Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Baibara n te Intanete | TE BAIBARA AE TABU-TE RAIRAI AE TE AONNABA AE BOOU (MANGA RINANOAKI N 2013 )

 A4

Aran te Atua n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera

Aran te Atua ni manin te taetae n Ebera nikawai, imwain te taenikai i Baburon

Aran te Atua ni manin te taetae n Ebera, imwin te taenikai i Baburon

E kaotaki aran te Atua n aua manin te taetae n Ebera aika יהוה n te mwaiti ae kaania 7,000 te tai n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. N te rairai aei ao a rairaki bwa “Iehova” maan akana aua akanne aika ataaki bwa te Tetragrammaton. E rangi ni bati riki kabonganaan te ara anne n te Baibara nakon aara nako. E ngae ngke taani korea te Baibara ake a kairaki n taamnein te Atua a taekina te Atua n nakoana aika bati ao kabwarabwaraana n aron teuare “Moan te Mwaaka,” “Moan te Rietata,” ao “te Uea,” ma te Tetragrammaton bon tii ngaia te ara ae a kabongana ibukin te Atua.

E kairiia taani korea te Baibara Iehova ae te Atua bwa a na kabongana arana. N te katoto, e kaira te burabeti are Ioera bwa e na korea ae kangai: “Ane e taboa aran Iehova e na kamaiuaki.” (Ioera 2:32) E kaira naba te tia areru te Atua bwa e na korea ae kangai: “Ke a ataiko aomata ae Iehova aram, bwa bon tii ngkoe Teuare Moan te Rietata n te aonnaba ni kabutaa.” (Taian Areru 83:18) E boni kaoti aran te Atua n te mwaiti ae 700 tabun te tai n tii te boki ae Taian Areru, ae te boki ae kanoana taiani kario ake a oteaki bwa a na aneneaki ao ni kamatenikunaaki irouia ana aomata te Atua. Ma e aera ngkanne ngkai akea aran te Atua n rairai n te Baibara aika bati? E aera te rairai aei ngkai e kabongana te ara ae “Iehova”? Ao tera nanon te ara ae Iehova?

 

Mwakoron Taian Areru n te Nira ni Boki Man Taari ae Mate ae bwaini moan iteran te moan tienture C.E. E koreaki n teini manin te taetae n Ebera ae kakabonganaaki imwin te taenikai i Baburon, ma e okioki ni kaoti te Tetragrammaton ni manin te taetae n Ebera nikawai aika okoro

E aera ngkai akea aran te Atua n rairai n te Baibara aika bati? A kakaokoro bukina. A taku tabeman bwa e aki kainnanoa arana ae okoro te Atua ae Moan te Mwaaka bwa e na kinaaki iai. N taraana ao a reketaati tabemwaang n te katei n Iutaia ae a aki kakabongana te ara anne, bwa a rawa ni bakanrereia. Ma a kakoauaa ake tabemwaang bwa ngkai akea ae e ataa raoi aron atongan aran te Atua, e raoiroi riki kabonganaan te nakoa n aron “te Uea” ke “te Atua.” Ma bon akea manenan iango ni kakaaitara akanne n aron ae oti ni koaua aikai:

  •   Naake a kauntaekaia bwa e aki kainnanoa te ara ae okoro te Atua ae Moan te Mwaaka, a aki mutiakini bwaai ni kakoaua aika kaotia bwa iai aran te Atua ni katoton Ana Taeka te Atua aika bwain rimoa n ikotaki naba ma ake a karaoaki imwain ana tai Kristo. N aron ae kaotaki i eta, e kairiri te Atua bwa e na karinaki arana n Ana Taeka n te mwaiti ae tao 7,000 te tai. E teretere iai bwa e tangirira bwa ti na ataa arana ma ni kakabongana.

  • Taan raitaeka ake a kanakoa aran te Atua ibukini karinean te katei n Iutaia, a kakeaa te koaua ae rangi ni kakawaki, ae e ngae ngke a rawa tabeman taani koroboki aika I-Iutaia n taekina te ara anne, ma a bon aki kamauna mani katoton aia Baibara. Bon iai te ara anne n taabo aika bati n taian nira ni boki rimoa ake a kuneaki i Kumran, ae uakaan ma Taari ae Mate. Tabeman taan raira te Baibara a kataia ni kaotia bwa iai aran te Atua n te moani koroboki, n aroia n onea mwina n te nakoa ae “TE UEA” ae bubura manna. Ma e teimatoa n aki kaekaaki te titiraki ae, E aera ngkai a aki maaku taan raitaeka aikai n onea mwin aran te Atua ke ni kanakoa man te Baibara, ngkai a bon ataia ae iai n te Baibara nga ma nga te tai? Antai ae angania inaomataia ni karaoa te bitaki anne? Tao tii ngaiia aika ataa kaekaana.

  • Iai ake a taekinna bwa e aki riai ni kabonganaaki aran te Atua ibukina bwa e aki ataaki raoi atongana, ma a boni kabongana te ara ae Iesu e ngae ngke e kaokoro atongan aran Iesu irouia taan rimwina n te moan tienture, ma ae a tataekinna ngkai angia Kristian. Irouia Kristian aika I-Iutaia ao atongan te ara ae Iesu tao Ye·shuʹa‛, ao te nakoa ae “Kristo” boni Ma·shiʹach, ke “Mesia.” Kristian ake a kabongana te taetae ni Kuriiti a aranna bwa I·e·sousʹ Khri·stosʹ, ao Kristian ake a kabongana te taetae n Ratine a taekina Ieʹsus Chriʹstus. I aan ana kairiri te Atua, e koreaki n te Baibara rairan aran Iesu n te taetae ni Kuriiti, ao e oti iai bwa Kristian ake n te moan tienture a karaoa ae raoiroi ma n eti ngke a kabongana tein te ara anne ae e taneiai te aba iai. N aron naba anne, e iangoia te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae te rairai ae Te Aonnaba ae Boou bwa e bon riai naba kabonganaan te ara ae “Iehova,” e ngae ngke te rairai anne bon tiaki raoi aron atongana n te taetae n Ebera rimoa.

Bukin tera ngkai te rairai ae Te Aonnaba ae Boou e kabongana te ara ae “Iehova”? Maan ake aua ake te Tetragrammaton (יהוה) a kaotaki ni manin te taetae n Ingiriti aika YHWH. A aki karinaki taiani waueri n taeka ni kabane aika koreaki n te taetae n Ebera nikawai, ao akea naba taiani waueri n te Tetragrammaton. Ngke e taabangaki kabonganaan te taetae n Ebera rimoa ao a a bon tii karin naba waueri aika kainnanoaki aomata ngkana a wareware.

Tao tenga te ririki imwin tian te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao I-Iutaia aika taan rabakau a otei kanikina tabeua n aia koroboki ake a na kaotia bwa waueri raa aika a na kabonganaaki ngkana e warekaki te taetae n Ebera. Ma n te tai naba anne ao a bati I-Iutaia ake a kakairi n te iango ae kairua ae e bure atongan aran te Atua ni kabaibati, ngaia are a a kabonganai taeka tabeua n onea mwina iai. N taraana ngke a kaewea te Tetragrammaton, ao a ikotii maan ake aua ake te Tetragrammaton ma waueri ake man taeka ake a onea iai mwin aran te Atua. Mangaia are koroboki nikawai ma kanikina aika kotei waueri akanne, a aki ibuobuoki ni kaotia bwa tera raoi aron atongan te ara anne n te taetae n Ebera rimoa. A taku tabeman bwa e eti “Yahweh” ke “Iawe,” ma e kaokoro atongana irouia ake tabemwaang. Te Nira ni Boki teuana Man Taari ae Mate ae mena iai mwakoron Nakoaia Ibonga n te taetae ni Kuriiti, e koreaki aran te Atua iai bwa Iao. Irarikin teina anne, ao taani koroboki mai Kuriiti rimoa a iangoia bwa atongana bon Iae, I·a·beʹ, ao I·a·ou·eʹ. Ma e aki riai ni matoatoa te aba n te itera aei. Ti bon aki ataa aroia ana toro te Atua rimoa n atonga te ara aei n te taetae n Ebera. (Karikani Bwaai 13:4; Te Otinako 3:15) Ma ti bon ataia bwa e okioki te Atua ni kabongana arana n reitakina ma ana aomata, a weteia n arana aei, ao a kakabongana ngkana a taetae nakoia tabemwaang.​—Te Otinako 6:2; 1 Uea 8:23; Taian Areru 99:9.

Bukin tera ngkai te rairai aei e kabongana te ara ae “Iehova”? Ibukina bwa tein aran te Atua anne e a kamani kakabonganaaki n te taetae ni Kiribati.

Aran te Atua ni Karikani Bwaai 15:2 n ana rairai William Tyndale n te Bentateuki n 1530

Te moan rairai n aran te Atua n te Baibara n te taetae n Ingiriti e kaoti n 1530 n ana rairai William Tyndale n te Bentateuki. E kabongana te ara ae “Iehouah.” Imwina riki ao e a bitaki te taetae n Ingiriti ao e a manga kaboouaki riki aroni korean aran te Atua. N te katoto, n 1612 ao Henry Ainsworth e kabongana te ara ae “Iehovah” n ana rairai n te boki ae Taian Areru. Ao n 1639 ngke e a manga rinanoaki riki te rairai anne ao ni boreetiaki ma te Bentateuki, ao e a kabonganaaki te ara ae “Jehovah.” N 1901, ao taan raitaeka ake a katauraoa te Baibara ae te American Standard Version a kabongana te ara ae “Jehovah” ike e kaoti iai aran te Atua n te taetae n Ebera.

E kabwarabwaraa bukini kabonganaan “Jehovah” ao tiaki “Yahweh” te tia rabakau n te Baibara ae karineaki ae Joseph Bryant Rotherham n ana boki ae karaoaki n 1911 ae Studies in the Psalms. E taekinna iai bwa e kani kabongana “tein te ara ae a taneiai riki iai (ao e butimwaeaki naba irouia) angia taani wareka te Baibara.” N 1930 ao te tia rabakau ae A. F. Kirkpatrick e katerea naba te iango ae kuri n titeboo ma anne ni kaineti ma kabonganaan te ara ae “Jehovah.” E taku: “A kauntaekaia taani kuramwa ni boong aikai bwa e riai ni warekaki bwa Yahveh ke Yahaveh; ma n taraana JEHOVAH e oioi raoi n te taetae n Ingiriti, ao te bwai ae kakawaki riki bon tiaki aron raoi atongana, ma bon ataakin ae bon te Ara ni Koaua, ao tiaki tii te ara n nakoa ni kabuta n aron ‘te Uea.’”

Te Tetragrammaton, YHWH: “E Karaoia Bwa E na Riki”

Te weabe ae HWH: “e na riki”

Tera nanon te ara ae Iehova? N te taetae n Ebera ao te ara ae Iehova e nako man te weabe ae nanona “e na riki,” ao a bati taan rabakau aika iangoia bwa tein te weabe anne e kaota te bwai ae kauekea rikin te bwai teuana. Mangaia are otan te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae te rairai ae Te Aonnaba ae Boou, bwa nanon aran te Atua, “E Karaoia Bwa E na Riki.” A kakaokoro aia iango taan rabakau i aon aei, ngaia are ti aki kona ni matoatoa ni kaineti ma nanona aei. Ma te kabwarabwara aei e tonu raoi ma aron Iehova ae te tia Karikii bwaai ni kabane ao te tia Kakororaoa ana kantaninga. E aki tii karika te iuniweeti ao aomata aika iai wanawanaia, ma e teimatoa naba ni karokoa ngkai ni kakororaoa nanona ao ana kantaninga n aki ongei baika riiriki.

Mangaia are nanon te ara ae Iehova e aki tii onoti nakon te weabe a re irekereke iai are kuneaki n Te Otinako 3:14, ae kangai: “N na Ri ki bwa te Bwai ae I Rineia bwa N na Riki Iai” ke “N na Kaotai bwa te Bwai ae N na Riki.” N etina e aki roko raoi kabwarabwaraan nanon aran te Atua n taeka akanne, ma a tii kabwarabwaraa aroaron te Atua teuana are e kaotia bwa e na riki bwa te bwai ae e kainnanoaki iai n te tai teuana ma teuana ibukini kakororaoan ana kantaninga. Mangaia are e ngae ngke e reke te iango aei n te ara ae Iehova, ma e aki onoti nakon te bwai are e rineia bwa e na riki iai. E nanonaki naba iai baike e karaoi ake a irekereke ma ana karikibwai ao kakororaoan ana kantaninga.