Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

 MWAKORO TEBWI MA ITIUA

Kaaniko Riki ma te Atua n te Tataro

Kaaniko Riki ma te Atua n te Tataro
  • E aera ngkai ti riai n tataro nakon te Atua?

  • Tera ae ti riai ni karaoia bwa e aonga n ongo iroura te Atua?

  • Tera aron te Atua ni kaekai ara tataro?

E kukurei n ongoraei ara tataro te “tia Karaoa karawa ma aonnaba”

1, 2. E aera ngkai ti riai n iangoa te tataro bwa te kakabwaia ae moan te raoiroi, ao bukin tera bwa ti kainnanoa ataakin ana reirei te Baibara n aei?

NGKANA e kabotauaki te aonnaba aei ma totoakaein te iuniweeti, ao e rangi n uarereke te aonnaba iai. Ni koauana taraakin te natannaomata iroun Iehova “ae te tia Karaoa karawa ma aonnaba,” kaanga te timtim ae tii te timna ae bingingi man te bwaketi n ran. (Taian Areru 115:15; Itaia 40:15) Ma e ngae n anne, e taku te Baibara: “E kaan Iehova nakoia akana weteia ni kabane, ao nakoia akana weteia ni kabane n te koaua. E kanuaiia akana maakua ni baika a tangiri. E ongo tangia ni kani buokaki ao e kamaiuia.” (Taian Areru 145:18, 19) Iangoa ae nanonaki n anne! E na boni kaanira te tia Karikiriki ae moan te mwaaka ao e na ongo iroura ngkana ti “weteia n te koaua.” Ai kakabwaiara ngaira ngkai ti kona n tataro nakon te Atua!

2 Mangaia are ngkana ti tangira Iehova bwa e na ongo n ara tataro, ti riai n tataro nakoina n te aro ae boraoi ma nanona. Ti kona ni karaoa aei tii ngkana ti a mataata n ana reirei te Baibara are kaineti ma te tataro. Moan te kakawaki bwa ti na ataa ae taekinaki n te Baibara ni kaineti ma te reirei aei, ibukina bwa e buokira te tataro ni kaanira ma Iehova.

 E AERA NGKAI TI RIAI N TATARO NAKON IEHOVA?

3. Tera teuana bukini kakawakin ae ti riai n tataro nakon Iehova?

3 Teuana bukini kakawakin ae ti riai n tataro nakon Iehova bwa e kaungaira bwa ti na karaoa anne. E kaungaira Ana Taeka ni kangai: “Tai raraomaeakina te bwai teuana, ma a na kaotaki ami bubutii ni bwaai ni kabane nakon te Atua, n te tataro ma te kakorakora n tataro ni bubutii n raonaki n te katituaraoi, ao te rau are mairoun te Atua ae riaon aia iango aomata, e na kawakin nanomi ma ami iango rinanoni Kristo Iesu.” (I-Biribi 4:6, 7) Ti na bon aki kani katibanakoa te bwaintituaraoi ae nako mairoun te tia Tautaeka ae Moan te Rietata i aon bwaai ni kabane!

4. E kangaa te katoatai n tataro nakon Iehova ni kakorakoraa reitakira ma ngaia?

4 Bukin naba riaira n tataro teuana, bwa te katoatai n tataro nakon Iehova boni kakorakoraan reitakira ma ngaia. A aki tii mamaroro aomata aika itangitangiri ni koaua, ngkana a kainnanoa te bwai teuana. Ma a teimatoa n reitaki i marenaia, ao e ririkirake naba korakoran aia itangitangiri, ngkai a teimatoa ni mamaroroakini aia iango, tabeaiangaia ao aia namakin. E kuri n tii te arona aei ma reitakira ma Iehova ae te Atua. Ko bae n tia n reiakini reirei aika bati man te Baibara aika irekereke  ma aroaron Iehova ao ana kantaninga n ana ibuobuoki te boki aei. Ibukin anne, ko a ataia bwa bon iai ngaia. E reke am tai rinanon te tataro ni katereterea am iango ao nanom nakon Tamam are i karawa. Ngkana ko karaoa anne, ko kaaniko riki iai ma Iehova.Iakobo 4:8.

BAIKARA BWAAI AIKA TI RIAI NI KARAOI?

5. Tera ae oti iai bwa e aki ongoraei tataro ni kabane Iehova?

5 E ongoraei tataro ni kabane Iehova? Iangoa are E taekinna nakoia I-Iteraera ake a karitei n ana bong te burabeti are Itaia: “E ngae ngke kam kabatiai ami tataro, ma I aki ongo, bwa a on baimi n te raraa.” (Itaia 1:15) Mangaia are iai mwakuri ake a kona n totokoa ongoraean ara tataro iroun te Atua. Ngkana e na ongoraeaki ara tataro iroun te Atua, iai bwaai aika ti riai ni karaoi moa.

6. Tera ae moan te kakawaki bwa e aonga n ongoraei ara tataro te Atua, ao ti na kangaa ni karaoa anne?

6 Moan te kakawaki bwa ti na kaotiota te onimaki ni koaua. (Mareko 11:24) E korea ae kangai te abotoro Bauro: “Ngkana akea te onimaki ao e aki kona ni kakukureiaki te Atua, bwa ane e kawara te Atua ao e riai ni kakoauaa bwa bon iai ngaia ao bon te tia karekei kaniwangaia te koraki ake a ingainga n ukoukoria.” (Ebera 11:6) Bwainan te onimaki ni koaua e kainnanoa ae bati riki nakon ae tii ataakin te Atua bwa iai, ao ataakin ae e ongoraei tataro ma ni kaekai. E kakoauaaki te onimaki n ara mwakuri. Ti riai ni kaotiota kakoauaan ae iai ara onimaki n aroarora ni katoa bong.Iakobo 2:26.

7. (a) E aera ngkai ti riai ni kabatiaa ara karinerine ngkana ti taetae ma Iehova n te tataro? (b) Ngkana ti tataro nakon te Atua, ti na kangaa ni kaotia bwa ti nanorinano ao e nako raoi mai nanora?

7 E tangiria naba Iehova bwa a na tataro aomata ma te nanorinano ao nanoia ni koaua. Tiaki e bon riai bwa ti na nanorinano ngkana ti taetae ma Iehova? Ngkana e reke aia tai aomata n taetae ma te uea ke te beretitenti, a bae n taetae ma te karinerine ae bati, ni karinea buburan nakoan te tia kairiri.  Ai bati ra riki ngkanne ara karinerine ngkana ti a taetae ni kawai ma Iehova! (Taian Areru 138:6) Ni koauana, boni ngaia “te Atua ae Moan te Mwaka.” (Karikani Bwaai 17:1) Ngkana ti tataro nakon te Atua, ti riai ni bwaina te aroaro ae kaotia bwa ti kananorinanoira ni koaua i matana. Te aeka n nanorinano anne e na kairira naba bwa ti na tataro ma nanora ni koaua, ao tiaki n ae ti a kaokioki naba taekan ara tataro, ke ti a kabwarabae naba n tataro.Mataio 6:7, 8.

8. Ti na kangaa ni kaboraoi ara mwakuri ma baike ti tataroi?

8 Te bwai naba ae tangiraki bwa e aonga n ongo n am tataro te Atua, boni kaboraoan ara mwakuri ma ara tataro. E kantaningaira Iehova bwa ti na karaoa ara kabanea ni konaa ni kaboraoi ara mwakuri ma baike ti tataroi. N te katoto, ngkana ti tataro ni kangai, “Anganira kanara ae ti a tau iai n te bong aei,” ti riai ni mwakuri korakora ni kaineti ma te beku are ti kona ni karaoia. (Mataio 6:11; 2 I-Tetaronike 3:10) Ngkana ti tataroakina buokara ni mamaarara, ti riai n taratara raoi ni kararoai kangaanga ma aroaro ake ti kona ni kairaki iai nakon te kaririaki. (I-Korote 3:5) N ikotaki ma baika kakawaki aikai, iai naba titiraki i aon te tataro aika ti riai ni kaekai.

KAEKAN TITIRAKI TABEUA IBUKIN TE TATARO

9. Antai ae ti riai n tataro nakoina, ao rinanon antai?

9 Antai ae ti riai n tataro nakoina? E reireinia taan rimwina Iesu bwa a na tataro nakon “Tamara are i karawa.” (Mataio 6:9) E riai ni kaineti ara tataro nakon Iehova ae te Atua n tii ngaia. Ma e tangiria Iehova bwa ti na karinea naba nakoan Natina ae te rikitemanna ae Iesu Kristo. N aron are ti reiakinna ni Mwakoro 5, e kanakoaki Iesu nako aon te aba bwa e na riki bwa te kaboomwi ibukin kamaiuara man te bure ao te mate. (Ioane 3:16; I-Rom 5:12) Boni ngaia naba Mataniwia Ibonga ao te tia Motikitaeka. (Ioane 5:22; Ebera 6:20) Ibukin anne e kairira te Baibara bwa ti na rinanon Iesu n ara tataro. E taku Iesu: “Boni ngai te kawai ao te koaua ao te maiu. Akea ae e na nakon te Tama ma tii ane e rirou.” (Ioane 14:6) Ngkana  ti tangiria bwa e na ongo Iehova n ara tataro, ti riai n tataro nakoina n tii ngaia rinanon Natina.

10. E aera ngkai e aki tangiraki tein te rabwata ae karakaaki ngkana ti tataro?

10 Ti riai ni karakaa tein rabwatara ngkana ti tataro? Ti aki. E aki tangira teira ae karakaaki Iehova ke aroni baira ma rabwatara. E reirei te Baibara bwa e kariaiakaki aron tein te aomata ae kakaokoro ngkana e tataro. E irekereke aei ma te tekateka, te katorobubua, ao te tei. (1 Rongorongo 17:16; Neemia 8:6; Taniera 6:10; Mareko 11:25) E aki kakawaki aron tein te rabwata ae karakaaki n tain te tataro are e kona n noraki irouia aomata, ma e kakawaki ni koaua te nano ae raoiroi. Ti kona n tataro n aki kanenei bwanaara ngkana iai waaki aika ti kaaitara ma ngaai aika katawe, ke n ara tai ni karaoi tabera ni katoa bong, n taabo ake ti mena iai. E ongoraei aeka n tataro aikai Iehova, e ngae ngke tao a aki ataia kaain rarikira.Neemia 2:1-6.

11. Baikara tabeaiangara aika ti kona n tataroi?

11 Tera ae ti na tataroia? E kabwarabwaraa ni kangai te Baibara: “Ngkana ti bubutiia te bwai teuana ae boraoi ma nanona ao e bon ongo [Iehova] iroura.” (1 Ioane 5:14) Mangaia are ti kona n tataroi bwaai nako aika kaineti ma nanon te Atua. E boraoi ma nanona bwa ti na tataroi baika katabeaiangaira? E boni boraoi! Te tataro nakon Iehova, kaanga ai aron te taetae ni kawai ma raoraom ae ko rangi n rena ma ngaia. Ti kona n taetae nakon te Atua n taai ake ti kani maroro iai ma ngaia, ‘ni bunrii nanora.’ (Taian Areru 62:8) E riai butiakin te Atua bwa e na anganira te taamnei ae raoiroi, ae e na buokira ni kakaraoa ae raoiroi. (Ruka 11:13) Ti kona naba ni bubutii kairara ni karaoi motinnano ma te wanawana, ao ni kakorakoraaki bwa ti aonga ni kona n nanomwaaka i buakoni kangaanga. (Iakobo 1:5) Ngkana ti kairua, ti riai ni bubutii kabwaraan ara bure ni kaineti ma ana karea ni kaboomwi Kristo. (I-Ebeto 1:3, 7) Ma e aki riai tii tataroakinan arora, ti riai ni karababaa riki ara tataro ni bubutii ibukia aomata riki  tabeman n aroia kaain ara utu ao raora n taromauri.Mwakuri 12:5; I-Korote 4:12.

12. Ti na kangaa ni kona ni moanibwai baika irekereke ma nanon Tamara are i karawa n ara tataro?

12 A riai ni moanibwaiaki n ara tataro bwaai aika irekereke ma Iehova ae te Atua. E bati bukina ae ti riai ni kamoamoaa iai ma nanora ni koaua, ao ni kaitau nakoina naba ibukin ana raoiroi ni kabane. (1 Rongorongo 29:10-13) E anganira Iesu te tataro ni katoto are koreaki ni Mataio 6:9-13, are e reireinira iai bwa ti na tataro bwa e na katabuaki aran te Atua, ae nanona bwa e na rangi ni karineaki. (Warekia.) Are imwina, mwaneweakin rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua ao tauan ana taeka i aon te aba n ai aron tauana i karawa. E tua Iesu bwa imwini mwaneweani baika kakawaki aika irekereke ma Iehova aikai, ao ti a kona ngkanne n tataro ibukin arora. Ngkana ti moanibwaia ana kantaninga te Atua ni moan ara tataro, ti kaotia iai bwa ti aki tii tabeakina oin nanora.

13. Tera ae kaotaki n te Baibara ni kaineti ma anaun taian tataro ake a kona ni butimwaeaki?

13 Maanra ara tataro? E aki tiatiana maanin ara tataro i bon iroura te Baibara ke tataro ake a mwaneweaki i buakoia aomata. A bibitaki anaun taian tataro ni moa man te tataro ae kimototo imwain te amwarake, ni karokoa are ai bon ara tataro i bon iroura ae abwabwaki, are ti a bunrii iai bwaai ake a mena i nanora nakon Iehova. (1 Tamuera 1:12, 15) Ma e kabuakakaia aomata ake a baka n raoiroi Iesu ake a kaananaui aia tataro bwa a aonga n atongaki irouia tabeman bwa aongkoa a raoiroi. (Ruka 20:46, 47) A aki kakukureia Iehova aeka n tataro akanne. Te bwai ae kakawaki iai bwa ti na tataro mai nanora. Mangaia are a kona ni bibitaki anaun taian tataro ake a kona ni butimwaeaki, ni kaineti ma aroaroia taan tataro ao kainnanoia.

E kona n ongoraeaki am tataro n taai nako

14. Tera ae nanonaki n te Baibara ngke e kaungaira bwa ti na “tatataro,” ao tera karaunanon aei?

14 N ningai ae ti riai n tataro iai? E kaungaira te Baibara bwa  ti na “tatataro,” ti na “botumwaaka n tataro,” ao ti na “tataro n aki toki.” (Mataio 26:41; I-Rom 12:12; 1 I-Tetaronike 5:17) E aki nanonaki n te kibuntaeka anne bwa ti riai n tataro nakon Iehova ni katoa miniti. Ma e kaumakira te Baibara bwa ti na tataro ni katoatai, ni kakarabwaa Iehova ibukin ana tituaraoi nakoira, n ukoukora kairara mairouna, ana karaunano, ao kakorakoraara. E aki ngkanne karaunano ataakin ae Iehova e aki tiatiana arora n taetae nakoina n te tataro bwa maanra ke mwaitira? Ngkana ti boni kakaitau raoi ni kakabwaiaakira ae te tataro, ti na bae ni kabatiaa ngkanne ara tai n tataro nakon Tamara are i karawa.

15. E aera ngkai ti riai n atonga “Amen” ni banen ara tataro i bon iroura, ao tataro ake a mwaneweaki i buakoia aomata?

15 E aera ngkai ti riai n atonga “Amen” ni banen te tataro? Nanon te taeka ae “amen,” boni “ngaia anne.” E kaotaki n taiani katoto n te Baibara bwa e riai atongan “Amen,” ni banen ara tataro i bon iroura ao tataro ake a mwaneweaki i buakoia aomata. (1 Rongorongo 16:36; Taian Areru 41:13) N atongan “Amen” ni banen ara tataro i bon iroura, ti kamatoaa iai bwa ti boni koaua raoi n ara tataro. Ngkana ti atonga “Amen” n aki kabaibati bwanaara ke ni kabaibati ni banen te tataro ae mwaneweaki i buakoia aomata, ti kaotia iai bwa ti inanoi ma iango ake a tabekaki n te tataro arei.1 I-Korinto 14:16.

ARON TE ATUA NI KAEKAI ARA TATARO

16. Tera ae ti rangi ni kakoauaa raoi ni kaineti ma te tataro?

16 E boni kaekai tataro Iehova? Eng, e kaekai! Ti kona n rangi ni kakoauaa raoi bwa e kaekai tataro te tia “ongo tataro,” aika tabekaki ma te nano ni koaua mairouia aomata aika mirion ma mirion mwaitiia. (Taian Areru 65:2) E kaekai ara tataro Iehova n aanga aika kakaokoro nako.

17. E aera ngkai e kona n taekinaki bwa e kabonganaia ana anera te Atua, ao ana toro i aon te aba bwa a na kaekai ara tataro?

17 E kabonganaia ana anera Iehova ao ana toro i aon te aba  ni kaekai iai tataro. (Ebera 1:13, 14) A rangi ni bati rongorongoia aomata ake a tatataro nakon te Atua ibukini buokaia bwa a na ota n te Baibara, ao a a boni kawaraki naba n te tai ae waekoa irouia ana toro Iehova. Aeka n rongorongo akanne a kaota kakoauaan ae a kairiri anera n te mwakuri ae tataekinan te Tautaeka n Uea. (Te Kaotioti 14:6) E kona ni kaungaia Kristian Iehova bwa a na roko ni buokira, ni kaineti ma kaekaan ara tataro n te tai are ti rangi ni kainnanoia iai.Taeka N Rabakau 12:25; Iakobo 2:16.

E kona Iehova ni kaekaa ara tataro rinanoni kairan temanna te Kristian bwa e na buokira

18. E kangaa Iehova ni kabongana taamneina ao Ana Taeka ni kaekai iai aia tataro ana toro?

 18 E kabongana naba Iehova ae te Atua ana taamnei ae raoiroi ao Ana Taeka ae te Baibara, ni kaekai iai aia tataro ana toro. E kona ni kaekai ara tataro ibukin buokara bwa ti na nanomwaaka n te kataaki, n anganira te kairiri ao te korakora rinanon taamneina ae raoiroi. (2 I-Korinto 4:7) Ma n taai aika mwaiti a kaekaaki ara tataro ni bubutii ibukin kairara man te Baibara, ike e a kawanawanaira iai Iehova n anganira motinnano aika raraoi. A kona ni kuneaki kiibu aika ibuobuoki n ara tai n ukeuke n reirei i bon iroura n te Baibara, ao ngkana ti wareki booki ni Kristian n aron naba te boki aei. A kona ni mwaneweaki kiibu ake ti boni kainnanoi raoi ni kaineti ma ara kangaanga, n tain te botaki ni Kristian, ke rinanon ana taeka te unimwaane n te ekaretia ae tabeakinira.I-Karatia 6:1.

19. Tera ae ti riai n uringnga ngkana e a taraa n aki kaekaaki ara tataro n tabetai?

19 Ngkana e taraa n iremwe kaekaan ara tataro iroun Iehova, tiaki nanon aei bwa e a aki kona ni kaekai ara tataro. Ma ti riai n uringnga are e tii kaekai tataro Iehova n te aro ae boraoi ma nanona, ao e kaekai n taina ae riai irouna. E atai kainnanora ao aron tabeakinaia riki nakon ataakina iroura. N taai aika mwaiti e kona ni kariaia bwa ti na teimatoa ni ‘bubutii, n ukeuke ao ni karebwerebwe.’ (Ruka 11:5-10) Aeka ni kakorakora  akanne a kaotia nakon te Atua bwa e korakora nanora iai, ao e boni koaua raoi ara onimaki. Irarikin anne, e kona naba ni kaekai ara tataro Iehova n te aro ae aki kai mataata iroura. N te katoto, e kona ni kaekaa ara tataro ni kaineti ma te kataaki teuana, n aki katokia ma e anganira te korakora are ti na kona n nanomwaaka iai.—Wareka I-Biribi 4:13.

20. E aera ngkai ti riai ni kabongana raoi kakabwaiaakira ae te kona n tataro?

20 Ai kakaitaura ngaira ngkai e kona ni kaan te tia Karikii bwaai ni kabane, ma te koraki ake a tataro nakoina ma nanoia ni koaua! (Wareka Taian Areru 145:18.) Ti riai ni kabongana raoi kakabwaiaakira ae te kona n tataro ni katoa tai nakon Iehova. Ngkana ti kakaraoa anne, ti na boni karekea te kimwareirei ae bati ni kaanian Iehova iroura, are te tia Ongo tataro.