Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

 A3

Aron Reken te Baibara Iroura

Teuare te tia Korea te Baibara ao te tia Karaoia boni ngaia naba te tia Kawakinna. Boni Ngaia ae kairi korean taeka aikai:

“E teimatoa n aki toki ana taeka Atuara.”​—Itaia 40:8.

E boni koaua te taeka anne, e ngae naba ngkai ai akea ni boong aikai te moani koroboki are e koreaki iai te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera ao n Aramwaike * ke te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti. Ngaia are ti na kangaa ni koaua raoi ngkanne bwa kanoan te Baibara ae iroura ngkai, e bon rairi raoi koroboki ake e moani koreaki iai kanoan te Baibara ae e kairaki koreana rinanon te taamnei?

A KAWAKINA ANA TAEKA TE ATUA TAANI KAEWEWE

Ni kaineti ma te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao e irekereke kaekaan te titiraki anne ma te katei rimoa ae mairoun te Atua, are e tua bwa e riai ni kaeweaki te koroboki ae tabu. * N te katoto, e tua Iehova nakoia uean Iteraera bwa a na kaewea te Tua ae e na riki bwa oin aia bwai. (Te Tua-Kaua 17:18) Ao e kabaeia naba tibun Rewi te Atua bwa a na kawakina te Tua ma ni kateimatoa, ao a na reireinia iai aomata. (Te Tua-Kaua 31:26; Neemia 8:7) Imwin taenikaia I-Iutaia i Baburon, ao e a rikirake te koraki teuana ae taani kaewewe ke taani koroboki (Sopherim). (Etira 7:6, ae i nano) Ni waakinakon te tai, ao taani koroboki akanne a kabatiai katotoni booki aika 39 ake n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera.

I nanon tienture aika bati, ao a a tia taani koroboki aikai ni kaewei booki aikai ma te taratara raoi. I nanon te tai ae aranaki bwa te Middle Ages, ao a waakinaanako te katei anne taani koroboki aika I-Iutaia aika taiani Masorete. Te koroboki nikawai mairouia taiani Masorete ae te kabanea ni maan ao e tabwanin raoi, bon te Leningrad Codex, ae bonginaki man 1008/1009 C.E. Ma i nukan te ka-20 n tienture, ao iai koroboki nikawai n te Baibara aika 220 tabun mwaitiia ke mwakorokoroia, aika kuneaki i buakon Nira ni Boki Man Taari ae Mate. A a kamani koreaki koroboki n te Baibara nikawai aikai teuana tenga tabun te ririki imwaini korean te Leningrad Codex. Kabotauan Nira ni Boki Man Taari ae Mate ma te Leningrad Codex e kakoauaa te bwai ae kakawaki aei: E ngae ngke iai teutana te kaokoro ni kanoan taian Nira ni Boki Man Taari ae Mate, ma e bon aki kaokoro nanon te rongorongo are iai.

Tera aroni booki aika 27 ake n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti? A moani koreaki booki akanne irouia tabeman ana abotoro Iesu Kristo, ao tabeman taan rimwina rimoa. A karaoi naba katotoni booki akanne Kristian ake rimoa ni kakairi n aia katei taani koroboki ake I-Iutaia. (I-Korote 4:16) E ngae ngke a kani kamaunai ni kabane koroboki ni Kristian ake rimoa te Embera n Rom ae Diocletian ao tabeman riki, ma a boni kawakinaki ni karokoa ara bong aikai nga ma nga mwaitini mwakorokoroia ao koroboki nikawai aikai.

A rairaki naba nakon taetae tabeua koroboki ni Kristian aikai. E rairaki ngkoa te Baibara nakon taetae rimoa aika te Armenian, Coptic, Ethiopic, Georgian, Latin, ao te Syriac.

KATAURAOANI KANOAN TE KOROBOKI AE TABU N TE TAETAE N EBERA AO NI KURIITI IBUKIN TE RAIRAI

A aki titeboo taeka ake ni katoton ni kabane te Baibara rimoa. Ti na kangaa ngkanne n ataa kanoan te moani koroboki n te Baibara?

E kona ni kabotauaki aei ma te tia reirei ae tuangia ana ataei aika 100 bwa a na kaewea mwakoron te boki teuana. E ngae ngkana tao e bua mwakoron te boki anne, ma kabotauani katotona ake 100 e na boni kaota naba kanoan te boki anne. E ngae ngke e na bon iai tabeua buren aia kaewewe ataei aikai n tatabemania nako, ma e na rangi ni kangaanga ae a na bane n titeboo bureia. N aron anne, ngke a kabotaui mwakorokoron te Baibara aika nga ma nga taan rabakau ma katotoni bokin te Baibara rimoa ake irouia, ao a kona n nora kairuan te kaewewe ma n atai taeka ake e moani koreaki iai te Baibara.

“E boni kona n taekinaki bwa akea te koroboki rimoa ae eti riki aroni kaeweweana nakon aei”

Ti na kangaa ni koaua raoi bwa a reke iroura ngkai iango aika eti raoi ake n te Baibara rimoa? E taekina ae kangai te tia rabakau ae William H. Green ni kaineti ma kanoan te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera: “E boni kona n taekinaki bwa akea te koroboki rimoa ae eti riki aroni kaeweweana nakon aei.” Ni kaineti ma te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti ae aranaki naba bwa te Nu Tetemanti, e korea ae kangai te tia rabakau i aon te Baibara ae F. F. Bruce: “A a  rangi ni bati riki ngkai bwaai ni kakoaua ibukin te koroboki ae n te Nu Tetemanti, nakoni bwaai ni kakoaua ibukini koroboki tabeua ake a tanoata taekaia. Ao akea ae e na iangoa waeani koroboki aika tanoata taekaia aikai.” E taku naba: “Ngke arona bwa te Nu Tetemanti boni koroboki aika aki irekereke ma te Aro, ao angia aomata a na aki nanououa teutana n aron etiruruna.”

Mwakoro 40 n te boki ae Itaia ae mena i buakon Nira ni Boki Man Taari ae Mate (ae bwain 125 nakon 100 B.C.E.)

Ngke e kabotauaki ma te koroboki nikawai n te Taetae n Ebera ae bwain tao tenga te ririki imwin anne, ao tii kairua aika uarereke aika kuneaki iai, ae angiina mai iai bon aroni korean taeka

Mwakoro 40 n te boki ae Itaia n te koroboki ae te Aleppo Codex ae rangi ni kakawaki i buakon taiani koroboki n te taetae n Ebera aika karaoaki irouia taiani Masorete ae bwain tao 930 C.E.

Te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera: E boboto Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou​—Karikani Bwaai Nakoni Maraki (1953-1960) i aon te koroboki ae te Biblia Hebraica, ae karaoaki iroun Rudolf Kittel. Man te tai anne, a a karaoaki koroboki aika boou n te Koroboki ae Tabu n te taetae n Ebera, aika te Biblia Hebraica Stuttgartensia ao te Biblia Hebraica Quinta. Koroboki aikai a kabonganai mwini kakaae aika boou aika boto i aon Nira ni Boki Man Taari ae Mate ao koroboki nikawai riki tabeua. Koroboki aikai a kaota kanoan te Leningrad Codex, n ikotaki ma kabwarabwara mai nano ake a kaotii naba taeka mani koroboki tabeua aika a kona ni kabotauaki iai, n aron te  Samaritan Bentateuki, Nira ni Boki Man Taari ae Mate, te Greek Septuagint, te Aramaic Targums, te Latin Vulgate, ao te Syriac Peshitta. A bon uaia n rinanoaki rairai aika te Biblia Hebraica Stuttgartensia ao te Biblia Hebraica Quinta ngke e karaoaki te rairai ae boou aei ae Te Baibara ae Tabu​—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou.

Te Koroboki ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti: N raabanen te ka-19 n tienture ao taan rabakau aika B. F. Westcott ao F.J.A. Hort a kabotaui koroboki nikawai n te Baibara ao mwakorokoroia ake iai irouia, ngke a katauraoa te koroboki n te taetae ni Kuriiti ae a taku bwa e kaota raoi kanoan te koroboki ae tabu nikawai. N nukan te ka-20 n tienture ao a a kabongana te koroboki n te taetae ni Kuriiti aei kaain te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae te rairai ae Te Aonnaba ae Boou. A kabonganai naba nira ni boki tabeua aika taiani babirati ake bwain te kauoua ao te katenua n tienture C.E. Imwin anne ao a a manga reke riki nira ni boki aika taiani babirati. Iai naba koroboki ake mairoun Nestle ao Aland ao are man te United Bible Societies aika kaotii naba mwini kakaae aika boou. Tabeua mai buakoni kukune aikai a kabonganaaki naba n te rairai n te Baibara aei.

Ni kaineti ngkanne ma koroboki aikai, e a teretere bwa tabeua kiibu aika n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, aika kuneaki naba n rairai nikawai n aron te King James Version, boni kiibu aika karinaki irouia taani kaewewe, ao tiaki kanoan te Koroboki ae Tabu ae kairaki koreana rinanon te taamnei. A a kamani bwenauaaki kanoan te Baibara nakoni kiibu aika nambwanaki n te ka-16 n tienture, ao kioina ngkai a kamaunaaki kanoani kiibu akana karinaki akanne, ao tabeua kiibu ngkai ai akea kanoaia. Aikai kiibu akanne: Mataio 17:21; 18:11; 23:14; Mareko 7:16; 9:44, 46; 11:26; 15:28; Ruka 17:36; 23:17; Ioane 5:4; Mwakuri 8:37; 15:34; 24:7; 28:29; ao I-Rom 16:24. N te Baibara aei, ao a kaotaki kiibu aikai bwa akea kanoaia n te kabwarabwara mai nano.

 Ni kaineti ngkanne ma te motika ae ananau are ni Mareko 16 (kibuna 9-20), te motika ae kimototo are ni Mareko 16, ao taeka ake n Ioane 7:53–8:11, e teretere iai bwa bon akea kiibu aikai ni koroboki nikawai. Ngaia are a bon aki naba karinaki n te Baibara aei kiibu aika kairua aikai. *

A a tia kiibu tabeua ni bitaki nakon ae a taku taan rabakau bwa e boraoi riki ma are oti n te koroboki are e moani koreaki iai te Baibara. N te katoto, ni kaineti ma koroboki nikawai tabeua, ao e kangai kanoani Mataio 7:13: “Riin n te mataroa ae wariki, bwa e raababa te mataroa ma ni mwawaawa te kawai ae tiki nakon te kamaunanakoaki.” N te rairai mai mwaina n Te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou, ao e bon aki karinaki te taeka ae “te mataroa” n te kibu aei. Ma imwin te ukeuke riki i aoni koroboki nikawai ao e a kakoauaaki bwa te taeka ae “te mataroa” boni kanoan te koroboki are e moani koreaki iai te Baibara. Ai ngaia are e a manga karinaki n te Baibara aei. Iai riki bitaki aika ai aron aikai. Ma boni bitaki aika uarereke ao a aki bita nanon te rongorongo ae n Ana Taeka te Atua.

Te koroboki nikawai ae koreaki i aon te babirati ae kanoana 2 I-Korinto 4:13–5:4 ae bwain tao 200 C.E.

^ bar. 5 Te koroboki aei e a tii taekinaki n te kaongora aei bwa te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera.

^ bar. 7 Teuana bukina ae e kainnanoaki iai kaewean taiani koroboki nikawai, bwa a koreaki ngkoa i aoni baika a kai mauna.

^ bar. 18 Iai riki rongorongo tabeua aika kaotia bwa bukin tera ngkai kiibu aikai a iangoaki bwa a kairua, ni kabwarabwara mai nano n te New World Translation of the Holy Scriptures​—With References, are boreetiaki n 1984.