Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara?

 MWAKORO ITIUA

Te Kantaninga ni Koaua Ibukia Aomata Aika Tangiraki Iroum Ake A tia ni Mate

Te Kantaninga ni Koaua Ibukia Aomata Aika Tangiraki Iroum Ake A tia ni Mate
  • Ti na kangaa n ataia bwa a na boni mangauti aomata?

  • Tera ana iango Iehova ni kaineti ma kautakia maate?

  • Antai aika a na kautaki?

1-3. Tera te kairiribai ae kakioira ni kabane, ao bukin tera ngkai e na kabebetei nanora iaiangoan raoi ana reirei te Baibara?

IANGOIA bwa aongkoa ko taeki waem ni birinako mairoun te kairiribai ae rangi n iowawa. E rangi n aintoa ma ni birimwaaka riki nakoim. Ko ataia bwa e aki rarakerake bwa ko a tia n noria n tiringia raoraom. Ko ngae ni kabirimwaakako mairouna ma ko a boni kaan reke naba irouna. E a taraa n ae ai bon akea am anga. Ma e a karina naba ni kaoti i rarikim te tia kamaiuko ae rangi ni korakora riki nakon am kairiribai arei ao e berita nakoim bwa e na buokiko. Ai karaunanora anne!

2 N aron naba anne, ko tabe ngkai ni kakioaki iroun te kairiribai. E bane n riki aei nakoira ni kabane. Ti reiakinna n te mwakoro are mai mwaina, bwa e aranaki te mate n te Baibara bwa te kairiribai. Akea ae kona ni kamanoa mai iai ke n tokanikai i aona. Angiina mai buakora a a tia n nora te kairiribai aei n anai maiuia aomata aika tangiraki irouia. Ma e rangi ni mwaaka riki Iehova nakon te mate. Boni ngaia te tia Kamaiu ae tatangira are e a tia ni kaotia bwa e kona n tokanikai i aon te kairiribai aei. E berita naba bwa e na kamauna te kairiribai aei n te aro ae e na aki manga oki. E reirei ni kangai te Baibara: “E na boni kamaunaaki te tia kairiribai are te kabane, are te mate.” (1 I-Korinto 15:26) Ai raoiroira anne!

 3 Ti na iangoa ngkai aron rotakira ngkana e a niniaki te aomata ae ti kinaa, n te kairiribai are te mate. Iaiangoan te kangaanga aei e na buokira ni kamataataira riki n te bwai ae ti na kukurei iai, ibukina bwa e berita Iehova bwa a na manga maiu maate. (Itaia 26:19) A na manga kaokaki maiuia. Anne raoi nanon te kantaninga ae te mangauti.

NGKANA E MATE AE TANGIRAKI IROUM

4. (a)  Bukin tera bwa aroaron Iesu ni maten temanna ae tangiraki irouna e reireinira naba ana namakin Iehova iai? (b) Te iraorao raa ae rangi ni kaan are e karikirakea Iesu?

4 Iai te aomata ae tangiraki iroum ae e a tia ni motirawa man te maiu aei? E kona n rangi ni korakora namakinan te rawawatannano, te nanokawaki, ao te bwarannano iai. Ngkana ti namakina anne, ti riai ni wareware n Ana Taeka te Atua bwa a aonga ni karauaki nanora iai. (Wareka 2 I-Korinto 1:3, 4.) E buokira te Baibara ni kamataataira n aia namakin Iehova ao Iesu ni kaineti ma te mate. E a tia naba Iesu are katotongan raoi Tamana, n rinanon te rawawatannano ni buan temanna n te mate. (Ioane 14:9) Ngke e mena ngkoa i Ierutarem Iesu, ao e kakawariia Rataro ma mwanena ake Maria ao Mareta, ake a maeka n te kaawa ae uakaan ae Betania. E rangi ni bobo ma ngaiia. E kangai te Baibara: “Ao Iesu e tatangiriia Mareta ma tarina, ao Rataro.” (Ioane 11:5) N aron ae ti reiakinna n te mwakoro are imwaina ao e boni mate Rataro.

5, 6. (a) Tera aron Iesu ngke e mena i buakoia ana utu Rataro ma raoraona ake a rawawata? (b) E aera ngkai ti kaungaaki n nanokawakin Iesu?

5 Tera aron ana namakin Iesu ngke e a mate raoraona? E taekinaki n te rongorongo bwa e raonia naba kaain te utu, ma raoraon nako Rataro n rawawata ni buan teuaei. Ngke e noriia Iesu ao e rotaki naba nanona iai. “E ngirangira i nanona . . . ao e rawawata nanona.” E reitaki ni kangai te rongorongo: “A tiinako rannimatan Iesu.” (Ioane 11:33, 35) Te koaua bwa tangina e kaotia bwa akea ana kantaninga ibukin teuare e mate? Tiaki ngaia anne. E ataia Iesu bwa iai te bwai ae kamimi ae e nang riki. (Ioane 11:3, 4) Ma e bon rotaki naba n te rawawatannano ao te nanokawaki are e riki n te mate.

 6 A kaungaaki naba nanora n nanokawakin Iesu. E reke reireiara iai bwa a riribaa te mate Iesu ma Tamana ae Iehova. Ma e kona ni buakana te kairiribai anne Iehova ae te Atua ma n tokanikai i aona! Ti na noria bwa tera ae kakorakoraaki iai Iesu iroun te Atua bwa e na karaoia.

“RATARO, OTINAKO!”

7, 8. Bukin tera ngkai e na taraa n akea ae kona ni buoka Rataro n aia iango aomata, ma tera are e karaoia Iesu?

7 E a tia n taunaki Rataro n te bwanganimatang mangaia are e tua Iesu bwa e na kanakoaki mataroana ae te atibu. E totokoa anne Mareta ibukina bwa ai ana kaabong ni mate Rataro ao e nang moanna ngkanne ni buakaka rabwatana. (Ioane 11:39) N aia iango aomata iai, ai bon akea te bwai ae a kona ni karaoia ibukini buokan Rataro.

E bati te kimwareirei ni kautan Rataro.Ioane 11:38-44

8 Ngke e a rabinonako atibuna, ao e a takarua naba Iesu ni kangai: “Rataro, otinako!” Tera ae riki? “E a otinako teuare mate.” (Ioane 11:43, 44) Ko kona ni kabotaua aroni kimwareireia aomata ake a nora arei? E ngae ngke boni mwaneia Rataro, aia koraki, raoraoia, ke kaain rarikia, ma te bwai are a ataia n te tai arei bwa e a tia ni mate. Ma e a manga tei naba i buakoia raoia are tangiraki arei. Kaanga e a bon aki kona ni kakoauaaki anne. Akea te nanououa bwa a bati aika inga ma Rataro n te tai arei. Ai akiakora te tokanikai aei i aon te mate!

E kauta natin te aine ae mate buuna Eria.1 Uea 17:17-24

9, 10. (a) E kangaa Iesu ni kaota Nibwani mwaakana ngke e kauta Rataro? (b) Baikara kakabwaia tabeua mani warekan rongorongoni mangautiia aomata n te Baibara?

9 E aki bukinna Iesu bwa e karaoa te kakai aei ni bon oin korakorana. Ma e katereterea n ana tataro imwaini kaotinakoan Rataro, bwa bon Iehova te tia Karekea te mangauti aei. (Wareka Ioane 11:41, 42.) Tiaki ai tibwa aei te tai ae e kabongana iai mwaakana Iehova ni kauta te mate. Mangautin Rataro bon teuana mai buakoni mangauti aika ruaiwa mwaitiia aika taekinaki n Ana Taeka te Atua. * A kaunga warekan rongorongo aikai  ao reiakinaia. Ti reireiaki iai bwa e aki inanonano te Atua, bwa naake a kautaki bon aomata aika kakaokoro, bwa ataei ke kaara, mwaane ke aine, ao I-Iteraera ke botannaomata riki tabeua. Ai kakimwareireira rongorongo aikai! N te katoto, ngke e kauta te teinnaine ae uarereke Iesu man te mate, ao a boni mena ana karo i rarikina “ao tiaki te bwai kukureia ana karo.” (Mareko 5:42) Eng e a tia ni karekea kimwareireia Iehova ae a bon aki kona ni mwaninga.

E kauta te Kristian ae Nei Toreka te abotoro Betero.Mwakuri 9:36-42

10 A a manga boni mate naba te koraki ake a kautaki iroun Iesu. Nanon aei bwa e kabanetai kautaia? E aki. A kamatoai riki ara koaua aika kakawaki rongorongo man te Baibara aikai, ao ara kantaninga ae raoiroi.

REIREIARA MAN RONGORONGON TE MANGAUTI

11. E kangaa rongorongoni mangautin Rataro ni kakoauaa are e taekinaki n Te Minita 9:5?

11 E reirei te Baibara bwa “a bon aki ataa te bwai teuana akana mate.” (Te Minita 9:5) A bon aki maiu n te tabo teuana ao akea aia namakin. E kakoauaaki raoi aei n rongorongon Rataro. Ngke e uti Rataro, te koaua bwa e ingarakea karakinani karawa nakoia aomata? Ke tao e kakamaakuia n rongorongon te urarake i moone? E bon aki. Akea rongorongo aikai mairoun Rataro aika koreaki n te Baibara. E “bon aki ataa te bwai teuana” Rataro i nanon abong ngke e mate. E boni matu Rataro n te mate.Ioane 11:11.

12. E aera ngkai ti kona ni kakoauaa bwa e boni kautaki Rataro?

12 E reke reireiara naba n rongorongon Rataro bwa bon te koaua te mangauti ao tiaki te karaki ni kawai ae oteaki. E kauta Rataro Iesu i mataia aomata aika bati ake a a riki bwa taani kakoaua. A aki kona naba ni kakewea te kakai aei mataniwin Aaro ake a riribaa Iesu. Ma a taku: “Tera ae ti na karaoia, bwa e a karaoi mwakuri aika bati aika kamimi te aomata aei?” (Ioane 11:47) A bati aomata ake a nako n nora Rataro are e a mangauti man te mate. N tokina ao e a bati riki ae onimakina Iesu. Ngke a nora Rataro bwa e maiu, ao a ataia iai bwa boni ngaia te bwai  ni kaotioti ae maiu, ae e na kakoauaa are e kanakoaki Iesu iroun te Atua. Moan te korakora kakoauaan aei n te aro are a bairea tiringan Iesu ma Rataro, tabeman mataniwin te Aro n Iutaia ake a nanomatoa.Ioane 11:53; 12:9-11.

13. Tera raoi aani kakoauaan Iehova iroura bwa e kona ni kautiia maate?

13 E taraa n aki koaua te mangauti? Tiaki ngaia, bwa e reirei Iesu bwa n te taina, a na manga kautaki “aomata ake a mena i nanon taian ruanimate.” (Ioane 5:28) Iehova bon te tia Karikii bwaai aika maiu ni kabane. E na kangaanga ngkanne kakoauaan ae E kona ni manga kaoka te maiu? Ni koauana e boboto anne i aon ana ururing Iehova. Te koaua bwa e kona n uringia raora aika tangiraki ake a a tia ni mate? E kangaanga iroura warekan itoi aika mwaitikurikuri, ma te Atua e katoaia n arania n tatabeua nako! (Itaia 40:28) Mangaia are e kona naba n uringi raoi aroia ni kabane aomata aika tangiraki iroura ake a a tia ni mate Iehova ae te Atua, ao e tauraoi ni manga kamaiuia.

14, 15. Tera ana iango Iehova ni kaineti ma kautakia maate ae kamatataaki n ana taeka Iobi?

14 Tera ana iango Iehova ni kaineti ma kautakia maate? E reiakinaki n te Baibara bwa e ingainga ni kani kautiia maate. E titiraki ni kangai te aomata ae kakaonimaki ae Iobi: “Ngkana e mate te aomata, e na manga maiu?” E taekina ikai ana tataninga n te ruanimate Iobi ni karokoa te tai are e na uringaki iai iroun te Atua. E taku nakon Iehova: “Ko na wewete, ao N na kaekako Ane ko na kariariaa ana mwakuri baim.”Iobi 14:13-15.

15 Iangoa ingaingan nanon Iehova ni kani kautiia maate! E aki ngkanne karaunano ataakin ana iango Iehova anne? Ma tera aron te mangauti ae imwaira aei? Antai aika a na kautaki ao nakea?

“AOMATA AKE A MENA I NANON TAIAN RUANIMATE”

16. Aekakira te tabo ae a na kautaki maate bwa a na maeka iai?

16 E bati reireiara ibukin te mangauti ae imwaira, man rongorongoni mangautiia aomata ake n taai aika nako, ae mena n te  Baibara. Aomata ake a kautaki ngkoa i aon te aba, a a manga boni kaitiboo ma aia koraki ake a tangiraki irouia. Ai bon tii te arona naba ma te mangauti ae imwaira, ma e na tamaroa riki. N aron ae ti reiakinna ni Mwakoro 3, ana kantaninga te Atua bwa e na onikaki te aonnaba ni kabutaa nakon te bwaretaiti. Mangaia are a na aki kautaki maate nakon te aonnaba ae onrake n te buaka, te kakeru, ao te aoraki. A nang anganaki aia tai ni maiu n aki toki n te aonnaba, ao e na rangi n rau ma ni kakukurei te waaki iai.

17. Tera aron taabangakin te mangauti?

17 Antai aika a na kautaki? E taku Iesu bwa “a na bane iai n ongo bwanaana aomata ake a mena i nanon taian ruanimate ao a na otinako.” (Ioane 5:28, 29) N aron anne e taku naba Te Kaotioti 20:13: “Marawa, e anga maate ake i nanona, ao te mate ma te Ruanimate a anga maate ake i nanoia.” (Nora te Bukinibaa ae “Tera Tiore ao Eriti?”) A nang akea kanoan ruanimate aikai. Aomata aika birion ma birion mwaitiia ake a motirawa iai a na manga maiu. E taku te abotoro Bauro: “Iai ae I kantaningaia mairoun te Atua, ae a kantaningaia naba te koraki aei, ae a na boni mangauti akana raoiroi ma akana aki raoiroi.” (Mwakuri 24:15) Tera ae nanonaki n anne?

Ngkana e roko te Bwaretaiti ao a nang kautaki maate ao a na manga kaitiboo ma aomata aika tangiraki irouia

18. Antai aika mena i buakoia “akana raoiroi” ake a na kautaki, ao tera aron rotakim n te kantaninga aei?

18 “Akana raoiroi,” a nanonaki naba iai aomata aika bati ake ti wareki taekaia n te Baibara ake a maiu imwain rokon Iesu i aon te aba. Tao ko ataa taekaia Noa, Aberaam, Taara, Mote, Ruta, Etita, ao a a bati riki. E kabwarabwaraaki taekaia mwaane ma aine aika rangi ni kakaonimaki nakon te Atua aikai n te ka-11 ni mwakoro n te boki ae Ebera. Ma a mena naba i aan te taeka ae “akana raoiroi,” ana toro Iehova ake a mate n ara bong aikai. Ti a kona n inaomata man maakakin te mate ibukina bwa iai kantaningaan te mangauti iroura.Ebera 2:15.

19. Antai aika “aki raoiroi,” ao tera akoaia are a na anganaki iroun Iehova?

19 Ma tera aroia te koraki ake a aki toro iroun Iehova ke a aki ongeaba irouna ibukina bwa a aki ataa taekana? Aomata aika  “aki raoiroi” aika birion ma birion mwaitiia a na aki mwanuokinaki. A na kautaki naba ma n anganaki aia tai n reiakina taekan te Atua ni koaua ao n toro irouna. I nanon te maan ae te nga n ririki, a nang kautaki maate, ao a na anganaki aia tai bwa a na kona n raonia naba aomata aika kakaonimaki n te aonnaba ake a beku ibukin Iehova. E na bon rangi ni kakukurei te tai anne. Te tai anne are e aranna te Baibara bwa te Bongi ni Motikitaeka. *

20. Tera Keenna, ao antai aika a na nako iai?

20 Nanon aei bwa a na kautaki te koraki ake a a tia ni mate n tatabemania nako? Tiaki ngaia anne. E taekinna te Baibara bwa tabeman maate a mena i “Keenna.” (Ruka 12:5) E reke te ara ae Keenna man te tabo ni maange are e mena ngkoa i tinanikun Ierutarem. A kakabuekaki iai rabwataia maate ao maange. A iangoaki irouia I-Iutaia maate ake a karenakoaki iai, bwa a aki tau aroia nakon te taunaki n te aro ae riai, ao te manga kautaki. Mangaia are e bon tau raoi Keenna ni kabonganaaki bwa kaikonakan te kamaunanakoaki. E ngae ngke iai naba mwiokoan Iesu ni motikan taekaia ake a maiu ao ake a mate, ma bon Iehova te tia Motikitaeka ni koaua iai. (Mwakuri 10:42) E na bon aki kautiia te koraki ake a motikaki taekaia irouna bwa a buakaka ao a rawa ni bitii maiuia.

TE MANGAUTI NAKO KARAWA

21, 22. (a) Tera te aeka ni mangauti naba teuana? (b) Antai are moani karekea te mangauti nakon te maiu n taamnei?

21 E kabwarabwaraaki n te Baibara te mangauti naba teuana nakon te maiu n taamnei i karawa. Tii teuana te katoto ae taekinaki n te Baibara ni kaineti ma te aeka ni mangauti aei, bwa kautan Iesu Kristo.

22 E aki kariaia Iehova bwa e na teimatoa n tiku Natina ae kakaonimaki ae Iesu n te ruanimate imwini kamateana. (Taian Areru 16:10; Mwakuri 13:34, 35) E kauta Iesu te Atua ma e aki  kautia n te rabwata n aomata. E kabwarabwaraa taekani Kristo te abotoro Betero bwa “e kamateaki n te rabwata ma e a manga kamaiuaki n te rabwata n taamnei.” (1 Betero 3:18) Aio bon te kakai ae rangi ni kamimi bwa e a manga maiu Iesu bwa te taamnei ae mwaaka! (Wareka 1 I-Korinto 15:3-6.) Te moan aomata ni karekea te aeka ni mangauti ae mimitong aei bon Iesu. Ma tiaki tii ngaia.—Ioane 3:13

23, 24. Antai kaain ana “nanai ae uarereke” Iesu, ao iraman mwaitiia?

23 Ngke e a ataia Iesu bwa e nang okira karawa, ao e a tuangia taan rimwina ake a kakaonimaki bwa e na “katauraoa te tabo” ibukia. (Ioane 14:2) E arania te koraki ake a na nako karawa Iesu bwa te “nanai ae uarereke.” (Ruka 12:32) Mwaitira Kristian aika kakaonimaki ake a na kaaina te kurubu ae uarereke aei? E taku te abotoro Ioane n Te Kaotioti 14:1: “Ao akea bwa I a nora te Tiibutetei [ae Iesu Kristo] ae tei i aon te Maunga ae Tion, ao raona 144,000 ae e koreaki arana ma aran Tamana i aon ramwaia.”

24 Te koraki ni Kristian ae 144,000 mwaitiia ae kaainaki naba irouia ana abotoro Iesu aika kakaonimaki, a kautaki nakon te maiu i karawa. A kautaki n ningai? E koreia te abotoro Bauro bwa e na riki anne i nanon ana tai Kristo ni mena ma aomata. (1 I-Korinto 15:23) N aron ae ko na reiakinna ni Mwakoro 9, ti a maeka ngkai n te tai anne. Mangaia are nikiraia kaain te 144,000 ake a mate n ara bong aikai, a a boni kautaki naba n te tekan are a mate iai, nakon te maiu i karawa. (1 I-Korinto 15:51-55) Nikiraia te botannaomata aika rangi ni bati riki, a na kantaningaa te mangauti nakon te tai ae na roko, n te Bwaretaiti n te aonnaba.

25. Tera ae e na maroroakinaki n te mwakoro ae imwina?

25 Eng, e na tokanikai Iehova i aon ara kairiribai ae te mate, ao e na boni mauna n aki toki! (Wareka Itaia 25:8.) Ma ko na boni bae ni manga kangai, ‘Tera ae a na karaoia i karawa naake a kautaki nako iai?’ A na kaaina te Tautaeka n Uea ae moan te raoiroi i karawa. Ti na reiakina riki taekan te tautaeka anne n te mwakoro ae imwina.

^ bar. 19 Taiaoka n nora te Bukinibaa ae “Tera te Bong ni Motikitaeka?” ni kaineti ma rongorongon riki te Bongi ni Motikitaeka ao aroni waakinan te motikitaeka iai.