Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara?

 MWAKORO RUAIWA

Ti a Maeka Ngkai ni “Kabaneani Boong”?

Ti a Maeka Ngkai ni “Kabaneani Boong”?
  • Baikara baika riki n ara tai aikai aika a a kaman taekinaki n te Baibara?

  • Tera ae taekinaki n Ana Taeka te Atua ni kaineti ma aroia aomata ni “kabaneani boong”?

  • Baikara baika raraoi ake e a kaman taekin te Baibara ni kaineti ma “kabaneani boong”?

1. Ti kona n reiakina ia taekan te tai ae imwaira?

KO A tia ni mataku n te rongorongo ae nonoraki n te terewitin ke n ongora n rongorongon te aonnaba n te rerio, ao n iango ni kangai: ‘Akea ngaira, ai tera ngkanne aron taai aika a na roko?’ A kai riki bwaai aika kananokawaki n te tai ae aki kantaningaaki, ao akea te aomata ae kona n ataa kanoan te ingabong. (Iakobo 4:14) Ma e atai kanoan taai aika a na roko Iehova. (Itaia 46:10) E a kaman taetae ni burabetini baika bubuaka aika riki n ara tai aikai ana Taeka ae te Baibara, ao taekan naba baika kakukurei aika a na riki n te tai ae imwaira.

2, 3. Tera te titiraki are e tuangaki Iesu irouia taan rimwina, ao tera arona ni kaeka?

2 E taekina Ana Tautaeka n Uea te Atua Iesu Kristo are e na katoka te buakaka, ao e na onika te aonnaba nakon te bwaretaiti. (Ruka 4:43) A rangi ni kan ataia aomata bwa e na roko n ningai te Tautaeka n Uea. Ni koauana, a titirakina Iesu taan rimwina ni kangai: “Tera te kanikina ae e na kaotia bwa ko a oki ma n tiku, ao kanikinaean tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba?” (Mataio 24:3) Ni kaekaaia ao e tuangia Iesu bwa bon tii Iehova ae te Atua ae ataa raoi te tai are e na toki iai te waaki ae ngkai i aon te aba. (Mataio 24:36) Ma e ngae n anne, e kaotii baike a na riki n te aonnaba Iesu imwaini karokoan te rau ni koaua ma te mweraoi  nakon te botannaomata, iroun te Tautaeka n Uea. A a kaoti ngkai baike e a kaman taekini!

3 Imwain ae ti neneria bwa ti a boni mena raoi ngkai n “tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba,” ti na iangoa moa taekan te buaka are e aki noraki irouia aomata. E boo te buaka aei i karawa, ao ti rotaki naba aei.

TE BOO NI BUAKA I KARAWA

4, 5. (a) Tera ae riki i karawa n te tai ae waekoa imwini kaueaan Iesu? (b) Tera mwin te buaka i karawa n aron ae taekinaki n Te Kaotioti 12:12?

4 E kabwarabwaraaki n te mwakoro are imwain aei bwa e riki Iesu Kristo bwa te Uea i karawa n 1914. (Wareka Taniera 7:13, 14.) N te tai ae waekoa imwin rekeni mwaakana, ao e a waaki naba n aron ae taekinaki n te Baibara ni kangai: “E boo te buaka i karawa. A buakana te rakon Mikaere [aran Iesu teuana] ma ana anera, ao te rakon [ae Tatan te Riaboro] ma ana anera a buakania.” * A konaaki n te buaka anne Tatan ma ana anera aika buakaka, ake taimonio, ao a karenakoaki mai karawa nakon te aonnaba. A kimwareirei ana anera te Atua aika kakaonimaki ngke e a karenakoaki Tatan ma ana taimonio. Ma a na bon aki rotaki n te kimwareirei iai aomata. E taekina ae kangai te Baibara: “E na reke kain aon te aba . . . ibukina bwa e a tia n ruo te Riaboro nakoimi, ao e a korakora unna ngkai e ataia bwa e a kimototo ana tai.”Te Kaotioti 12:7, 9, 12.

5 E kangai mwin te buaka are boo i karawa. Ibukin unin Tatan, ao e a karekekai nakoia kaain te aonnaba. N aron ae ko na noria, ti a maeka raoi ngkai n te tai ni karekekai anne. Ma e na aki teimaan bwa “e a kimototo ana tai.” E bon ataia naba Tatan ae e a kaani bane ana tai. E taekinaki te tai aei n te Baibara bwa “kabaneani boong.” (2 Timoteo 3:1) Ai kimwareireira ngaira ngkai e na boni waekoa te Atua ni kamauna ana kairiri te Riaboro ni kabutaa te aonnaba! Ti na rinanoni bwaai tabeua aika riki ngkai, ake e a kaman taekini te Baibara. E kakoauaaki mani baikai bwa ti a maeka ngkai ni kabaneani boong, ao e na waekoa ni karokoi  kakabwaia aika akea tokia Ana Tautaeka n Uea te Atua, nakoia te koraki ake a tangira Iehova. Ma ti na neneri moa aua mwakoron te kanikina, are e taekinna Iesu bwa e na kanikinaeaki iai te tai ae ti maeka iai ngkai.

RIKINI BAIKA KAKAWAKI NI KABANEANI BOONG

6, 7. A kangaa ni kakoroaki ni boong aikai nanon ana taeka Iesu ni kaineti ma taiani buaka ao roongo?

6 “E na teirake te natannaomata teuana ni buakana te natannaomata teuana, ao te tautaeka n uea teuana ni buakana te tautaeka n uea teuana.” (Mataio 24:7) Mirion ma mirion mwaitiia aomata ake a a tia ni mate n taiani buaka i nanon ririki aika tebubua aika tibwa nako. E korea ae kangai te tia korea rongorongon rimoa ae te I-Buritan: “E a rianako riki te katuturaraa i nanon te ka-20 n tienture nakon ae ataaki n rongorongon aonnaba mai mwaina. . . . Bon te tienture ae reitinako te buaka iai, bwa ngkana e toki te buaka n te tabo teuana n te aonnaba, ao e na manga bae ni boo n taabo tabeua, ao e rangi ni karako te tai ae akea te buaka iai n te aonnaba.” E kangai te ribooti man te botaki ae te Worldwatch Institute: “Mwaitiia aomata ake a mate n te buaka [n te ka-20] n tienture, bon tenua te tai okiokin mwaitiia aomata ake a mate n taiani buaka ake a riki man te moan tienture AD nakon 1899.” E a raka i aon 100 te mirion mwaitiia aomata ake a a tia ni  mate, ibukin taiani buaka man 1914 ni karokoa ngkai. Ngkana ti ataa aroni kauruakinanoni buan temanna ae tangiraki n te buaka, ti kona ngkanne n iangoa aron te rawawatannano ma te uruakinnano are e a taonia nako aomata aika mirion ma mirion mwaitiia.

7 “A na roko roongo.” (Mataio 24:7) A taekinna taani kakaae bwa e a korakora te rikirake ni mwaitin te amwarake ae kakaraoaki i nanon ririki aika 30 ake a a tibwa nako. Ma e ngae n anne e teimatoa te kangaanga ae taren te amwarake, ibukina bwa a bati aomata aika aki tau aia mwane ibukini boon kanaia ke abaia are a na ununiki i aona. N aaba aika aki bati n rikirake, e raka riki i aon te birion mwaitiia aomata iai ake a maiu n te mwaiti ni mwane ae kee i aan teuana te taraa n te bongina. Angia mai buakoia a rotakibuaka n te baki. E katautaua te World Health Organization bwa a mamate ataei aika a bati riki nakon nimaua te mirion ni katoa ririki ibukin reken te aoraki irouia ae te bakitaia.

8, 9. Tera ae kaotia bwa a boni koro bukin ana taeka Iesu ni kaineti ma taiani mwaeiei ao aoraki aika kamamate?

8 “A na roko mwaeiein te aba aika kokorakora.” (Ruka 21:11) E taekinaki man te U.S. Geological Survey, bwa iai mwaeiei aika 19 mwaitiia aika kokorakora ake a katautauaki bwa a na riki ni katoa ririki. A bon tau korakoraia ni kona n urui auti ao ni katabwenaa aontano. Ao iai naba mwaeiei ni katoa ririki ake a tau korakoraia ni kona n urubekei taiani kateitei aika  matoatoa. E kaotaki man taian ribooti bwa a a tia mwaeiei n anai maiuia aomata aika raka i aon 2 te mirion, man 1900 ni karokoa ngkai. E taekinaki ae kangai n te rongorongo teuana: “E ngae ngke e a tia n rikirake te rabakau, ma moan te uarereke naba mwaitiia aomata ake a mano iai.”

9 “A na roko . . . aoraki aika kamamate.” (Ruka 21:11) E ngae ngke e rikirake nakoraoin te bwainnaoraki ma a teimatoa aoraki ake a a kaman ataaki n ikotaki ma aika boou, ni karekea te kabuanibwai nakon te botannaomata. E taekinaki n te ribooti teuana bwa a tabe n rikirake butin aoraki aika rangi n ataaki aika 20 mwaitiia, n ikotaki ma te kangenge, te maraeria, ao te korera, i nanon tatabebwi ririki aika tibwa nako. Iai aeka n aoraki naba tabeua ake a a rikirake ni kangaanga tokia ni bwainnaoraki. Ni koauana, te katautau bwa iai 30 riki aoraki aika boou aika a a manga kaoti. Akea katokaia tabeua mai buakoia ae ataaki, ao a kamamate.

AROIA AOMATA NI KABANEANI BOONG

10. Baikara aroaro ake a a kaman taekinaki n 2 Timoteo 3:1-5 ae ko noria irouia aomata ni boong aikai?

10 Irarikini kabwarabwaraani baika a na riki n te aonnaba, e a kaman taekinaki n te Baibara bwa e na kanikinaeaki kabaneani boong ni bitakin aroni maiun te botannaomata. E kabwarabwaraa aroni maiuia aomata te abotoro Bauro. Ti tuangaki ae kangai: “A na roko taai aika okoro aika karuanikai,  ni kabaneani boong.” (Wareka 2 Timoteo 3:1-5.) E taku Bauro bwa a na riki aomata bwa

  • taan tangiriia i bon irouia

  • taani bakimwane

  • taan aki ongeaba irouia aia karo

  • taan aki kakaonimaki nakoia raoia

  • taan aki tatangira

  • taan aki taubaang

  • taan iowawa

  • taan tangira riki kakukurein te rabwata nakon tangiran te Atua

  • a baka n tangira te Atua ma a kabwaka ni maiuakina tangirana

11. E kangaa Taian Areru 92:7 ni kabwarabwaraa te bwai ae e na riki nakoia akana buakaka?

11 A a tia n rikirake aroaro aikai irouia aomata n am tabo? Eng. Iai aomata n taabo ni kabane aika reke irouia aroaro akana buakaka akanne. E kaotaki n aei bwa e nang waekoa ni kaeta taekaia te Atua bwa e kangai te Baibara: “Ngkana a bwebwerake akana buakaka n aron taian titania, ao ngkana a bane ni maiureirei taani kakaraoa ae bure, ao bukin anne, bwa a na boni kamaunanakoaki n aki toki.”Taian Areru 92:7.

RIKINI BAIKA RARAOI!

12, 13. E kangaa “te atatai ae koaua” n rangi ni bati n “tain te toki” aei?

12 E boni koaua bwa e a bon rangi ni bati te rekenikai ni kabaneani boong, n  aron are e a kaman taekinaki n te Baibara. Ma iai naba baika raraoi aika riiriki nakoia taan taromauria Iehova, n te aonnaba ae karuanikai aei.

13 E a kaman taekinaki ni bokin te Baibara ae Taniera bwa “e na rangi ni bati te atatai ae koaua.” E na riki anne n ningai? N “tain te toki.” (Taniera 12:4) E a moamoa riki man 1914, are e a buokiia iai Iehova te koraki ake a kani beku irouna ni koaua, bwa e na rikirake otaia i aon te Baibara. E a rikirake aia atatai i aoni koaua aika kakawaki ibukin aran te Atua ao ana kantaninga, ana karea ni kaboomwi Iesu Kristo, aroia maate, ao te mangauti. Irarikin anne, a reireiaki naba taan taromauria Iehova aroaroni maiuia aika a na kakabwaiaaki iai, ao e na neboaki naba te Atua iai. E rikirake naba otaia ni kaineti ma taben Ana Tautaeka n Uea te Atua, ao arona ni katoki kangaanga n te aonnaba. Tera ae a karaoia ma te atatai aei? E kairira te titiraki anne nakon te taetae ni burabeti teuana, are e tabe ni kakoroaki naba bukina ni kabaneani boong aikai.

“E na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea, n te aonnaba ni kabutaa.”Mataio 24:14

14. Abwakira te mwakuri n tataekina te Tautaeka n Uea ni boong aikai, ao antai aika uarongorongoa taekana?

14 “E na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi aei ae taekan te Tautaeka n Uea, n te aonnaba ni kabutaa.” E taekina anne Iesu Kristo n ana taetae ni burabeti ibukin “tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba.” (Wareka Mataio 24:3, 14.) Ni katobibia te aonnaba ao e tabe n tataekinaki n aaba aika raka i aon 230 mwaitiia ao n taetae aika bubua ma bubua mwaitiia, rongorongon te Tautaeka n Uea, kabwarabwaraana bwa te Tautaeka raa, tera ae e na karaoia, ao arora ni karekei kabwaiara mai iai. Mirion ma mirion mwaitiia Ana Tia Kakoaua Iehova aika ingainga nanoia n tataekina ngkai rongorongon te Tautaeka n Uea. A nako mai buakoia “natannaomata ma baronga ma botannaomata ma taian taetae.” (Te Kaotioti 7:9) A kairi reirei n te Baibara taani Kakoaua ni mwengaia te koraki ake a kan ataa ana reirei ni koaua te Baibara, aika mirion ma mirion mwaitiia, n aki kabooaki. Ai tonura kakoroani bukin te taetae ni burabeti aei, kioina ngkai e a kaman taekinna Iesu bwa a na “riribaaki irouia aomata ni kabane”!Ruka 21:17.

 TERA AE KO NA KARAOIA?

15. (a) Ko kakoauaa ae ti a maeka ni kabaneani boong, ao bukin tera? (b) Tera ae nanonaki n “te toki” nakoia te koraki ake a karitei nakon Iehova, ao nakoia ake a aantaeka nakon ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua?

15 Kioina ngkai a a rangi ni bati taetae ni burabeti man te Baibara aika kakoroaki bukia ni boong aikai, ko aki ngkanne kakoauaa bwa ti a maeka ngkai ni kabaneani boong? Ngkana e a rau nanon Iehova bwa e a tau aron tataekinan te rongorongo ae raoiroi, ao e a roko naba “te toki.” (Mataio 24:14) Ae nanonaki n “te toki,” bon te tai are e nang kamauna iai te buakaka te Atua man te aonnaba. E na kabonganaaki Iesu ma anera ake a rangi ni mwaaka iroun Iehova, bwa a na kamaunaia te koraki ake a karitei Nakoina. (2 I-Tetaronike 1:6-9) E nang aki manga mwamwanaia aomata Tatan ma ana taimonio. Imwin anne, e nang kakabwaiaia te koraki ake a aantaeka nakon ana kairiri ae raoiroi, Ana Tautaeka n Uea te Atua.Te Kaotioti 20:1-3; 21:3-5.

16. E oti bwa ko wanawana ngkana ko karaoa tera?

16 Kioina ngkai e a kaan tokin ana waaki Tatan, ti riai n titirakinira ni kangai: ‘Tera ae I riai ni karaoia?’ E kaota te wanawana te teimatoa n reiakina taekan Iehova ma bwaai ake e tangiri bwa ti na karaoi. (Ioane 17:3) Kakaonimaki ni mutiakina raoi am ukeuke n reirei n te Baibara. Karekea bwa anuam te bobotaki n taai nako ma te koraki ake a ukoukora karaoan nanon Iehova. (Wareka Ebera 10:24, 25.) Karikirakea rabakaum n te atatai are e a tia ni katauraoia Iehova ae te Atua ibukia aomata nako, ao karaoi naba bitaki ni maium bwa ko aonga ni karekea akoam.Iakobo 4:8.

17. E aera ngkai a na bati aika a na ooa kamaunaaia aomata aika buakaka ma ni kubanrou iai?

17 E a kaman taekinna Iesu bwa angia aomata a na aki kubara ae ti a maeka ngkai ni kabaneani boong. E na karina n roko kamaunaaia aika buakaka n te tai ae aki kantaningaaki. A na bati aomata aika a na ooaki iai ao a na kubanrou n aroni kakubanakon rokon te tia ira n te tairiki. (Wareka 1 I-Tetaronike 5:2.) E kauring ni kangai Iesu: “Aron ana bong Noa, te tai are e a oki  ma n tiku iai Natin te aomata. Bwa aroaroia aomata ake a maiu ni boong ake imwain te ieka, a amwamwarake ao a momoi, ao a imaremare mwaane ma aine, ni karokoa te bong are e a rin iai Noa i nanon te aake, ao a aki muti ni karokoa rokon te ieka n uotiia nako ni kabane, mangaia are anne naba aron te tai are e a oki ma n tiku iai Natin te aomata.”Mataio 24:37-39.

18. Tera ana kauring Iesu ae ti riai ni mutiakinna raoi?

18 Mangaia are e tuangia taan ongora Iesu ni kangai: “Kawakiningkami bwa a na aki taonakinako nanomi n te buabeka ma kabatiaan te nim kamanging ma raraomaeakinani bwain te maiu aei, bwa e na rina n taoningkami nako te bong anne n ai aron te bwai ni kamwane. Bwa e na bon roko anne i aoia aomata ni kabane ake a maeka i aon te aba ni kabutaa. Mangaia are teimatoa n tantani, ao katoatai ni kakorakora n tataro ni bubutii bwa kam aonga n tokanikai ni birinako mani baika a na riki aikai ni kabane, ma n tei i matan Natin te aomata.” (Ruka 21:34-36) Boni kaotan te wanawana mutiakinan ana taeka Iesu aei. Bukin tera? Ibukina bwa te koraki ake a akoaki iroun Iehova ae te Atua ma “Natin te aomata” ae taekan Iesu Kristo, a na karekea irouia kantaningaan te kamaiuaki man tokin ana waaki Tatan, ao te maiu are aki toki n te aonnaba ae tikauarerei, ae e a rangi ni kaan rokona ngkai!Ioane 3:16; 2 Betero 3:13.

^ bar. 4 Nora te Bukinibaa ae “Antai Mikaere ae te Anera Are Mataniwia Anera?” ni kaineti ma Mikaere bwa bon aran Iesu Kristo teuana.