uarongorongo. (Taian Areru 34:7; Te Kaotioti 14:6; 22:8, 9) N te tai ae e na roko ao a na raona Iesu ni buaka n te buaka ae Aremaketon.—Te Kaotioti 16:14, 16; 19:14, 15.

Mwa. 3, bar. 5; Mwa. 10, bar. 1

9 TE BURE

Te bwai ae ti namakinna, ti iangoia, ke ti karaoia ae e kaitaraa Iehova ke ana kantaninga, bon te bure. Ibukina bwa te bure e urua ara reitaki ma te Atua, e a tia n anganira tuua ma booto n reirei ake a na buokira n rarawa ni bure n oin nanora. N te moantai e boni karaoi bwaai ni kabane Iehova bwa a na kororaoi, ma ngke a motinnanoia Atam ma Ewa bwa a na aki ongeaba iroun Iehova, a a bure iai ao a aikoa kororaoi. A rikirake ni kara ao ni mate, ao ibukina bwa ti rotaki n te bure are mairoun Atam, ti a rikirake naba ni kara ao ni mate.

Mwa. 3, bar. 7; Mwa. 5, bar. 3

10 AREMAKETON

Bon ana buaka te Atua ae e na kamauna iai ana waaki Tatan ma te buakaka ni kabane.

Mwa. 3, bar. 13; Mwa. 8, bar. 18

 11 ANA TAUTAEKA N UEA TE ATUA

Ana Tautaeka n Uea te Atua bon te tautaeka ae e kateia Iehova i karawa. E tautaeka Iesu bwa te Uea iai. N te tai ae e na roko ao Iehova e na kabongana te Tautaeka n Uea aei ni kamauna iai te buakaka ni kabane. E na boni kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua n te aonnaba ni kabutaa.

Mwa. 3, bar. 14

12 IESU KRISTO

E karika moa Iesu imwaini bwaai ni kabane te Atua. E kanakoa Iesu nakon te aonnaba Iehova bwa e na mate ibukia aomata ni kabane. Imwini kamatean Iesu ao e a manga kautaki iroun Iehova. E a kairiri ngkai Iesu i karawa bwa te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua.

Mwa. 4, bar. 2

13 TE TAETAE NI BURABETI IBUKINI WIKI AIKA 70

E taetae ni burabetinaki n te Baibara ke e a kaman taekinaki iai te tai are e na kaoti iai te Mesia. E na kaoti n tokin taai ake a aranaki bwa wiki aika 69, are e moa man te ririki 455 B.C.E. ao e toki n te ririki 29 C.E.

Ti kangaa n ataia bwa e toki n 29 C.E.? A moanaki wiki aika 69 n te ririki 455 B.C.E. ngke e roko Neemia i Ierutarem ni moana manga katean te kaawa. (Taniera 9:25; Neemia 2:1, 5-8) N aron te taeka ae “tatin” ae e kairira bwa ti na iangoa te nambwa ae 12, ao ai aron naba te taeka ae “wiki” bwa e kauringira taekan te nambwa ae 7. Taiani wiki aika n te taetae ni burabeti aei bon tiaki wiki aika kaka itiua te bong iai, ma bon wiki aika kaka itiua te ririki iai, ni kaineti ma tuan te taetae ni burabeti ae “tebongina ibukin teuana te ririki.” (Warekaia Iteraera 14:34; Etekiera 4:6) E nanonaki n aei bwa maanin teuana te wiki bon itiua te ririki, ao ikotani wiki aika 69 e reke iai 483 te ririki (69 x 7). Ngkana ti wareka 483 te ririki ni moa man 455 B.C.E., ao e na kairira nakon te ririki ae 29 C.E. Aei raoi te ririki are e bwabetitoaki iai Iesu ao n riki bwa te Mesia!—Ruka 3:1, 2, 21, 22.

 E taekinaki naba n te taetae ni burabeti anne taekan te wiki riki teuana, ae nanona bwa ririki riki aika itiua. N te ririki ae 33 C.E. ao e na tiringaki iai te Mesia, ao n te ririki 36 C.E. e na moanaki iai tataekinan te rongorongo ae raoiroi ibukin Ana Tautaeka n Uea te Atua nakoia natannaomata nako ao ai tiaki tii nakoia I-Iutaia.—Taniera 9:24-27.

Mwa. 4, bar. 7

 14 TE REIREI AE KAIRUA AE TE TEMANNA N TENIMAN

E reirei te Baibara bwa Iehova ae te Atua bon te tia Karikiriki ao e karika Iesu imwaini bwaai ni kabane. (I-Korote 1:15, 16) Iesu bon tiaki te Atua ae Moan te Mwaaka. E bon tuai naba man taekinna ae titeboo ngaia ma te Atua. Ma e boni kangai: “E kakannato riki te Tama nakoiu.” (Ioane 14:28; 1 I-Korinto 15:28) Ma a angareirei Aaro tabeua taekan te Temanna n Teniman, ae nanona bwa te Atua bon teniman aomata i nanona bwa te Tama, te Nati, ao te taamnei ae raoiroi. Akea te taeka ae “Temanna n Teniman” i nanon te Baibara. E boni kairua te reirei aei.

Te taamnei ae raoiroi boni mwaakan te Atua ae mwamwakuri, ae mwaakana ae e kabongana ni kakororaoa iai ana kantaninga. Bon tiaki te aomata. N te katoto, a “kaonaki n te taamnei ae raoiroi” Kristian ake rimoa, ao e taku Iehova: “N na kabwaroa taamneiu i aoia aeka n aomata nako.”—Mwakuri 2:1-4, 17.

Mwa. 4, bar. 12; Mwa. 15, bar. 17

15 TE KAIBANGAKI

A aki kabongana te kaibangaki Kristian ni koaua ngkana a taromauria te Atua. Bukin tera?

  1. E a kamani kakabonganaaki te kaibangaki irouia Aaro aika kewe. E kakabonganaaki rimoa n taromauriani baika karikaki ao n aia taromauri beekan ae irekereke ma te kakariki. I nanon ririki aika 300 imwini maten Iesu ao a aki kabongana te kaibangaki Kristian n aia taromauri. E maan riki imwina ao te Embera n Rom ae Constantine e a karika te kaibangaki bwa aia kanikina Kristian. E kabonganaaki te kanikina aei ibukini kinaakia riki Kristian. Ma bon akea irekereken te kaibangaki ma Iesu Kristo. E kabwarabwaraa ni kangai te New Catholic Encyclopedia: “E kakabonganaaki te kaibangaki ni katei ake a kakaraoi aomata ake imwain aia tai Kristian ao irouia aomata aika tiaki Kristian.”

  2.  E aki mate Iesu i aon te kaibangaki. Te taetae ni Kuriiti ae rairaki bwa “kaibangaki” e nanonaki raoi iai “te boua ae  etirake,” “te kai,” ke “te aroka.” E kabwarabwaraa ni kangai The Companion Bible: “Bon akea n te rairai n te taetae ni Kuriiti [ae te Nu Tetemanti] ae e kaotii iai kaai aika uaai.” E mate Iesu i aon te boua ae etirake.

  3.  E aki tangiria Iehova bwa ti na kabonganai bannani bwaai ke kanikina n ara taromauri.—Te Otinako 20:4, 5; 1 I-Korinto 10:14.

Mwa. 5, bar. 12

16 TE KAURING

E tua Iesu nakoia taan rimwina bwa a na kakaraoa Kauringaani matena. A karaoa aei ni katoa ririki n Nitian 14, ae titeboo raoi ma te bongi n namwakaina are a bubukamarua iai te Toa ae te Riao tibun Iteraera. E kabutaki te kariki ma te wain, ae e tei ibukin rabwatan ao raraan Iesu, nakoia aomata nako ake a roko n te Kauring. A kana te kariki ao a nima te wain naake a na tautaeka ma Iesu i karawa. Ao naake a kantaningaa te maiu n aki toki n te aonnaba, a roko naba ni kaota karinean te Kauring ma a aki kana te kariki ke n nima te wain.

Mwa. 5, bar. 21

17 TAEKA AIKA NEʹPHESH AO PSY·KHEʹ

N te Baibara ni Kiribati ae Te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou, ao taeka aika neʹphesh ao psy·kheʹ a kabonganaaki ni kabwarabwaraan (1) te aomata, (2) te man, ke (3) maiun te aomata ke te man. Aikai katoto tabeua:

  • Aomata. ‘N ana bong Noa ao a uotaki aomata [Kuriiti, psy·kheʹ] aika waniman aika karako mwaitiia, ni kamaiuaki rinanon te ran.’ (1 Betero 3:20) Te taeka ni Kuriiti aei ae psy·khe e rairaki bwa “aomata,” ao e kaineti nakon Noa, buuna, natina aika teniman mwaane, ao buuia natina.

  • Maan. “E taku te Atua: ‘A na riki nna ni man [Ebera, neʹphesh] aika mwamwae n te ran ao a na kiba i etan te aba n te ea i karawa maan aika kibakiba.’ Ao e taku te Atua: ‘A na riki maan [Ebera, neʹphesh] n aekaia nako n te aonnaba, maan aika manana ao maan aika kawakawa ao manin te aonnaba aika moaanti n  aekaia nako.’ Ao anne te bwai ae riki.”—Karikani Bwaai 1:20, 24.

  • Maiun te aomata ke te man. E tuangaki Mote iroun Iehova ni kangai: “Akea te kaboomwi ae kam riai n anaia ibukini maiun [Ebera, neʹphesh] te tia tiritiri ae bon tau ni mate.” (Warekaia Iteraera 35:31) Ngke e mena n te aonnaba Iesu ao e taku: “Boni ngai te tia kawakintiibu ae raoiroi. E anga maiuna [Kuriiti, psy·kheʹ] te tia kawakintiibu ae raoiroi ibukia tiibu.”—Ioane 10:11.

    Irarikin anne, ngkana e karaoa te bwai teuana te aomata ma ‘nanona ni kabane [psy·kheʹ],’ nanona bwa e karaoia ma kukurein nanona ao ni kabanea iai ana konaa. (Mataio 22:37; Te Tua-Kaua 6:5) Taeka aika “neʹphesh ao psy·kheʹ,” a kona naba ni kabonganaaki ni kabwarabwaraan te bwai ae e tangiria te aomata ke ae e bwaruia. A kona naba ni kaineti ma te aomata ae mate ke rabwatan te mate.—Warekaia Iteraera 6:6; Taeka N Rabakau 23:2; Itaia 56:11; Akai 2:13.

Mwa. 6, bar. 5; Mwa. 15, bar. 17

18 TAAMNEI

Te taeka n Ebera ao ni Kuriiti ae rairaki bwa “taamnei” n te Baibara ni Kiribati ae Te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou, e kona n nanoni baika kakaokoro. Ma a aki toki ni kaineti nakon te bwai ae aki kona n noraki irouia aomata, n aron te ang ke ikeikeia aomata ma maan. A kona naba ni kaineti taeka aikai nakoia aomata aika taian taamnei ao te taamnei ae raoiroi are mwaakan te Atua ae mwamwakuri. E aki angareirei te Baibara bwa iai iterani maiun te aomata ae teimatoa ni maiu nako naba imwini matena.—Te Otinako 35:21; Taian Areru 104:29; Mataio 12:43; Ruka 11:13.

Mwa. 6, bar. 5; Mwa. 15, bar. 17

19 KEENNA

Keenna bon aran te mwarua teuana ae kaan ma Ierutarem are e kakabuekaki iai te maange ao ni kamaunanakoaki. Akea te bwai ni kakoaua ae kaotaki iai bwa a kammarakaki ke a kabuekaki ni maiu n te mwarua aei maan ke aomata, n ana tai Iesu. Ngaia are  Keenna e bon aki tei ibukin te tabo teuana ae aki nonoraki, are a na kabuekaki ao ni kammarakaki iai aomata ake a a tia ni mate. Ngke e taekinia naake a karenakoaki i Keenna Iesu, e bon nanona te kamaunanakoaki n aki toki.—Mataio 5:22; 10:28.

Mwa. 7, bar. 20

20 ANA TATARO TE UEA

Aei te tataro are e taekinna Iesu ngke e reireinia taan rimwina aron te tataro. E aranaki naba bwa te tataro are Tamara Are i Karawa ke te tataro ni katoto. N te katoto, e reireinira Iesu bwa ti na tataro n aron aei:

  • “E bia katabuaki aram”

    Ti tataro bwa e na kaitiaka arana Iehova ke taekana man taiani kewe ni kabane. N te aro aei ao a na karinea iai aran te Atua kaaini karawa ma aonnaba.

  • “E bia roko am Tautaeka n Uea”

    Ti tataro bwa e na roko ana tautaeka te Atua ni kamauna ana waaki ae buakaka Tatan, e na tautaeka n te aonnaba, ao e na karika te aonnaba bwa te bwaretaiti.

  • “E na kakororaoaki nanom . . . n te aonnaba”

    Ti tataro bwa e na kakororaoaki ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba, bwa a aonga ni kona ni maiu n aki toki n te Bwaretaiti aomata aika ongeaba ma ni kororaoi, n aron are e tangiria Iehova ngke e moani karikiia aomata.

Mwa. 8, bar. 2

21 TE KABOOMWI

E katauraoa te kaboomwi Iehova ibukini kamaiuaia aomata man te bure ao te mate. Te kaboomwi bon te boo ae kainnanoaki ibukini kabooani kaokani maiuia aomata ae kororaoi, are e kabuaa te moan aomata are Atam ao ibukini manga kanakoraoan aia reitaki aomata ma Iehova. E kanakoa Iesu nakon te aonnaba te Atua bwa e aonga ni mate ibukia taani bure ni kabane. Ni maten Iesu ao e a reke iai angaia aomata ni kabane bwa a na maiu n aki toki ao n riki ni kororaoi.

Mwa. 8, bar. 21; Mwa. 9, bar. 13

 22 E AERA NGKAI E RANGI NI KAKAWAKI TE RIRIKI AE 1914?

Ti reireinaki n te taetae ni burabeti are n Taniera mwakoro 4 bwa e katea ana Tautaeka n Uea te Atua n 1914.

Te taetae ni burabeti: E kamiiaki n te mii ni burabeti te Uea are Nebukaneta iroun Iehova, ni kaineti ma te kainnamwarake ae totoa ae tataaki ni kabwakaaki. N te mii aei ao e kabaeaki boton te aroka aei n te kabae ae te biti ao te buraati, bwa e na aki bwebwerake i nanon “taai aika itiua.” Imwin taai akanne ao e a kona ni manga bwebwerake.—Taniera 4:1, 10-16.

Ae nanonaki ibukira n te taetae ni burabeti: E tei te kainnamwarake aei ibukin ana kairiri te Atua. I nanon ririki aika bati ao e kabonganaia ueea i Ierutarem Iehova bwa a na tautaekana te natannaomata ae Iteraera. (1 Rongorongo 29:23) Ma a aki kakaonimaki ueea akanne, ao e a toki aia kairiri. E kamaunaaki Ierutarem n te ririki 607 B.C.E. Anne te tai are e a moanaki iai “taai aika itiua.” (2 Uea 25:1, 8-10; Etekiera 21:25-27) Ngke e taekinna Iesu bwa “e na toutouaki Ierutarem irouia botannaomata aika tiaki I-Iutaia ni karokoa kakororaoan aia tai botannaomata ae baireaki,” e nanona taekan “taai aika itiua.” (Ruka 21:24) Ngaia are “taai aika itiua” e aki toki ngke e mena Iesu n te aonnaba. E berita Iehova bwa e na rinea te Uea n tokin “taai aika itiua.” Ana kairiri te Uea ae boou ae Iesu e na uotii kakabwaia aika bati aika a na teimatoa n aki toki, nakoia ana aomata te Atua aika n te aonnaba ni kabutaa.—Ruka 1:30-33.

Abwakin “taai aika itiua”: Maanin “taai aika itiua” bon 2,520 te ririki. Ngkana ti wareki ririki aika 2,520 ni moa man te ririki 607 B.C.E., ao ti na toki n te ririki ae 1914. Anne te ririki are e karikaki iai Iesu ae te Mesia iroun Iehova bwa te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua i karawa.

 E kangaa n reke iroura te ware ae 2,520? E taekinaki n te Baibara bwa tenua ao te iterana te tai titeboo ma 1,260 te bong. (Te Kaotioti 12:6, 14) Ngaia are “taai aika itiua” bon uoua iai okiokin te ware anne, ke 2,520 te bong. Titeboo 2,520 te bong ma 2,520 te ririki ni kaineti ma tuan te taetae ni burabeti are “tebongina ibukin teuana te ririki.”—Warekaia Iteraera 14:34; Etekiera 4:6.

Mwa. 8, bar. 23

23 MIKAERE BON TE ANERA AE MATANIWIA ANERA

E taekinaki n te Baibara bwa tii temanna te anera ae mataniwia anera, ao arana boni Mikaere.—Taniera 12:1; Iuta 9.

Mikaere boni ngaia te Mataniwi i aoia ana taanga te Atua ae kaainaki irouia anera aika kakaonimaki. E kangai Te Kaotioti 12:7: “A buakana te rakon [ma ana anera] Mikaere ma ana anera.” E taekinaki n te boki ae Te Kaotioti bwa Iesu boni Mataniwia ana taanga te Atua, ngaia are Mikaere bon aran Iesu teuana.—Te Kaotioti 19:14-16.

Mwa. 9, bar. 4

24 KABANEANI BOONG

E kaineti te taeka aei ma te tai ae maan teutana are a a riki iai baika kakawaki n te aonnaba imwain raoi kamaunaan ana aonnaba Tatan iroun Ana Tautaeka n Uea te Atua. Taeka aika titeboo nanoia aika “tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba” ao ‘okin ma tikun Natin te aomata,’ a boni kabonganaaki n te taetae ni burabeti n te Baibara ni kainetaki ma te tai ane maan teutana anne. (Mataio 24:3, 27, 37) E moanaki “kabaneani boong” ngke e moana ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua i karawa n 1914, ao e na toki ngkana e a kamaunaaki ana waaki Tatan n Aremaketon.—2 Timoteo 3:1; 2 Betero 3:3.

Mwa. 9, bar. 5

 25 TE MANGAUTI

Ngkana e a manga kaoka maiun te aomata are e a tia ni mate te Atua, e aranaki ngkanne anne bwa te mangauti. A taekinaki n te Baibara taiani mangauti aika ruaiwa. A karaoi mwakuri ni kautiuti aikai Eria, Eritai, Iesu, Betero, ao Bauro. A riki kakai aikai tii mani mwaakan te Atua. E berita Iehova bwa e na manga kautiia “akana raoiroi ma akana aki raoiroi” nakon te maiu n te aonnaba. (Mwakuri 24:15) E taekinaki naba n te Baibara taekan te kautiuti nako karawa. E riki aei n te tai are a kautaki iai naake a rineaki ke a kabiraki iroun te Atua, nako karawa ike a na maeka iai ma Iesu.—Ioane 5:28, 29; 11:25; I-Biribi 3:11; Te Kaotioti 20:5, 6.

Mwa. 9, bar. 13

26 TE TABUNEA

Te tabunea bon te mwakuri ae buakaka ae te kataia n reitaki ma taimonio, n arom ni bon taetae ma ngaiia ke rinanon te aomata temanna n aron te tia katoki aoraki n te tabunea, te tia rorokoia taimonio, ke te aomata ae rereitaki ma maate. A kakabongana te tabunea aomata ibukina bwa a kakoauaa te reirei ae kairua are iai taamneia aomata ae teimatoa ni maiu nako naba imwini mateia ao n riki bwa anti aika mwaaka. A kataia naba taimonio ni kairaraangia aomata bwa a na aki ongeaba iroun te Atua. Tabeua rinanin te tabunea bon te kateimaro, te kaiwa, te kakaraoi, bwainani koaua aika boto i aoni maakakia taimonio, ao ai kamanenaani mwaakaia taimonio. A bati booki, maekatin, bwaai ni kaiwa, birim, taiani korobanna, ao anene naba aika kaungaa iangoan ae e aki karuanikai ao e kakukurei te reitaki ma taimonio ke kamanenaani mwaakaia. A bati katei n taunimate ake a irekereke naba ma taimonio, n aron te angakarea ibukia maate, botaki n taunimate tabeua, botaki ni kauring tabeua ibukin te bong ni mate, ao katei tabeua ni kaineti ma manga teiraken taamneia maate. A aki toki aomata ni kabonganai taian drug ngkana a kataia ni kabonganai mwaakaia taimonio.—I-Karatia 5:20; Te Kaotioti 21:8.

Mwa. 10, bar. 10; Mwa. 16, bar. 4

 27 RIAINI MWAAKAN IEHOVA N TAUTAEKA

Bon te Atua ae Moan te Mwaaka Iehova ao e karikii bwaai ni kabane. (Te Kaotioti 15:3) Anne bukina ae bon te tia Bwaibwai ngaia ni bwaai ni kabane, ao iai riaini mwaakana n tautaeka i aoia ana karikibwai. (Taian Areru 24:1; Itaia 40:21-23; Te Kaotioti 4:11) E a tia ni katei tuua ibukini bwaai nako ake e karikii. Iai naba mwaakan Iehova n rineiia tabeman riki bwa taan tautaeka. Ti boutokaa riaini mwaakan te Atua, ngkana ti tangiria ao n ongeaba irouna.—1 Rongorongo 29:11.

Mwa. 11, bar. 10

28 KABWAKAAN TE TEEI

Kabwakaan te teei bon te mwakuri ae karaoaki n oin te nano are e a karika maten te teei ae tuai ni bungiaki. Bon tiaki te kabuanibwai ae karina ke te bwai ae riki ibukin aki nakoraoini marurungin te rabwata. Man te tai are e kaitiboo iai ana bunnimoa te aine ma ana man ni kariki te mwaane, ao e a riki naba iai te teei bwa temanna te aomata, ao tiaki tii te bwai ae mena i nanoni biroton te tina.

Mwa. 13, bar. 5

29 TE KARINRARAA

Bon te waaki ni bwainnaoraki are e a karinaki iai iroun te aomata temanna te raraa ae bwanin ke teuana mai buakoni mwakorona ake aua, ae anaaki mairoun te aomata temanna ke man te bakete n raraa ae kawakinaki. Mwakoron te raraa ake aua bon taiani plasma, red blood cells, white blood cells, ao platelets.

Mwa. 13, bar. 13

 30 TE REIREI NI KAETIETI

N te Baibara ao te taeka ae “reirei ni kaetieti” e boni kaokoro nanona ma te taeka ae te katuuaa. Ngkana ti anganaki te reirei ni kaetieti, ti bon tuangaki iai arora, ti reireinaki, ao a kaetaki arora. E bon tuai man tinaraa Iehova ke n iowawa nakoia aomata ake e angania te reirei ni kaetieti. (Taeka N Rabakau 4:1, 2) E katea te katoto ae tamaroa Iehova ibukia kaaro. E rangi n uaana te reirei ni kaetieti are e anga, bwa e kona ni kairaki iai te aomata bwa e na tangira te reirei ni kaetieti. (Taeka N Rabakau 12:1) E tangiriia ana aomata Iehova ao e kataneiaia. E angania kaetieti ake a kaetaki iai aia iango aika kairua, ao ni buokaki iai bwa a na rabakau n iaiango ao ni karaoi bwaai n te aro ae e kukurei iai. Ni kaineti ngkanne nakoia kaaro, e irekereke te reirei ni kaetieti ma buokaia natiia bwa a na ataa bukin riaia n ongeaba. E nanonaki naba iai reireinaia bwa a na tangira Iehova, a na tangira naba ana Taeka ae te Baibara, ao a na ota ni booto n reirei ake iai.

Mwa. 14, bar. 13

31 TAIMONIO

Bon taamnei aika aki nonoraki aika buakaka ae iai mwaakaia ae riaon aia konabwai aomata. Taimonio bon anera aika buakaka. A riki ni buakaka ngke a karikiia i bon irouia bwa taani kairiribai nakon te Atua, n aroia n aki ongeaba irouna. (Karikani Bwaai 6:2; Iuta 6) A boutokaa ana karitei Tatan n ekaanako Iehova.—Te Tua-Kaua 32:17; Ruka 8:30; Mwakuri 16:16; Iakobo 2:19.

Mwa. 16, bar. 4