Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Yaa nɔ Ojwɛŋ Mumɔŋ Nibii Anɔ

Yaa nɔ Ojwɛŋ Mumɔŋ Nibii Anɔ

“Jwɛŋmɔ nibii nɛɛ anɔ; okɛ ohe awo mli kwraa, koni mɛi fɛɛ ana ohiɛyaa faŋŋ.”—1 TIMOTEO 4:15.

LALAI: 57, 52

1, 2. Mɛɛ nibii enyɔ hãa esoroɔ adesai yɛ kooloi ahe?

ESORO adesai ajwɛŋmɔ kwraa yɛ kooloi anɔ he. Enɛ hewɔ lɛ, wɔnyɛɔ wɔkaseɔ wiemɔi, ni enɛ hãa wɔnyɛɔ wɔkaneɔ nii, wɔŋmaa nii, ni wɔgbaa sane. Agbɛnɛ hu, wɔnyɛɔ wɔsɔleɔ ni wɔláa kɛjieɔ Yehowa yi. Jeŋ shikpalɔi nyɛko amɛnu bɔ ni adesai ajwɛŋmɔ lɛ yeɔ ebuaa amɛ ni amɛnyɛɔ amɛfeɔ nibii srɔtoi nɛɛ shishi jogbaŋŋ.

2 Nibii srɔtoi nɛɛ ni wɔnyɛɔ wɔfeɔ lɛ ji nikeenii ni jɛ Yehowa ŋɔɔ. (Lala 139:14; Kpojiemɔ 4:11) Nyɔŋmɔ bɔ adesai yɛ “esubaŋ lɛ nɔ.” No hewɔ lɛ, wɔyɛ heyeli. Enɛ hu ji nikeenii kroko ni hãa esoroɔ wɔ yɛ kooloi ahe. Nikeenii nɛɛ hewɔ lɛ, wɔ diɛŋtsɛ wɔbaanyɛ wɔhala akɛ wɔkɛ nyɛmɔi ni Yehowa kɛduro wɔ ni hãa wɔnyɛɔ wɔnuɔ wiemɔi ashishi lɛ baasɔmɔ lɛ ni wɔkɛjie eyi.1 Mose 1:27.

3. Mɛni Yehowa kɛduro wɔ bɔ ni afee ni wɔtsɔmɔ hiɛshikalɔi?

3 Yehowa ehã wɔ Biblia lɛ koni wɔle bɔ ni wɔbaafee wɔsɔmɔ lɛ ni wɔjie eyi. Atsɔɔ Biblia muu lɛ fɛɛ loo efãi komɛi ashishi kɛtee wiemɔi fe 2,800 mli. Kɛ́ wɔjwɛŋ saji ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ anɔ lɛ, wɔbaasusu nii ahe tamɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ susuɔ nii ahe lɛ. (Lala 40:6; 92:6; 139:17) Ni kɛ́ wɔsusu nii ahe tamɔ bɔ ni Yehowa susuɔ nii ahe lɛ, wɔbaatsɔmɔ hiɛshikalɔi, ni wɔbaaná naanɔ wala.Kanemɔ 2 Timoteo 3:14-17.

4. Kɛ́ akɛɛ mɔ ko miijwɛŋ sane ko nɔ lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ? Ni mɛɛ sanebimɔi ahe wɔbaasusu?

4 Kɛ́ akɛɛ mɔ ko miijwɛŋ sane ko nɔ lɛ, etsɔɔ akɛ mɔ lɛ kɛ ejwɛŋmɔ fɛɛ ema nakai sane lɛ nɔ, ni eesusu he jogbaŋŋ. (Lala 77:13; Abɛi 24:1, 2) Kɛ́ wɔjwɛŋ nibii ni wɔkase yɛ Yehowa kɛ Yesu he lɛ anɔ lɛ, wɔbaaná he sɛɛ waa. (Yohane 17:3) Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaahã sanebimɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahetoo: Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkane nii yɛ gbɛ ni baahã wɔnyɛ wɔjwɛŋ nɔ ni wɔkaneɔ lɛ nɔ lɛ nɔ? Mɛɛ nibii anɔ wɔbaanyɛ wɔjwɛŋ? Ni mɛni baaye abua wɔ ni wɔjwɛŋ nii anɔ be fɛɛ be, ni wɔfee nakai kɛ miishɛɛ?

NƆ NI ESA AKƐ OFEE KONI ONÁ NIBII NI OKASEƆ LƐ AHE SƐƐ

5, 6. Mɛni baaye abua bo ni okai nibii ni okaneɔ lɛ ni onu shishi jogbaŋŋ?

5 Nibii komɛi yɛ ni kɛ́ okɛ ojwɛŋmɔ eyaaa nɔ po lɛ, obaanyɛ ofee. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, omuɔ daa, shi okɛ ojwɛŋmɔ eyaaa bɔ ni feɔ ni omuɔ lɛ nɔ, ni kɛ́ oota baisiko loo oonyiɛ lɛ, okɛ ojwɛŋmɔ eyaaa bɔ ni ofeɔ ofeɔ nakai lɛ nɔ. Mɔbɔ sane ji akɛ, bei komɛi lɛ, kɛ́ wɔmiikane nii hu lɛ, wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ eyaaa nɔ. Obaana ni wɔhiŋmɛi ma wolo lɛ mli nɛkɛ nɔŋŋ, shi wɔjwɛŋmɔ nyiɛ he kroko. Mɛni obaanyɛ ofee koni ekaba lɛ nakai? Nɔ kome ni ehe miihia ni ofee ji, ni okɛ ojwɛŋmɔ ama nɔ ni okaneɔ lɛ nɔ, ni obi ohe akɛ: ‘Nɔ ni mikaneɔ nɛɛ, mɛni etsɔɔ?’ Kɛkɛ lɛ, kɛ́ okane kuku lɛ ogbe naa, loo oshɛ saneyitso ko nɔ lɛ, mɛɛ fioo ni osusu nɔ ni okane lɛ he, ni okwɛ akɛ onu shishi jogbaŋŋ lo dani otsa nɔ. Kɛ́ ofee nakai lɛ, etsɔɔ akɛ oojwɛŋ nɔ ni okane lɛ nɔ.

Kɛ́ okane Biblia lɛ ni ohã eje kpo yɛ onaa lɛ, ebaaye ebua bo ni ojwɛŋmɔ akakpa shi, ni agbɛnɛ hu, nɔ ni okaneɔ lɛ baaka oyitsoŋ

6 Jeŋ shikpalɔi ekpa shi amɛna akɛ, kɛ́ wɔkane nii ni eje kpo yɛ wɔnaa lɛ, ewaaa akɛ wɔbaakai. Wɔ-Bɔlɔ lɛ le enɛ, ni no hewɔ ekɛɛ Yoshua akɛ ‘ejwɛŋ’ Mla wolo lɛ mli wiemɔi lɛ ahe lɛ. Abaanyɛ atsɔɔ Hebri wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “jwɛŋmɔ he” lɛ shishi hu akɛ, “kanemɔ yɛ ablɛbiaŋ.” (Kanemɔ Yoshua 1:8.) Kɛ́ okane Biblia lɛ ni ohã eje kpo yɛ onaa lɛ, ebaaye ebua bo ni ojwɛŋmɔ akakpa shi, ni agbɛnɛ hu, nɔ ni okane lɛ baaka oyitsoŋ.

7. Mɛɛ be ehi waa akɛ obaajwɛŋ Biblia lɛ nɔ? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.)

7 Ebɛ mlɛo akɛ wɔbaahã wɔjwɛŋmɔ ahi nɔ ko ni wɔkaseɔ lɛ nɔ ni wɔjwɛŋ nɔ, ejaakɛ etsɛɛɛ ni wɔjwɛŋmɔ kpaa shi. No hewɔ ni ehi akɛ wɔbaajwɛŋ nii anɔ be ni etɔko wɔ lɛ, ni wɔfee nakai yɛ he ko ni yɔɔ dioo, he ko ni nibii pii gbalaŋ wɔjwɛŋmɔ yɛ. Lalatsɛ David jwɛŋ nii anɔ gbɛkɛ be ni ekã shi ni ewɔko. (Lala 63:7) Yesu eye emuu, shi kɛ́ ebaajwɛŋ nii anɔ, loo ebaasɔle lɛ, eyafeɔ nakai yɛ he ko ni yɔɔ dioo.Luka 6:12.

NIBII KPAKPAI NI OBAANYƐ OJWƐŊ NƆ

8. (a) Mɛni nɔ wɔbaanyɛ wɔjwɛŋ? (b) Kɛ́ wɔkɛ mɛi gba Yehowa he sane lɛ, te enuɔ he tɛŋŋ?

8 Yɛ nibii ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ asɛɛ lɛ, nibii krokomɛi hu yɛ ni obaanyɛ ojwɛŋ nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ ona Yehowa adebɔɔ nibii fɛfɛji lɛ eko lɛ, obaanyɛ obi ohe akɛ, ‘Mɛni enɛ tsɔɔ mi yɛ Yehowa he?’ Kɛ́ ofee nakai lɛ, ebaatsirɛ bo ni osɔle oda Yehowa shi, ni kɛjeee okome onyiɛ lɛ, obaagba mɛi ni fata ohe lɛ bɔ ni onuɔ he ohãa lɛ. (Lala 104:24; Bɔfoi 14:17) Kɛ́ wɔjwɛŋ nii anɔ, wɔsɔle, ni wɔkɛ wɔnanemɛi gba Yehowa he sane lɛ, eyɔseɔ, ni enáa miishɛɛ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Aŋma kaimɔ wolo yɛ [Nyɔŋmɔ hiɛ] ahã mɛi ni sheɔ Yehowa gbeyei lɛ, kɛ mɛi ni jwɛŋɔ egbɛ́i lɛ he lɛ.”Maleaki 3:16.

Ani oheɔ be kɛjwɛŋɔ saji anɔ koni ona bɔ ni obaafee oye obua mɛi ni okɛkaseɔ Biblia lɛ? (Kwɛmɔ kuku 9)

9. (a) Mɛni Paulo kɛɛ Timoteo ni ejwɛŋ nɔ? (b) Kɛ́ wɔmiisaa wɔhe kɛhã shiɛmɔ lɛ, mɛɛ nibii nɛkɛ ahe esa akɛ wɔsusu?

9 Bɔfo Paulo kɛɛ Timoteo akɛ, esusu bɔ ni ewiemɔ, enifeemɔ, kɛ enitsɔɔmɔ saa mɛi krokomɛi ahe lɛ he, ni ejwɛŋ nɔ. (Kanemɔ 1 Timoteo 4:12-16.) Bo hu obaanyɛ ofee nakai nɔŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, dani okɛ mɔ ko baayakase Biblia lɛ, ehe miihia ni ohe be kɛsaa ohe. Susumɔ mɔ ni okɛyaakase nii lɛ he, ni otao sanebimɔ ko loo nɔkwɛmɔnɔ ko ni obaanyɛ okɛye obua lɛ ni eya ehiɛ. Kɛ́ osaa ohe nɛkɛ dani okɛ mɔ lɛ yakase nii lɛ, bo diɛŋtsɛ ohemɔkɛyeli lɛ mli baawa, obaatsɔɔ mɔ lɛ Biblia lɛ jogbaŋŋ, ni okɛ miishɛɛ baafee nakai. Kɛ́ ojwɛŋ sane nɔ dani otee shiɛmɔ lɛ, obaaná he sɛɛ waa. (Kanemɔ Ezra 7:10.) Ekolɛ, obaanyɛ okane Bɔfoi awolo lɛ mli yitso kome, koni no aye abua bo ni onya shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he waa. Agbɛnɛ hu, obaanyɛ osusu ŋmalɛi kɛ woji ni okɛbaatsu nii nakai gbi lɛ ahe. (2 Timoteo 1:6) Susumɔ mɛi ni yɔɔ shikpɔŋkuku lɛ mli lɛ ahe, ni okwɛ saji ni amɛbaanya he. Kɛ́ osaa ohe nɛkɛ lɛ, obaanyɛ okɛ Biblia lɛ atsu nii jogbaŋŋ kɛye mɛi odase.1 Korintobii 2:4.

Hã nɔ ni okaneɔ lɛ ashɛ otsui he, ni osɔle oda Yehowa shi yɛ nibii kpakpai ni okaseɔ lɛ ahewɔ

10. Mɛni ji nibii kpakpai krokomɛi ni wɔbaanyɛ wɔjwɛŋ nɔ?

10 Mɛni ji nibii krokomɛi ni wɔbaanyɛ wɔjwɛŋ nɔ? Kɛ́ otee asafoŋ kpeei, kpeei bibii, loo kpeei wuji ashishi, ni oŋmala otii komɛi oshwie shi lɛ, hemɔ be ni okwɛ mli. Bi ohe akɛ, ‘Mɛni mikase kɛjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ esafo lɛ dɛŋ?’ Agbɛnɛ hu, daa nyɔɔŋ nɔ lɛ, wɔnáa Buu-Mɔɔ Awake! hee, ni ajieɔ woji hei akpo yɛ wɔkpeei wuji lɛ ashishi. Obaanyɛ ojwɛŋ saji ni okaneɔ yɛ woji nɛɛ amli lɛ anɔ. Kɛ́ okane niiashikpamɔ ko yɛ Yearbook lɛ mli lɛ, jwɛŋmɔ nɔ, koni eta otsuiŋ. Kɛ́ ookane asafo wolo ko lɛ, obaanyɛ ofolɔ otii ni yɔɔ mli lɛ ashishi, loo oŋmala otii fioo komɛi yɛ gbɛ ni ashi yɛ baafai lɛ anaabui lɛ. Enɛ baaye abua bo kɛ́ oyaafee sɛɛkuu kɛsaramɔ, loo ahã bo nifeemɔ ko. Ni kɛ́ asafoŋ onukpa ji bo lɛ, obaanyɛ okɛtsu nii kɛ́ oyaasara nyɛmimɛi lɛ. Shi nɔ ni fe fɛɛ lɛ, kɛ́ ohe be kɛjwɛŋ nibii ni okaneɔ lɛ anɔ lɛ, nɔ ni okaneɔ lɛ baashɛ otsui he, ni ebaahã osɔle oda Yehowa shi yɛ nibii kpakpai ni okaseɔ lɛ ahewɔ.

JWƐŊMƆ NYƆŊMƆ WIEMƆ LƐ NƆ DAA GBI

11. Mɛni ji wolo ni he hiaa fe fɛɛ ni esa akɛ wɔjwɛŋ nɔ? Ni kɛ́ wɔjwɛŋ nɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ebaaye ebua wɔ? (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa lɛ.)

11 Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Biblia lɛ ji wolo ni he hiaa fe fɛɛ ni esa akɛ wɔjwɛŋ nɔ. Shi kɛ́ atsĩ onaa, ni onáaa Biblia lɛ eko okane hu? * (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa lɛ.) Mɔ ko mɔ ko nyɛŋ atsĩ onaa koni okajwɛŋ nibii ni okase owo oyitsoŋ, tamɔ ŋmalɛi loo Maŋtsɛyeli lalai ni osumɔɔ waa lɛ anɔ. (Bɔfoi 16:25) Ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ baaye abua bo ni okai nibii ni okase lɛ, ni no baahã oya nɔ oye Yehowa anɔkwa.Yohane 14:26.

12. Mɛɛ gbɛjianɔ obaanyɛ oto kɛhã Biblia lɛ kanemɔ daa gbi?

12 Mɛɛ gbɛjianɔ obaanyɛ oto kɛhã Biblia lɛ kanemɔ daa gbi? Obaanyɛ ohala gbii komɛi yɛ otsi lɛ mli ni okɛkane Biblia lɛ fã ni atsɔɔ yɛ Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ mli akɛ akane nakai otsi lɛ, ni ojwɛŋ nɔ. Obaanyɛ ohala gbii komɛi hu ni okɛkane nibii ni Yesu fee kɛ nibii ni ewie lɛ ahe sane, ni ojwɛŋ nɔ. Biblia mli woji titrii ni wieɔ enɛ he ji, Mateo, Marko, Luka, kɛ Yohane Sanekpakpa lɛ. (Romabii 10:17; Hebribii 12:2; 1 Petro 2:21) Wɔyɛ wolo ko hu ni wieɔ Yesu wala shihilɛ he sane yɛ bɔ ni nibii ba lɛ hã lɛ naa. Wolo nɛɛ baanyɛ aye abua bo ni onu saji ni yɔɔ Sanekpakpai lɛ amli lɛ ashishi jogbaŋŋ, ni oná he sɛɛ.Yohane 14:6.

MƐNI HEWƆ EHE MIIHIA WAA NI WƆJWƐŊ SANE NƆ LƐ?

13, 14. Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔya nɔ wɔjwɛŋ saji ni kɔɔ Yehowa kɛ Yesu he lɛ anɔ lɛ? Ni kɛ́ wɔfee nakai lɛ, mɛni ebaatsirɛ wɔ ni wɔfee?

13 Kɛ́ wɔjwɛŋ saji ni kɔɔ Yehowa kɛ Yesu he lɛ anɔ lɛ, wɔbaada yɛ mumɔŋ, ni wɔhemɔkɛyeli lɛ mli baaya nɔ awa. (Hebribii 5:14; 6:1) Kɛ́ wɔheee be kɛsusuuu Nyɔŋmɔ he lɛ, fiofio lɛ, wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ lɛ teŋ lɛ mli baagbɔjɔ, ni wɔbaakpa Yehowa jamɔ po. (Hebribii 2:1; 3:12) Yesu hã wɔle akɛ, esa akɛ wɔkɛ “tsui kpakpa ni yɔɔ krɔŋŋ” abo Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ toi, wɔkpɛlɛ nɔ, ni wɔhiɛ mli. Ni ebɔ wɔ kɔkɔ akɛ, kɛ́ wɔfeee nakai lɛ, ewaŋ akɛ “shihilɛ nɛɛ mli yeyeeyefeemɔi, ninámɔ, kɛ ŋɔɔmɔyelii lɛ” baagbala wɔ, loo edu wɔ.Luka 8:14, 15.

14 No hewɔ lɛ, nyɛhãa wɔyaa nɔ wɔjwɛŋa nibii ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ anɔ, bɔ ni afee wɔle Yehowa jogbaŋŋ. Enɛ baatsirɛ wɔ ni wɔná Yehowa jwɛŋmɔ lɛ eko, ni wɔkase esui lɛ jogbaŋŋ. (2 Korintobii 3:18) Wɔbaanyɛ wɔkase wɔ-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ he nii, ni wɔkase lɛ kɛya naanɔ. Mɛɛ hegbɛ kpele po enɛ ji nɛkɛ!Jajelɔ 3:11.

Kɛ́ ojwɛŋ saji ni kɔɔ Yehowa kɛ Yesu he lɛ anɔ lɛ, no baaye abua bo ni oya nɔ onya anɔkwale lɛ he waa

15, 16. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ oná Yehowa kɛ Yesu he saji anɔ ni ojwɛŋɔ lɛ he sɛɛ? (b) Mɛni hewɔ bei komɛi lɛ ewa akɛ wɔbaajwɛŋ saji anɔ lɛ? Shi mɛni hewɔ esa akɛ wɔya nɔ wɔmia wɔhiɛ wɔfee nakai lɛ?

15 Kɛ́ ojwɛŋ saji ni kɔɔ Yehowa kɛ Yesu he lɛ anɔ lɛ, no baaye abua bo ni oya nɔ onya anɔkwale lɛ he waa. Anɔkwale lɛ he miishɛɛ ni oyɔɔ lɛ baaná onyɛmimɛi Kristofoi lɛ, kɛ mɛi ni okɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ mli lɛ anɔ hewalɛ kpakpa. Kɛ́ ojwɛŋ nɔ ni Yehowa efee ehã bo kɛtsɔ Yesu kpɔmɔ afɔle lɛ nɔ lɛ he jogbaŋŋ lɛ, ohiɛ baasɔ wekukpaa kpakpa ni yɔɔ okɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ waa. (Romabii 3:24; Yakobo 4:8) Awo nyɛmi nuu ko ni jɛ South Africa, ni atsɛɔ lɛ Mark lɛ tsuŋ afii etɛ yɛ ehemɔkɛyeli lɛ hewɔ. Ewie akɛ: “Sanenɔjwɛŋmɔ tamɔ gbɛfãa ko ni yɔɔ miishɛɛ waa. Kɛ́ otee nɔ ojwɛŋ mumɔŋ nibii anɔ lɛ, obaale nibii hei babaoo yɛ Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ he. Bei komɛi kɛ́ minijiaŋ miihe aje wui, loo mifee yeyeeye yɛ nɔ ni baaba wɔsɛɛ lɛ he lɛ, mikaneɔ Biblia lɛ ni mijwɛŋɔ nɔ. Ni no shɛjeɔ mimii.”

16 Nibii ni yɔɔ je nɛŋ ni baanyɛ agbala wɔjwɛŋmɔ lɛ fa aahu akɛ, ewa akɛ wɔbaaná be kɛjwɛŋ nibii ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ anɔ. Nyɛmi nuu ko ni jɛ Afrika ni atsɛɔ lɛ Patrick lɛ wie akɛ, daa gbi lɛ, nibii ni ejwɛŋɔ he lɛ fa waa diɛŋtsɛ. Ekomɛi yɛ ni sɛɛnamɔ yɛ he, ni ekomɛi hu yɛ ni sɛɛnamɔ ko kwraa bɛ he, ni no hewɔ lɛ ejieɔ yɛ ejwɛŋmɔŋ. Ewie akɛ: “Bei pii lɛ, kɛ́ mishwie miyiŋ lɛ, miyɔseɔ akɛ saji komɛi miiye mitsui, no hewɔ lɛ, mikɛ saji nɛɛ fɛɛ shwieɔ Yehowa hiɛ yɛ sɔlemɔ mli, koni mijwɛŋmɔ akã mi shi ni manyɛ majwɛŋ saji anɔ jogbaŋŋ. Eyɛ mli akɛ enɛ heɔ be fioo moŋ, shi kɛ́ mifee nakai dani mibɔi mumɔŋ nibii anɔ jwɛŋmɔ lɛ, ehãa minuɔ he akɛ mibɛŋkɛ Yehowa. Ni no gbeleɔ mijwɛŋmɔŋ ni minyɛɔ minuɔ anɔkwale lɛ shishi jogbaŋŋ.” (Lala 94:19) Kɛ́ wɔkane Biblia lɛ daa gbi, ni wɔjwɛŋ nɔ lɛ, wɔbaaná he sɛɛ waa.Bɔfoi 17:11.

TE OBAAFEE TƐŊŊ ONÁ BE KƐJWƐŊ NII ANƆ?

17. Te ofeɔ tɛŋŋ onáa be kɛjwɛŋɔ saji anɔ?

17 Mɛi komɛi teɔ shi leebi maŋkpa amɛkaneɔ Biblia lɛ, amɛjwɛŋɔ nɔ, ni amɛsɔleɔ. Mɛi komɛi hu feɔ nakai shwane kɛ́ amɛmiijɔɔ amɛhe fioo. Ekolɛ, bo lɛ, ofeɔ nakai gbɛkɛnaashi loo kɛ́ oyaabote saa mli. Mɛi komɛi kaneɔ Biblia lɛ leebi, ni amɛkaneɔ ekoŋŋ gbɛkɛ kɛ́ amɛyaawɔ. (Yoshua 1:8) Nɔ ni he hiaa ji, ni ‘wɔkɛ wɔbe baatsu nii jogbaŋŋ,’ ni tsɔɔ akɛ, wɔbaatse be ni wɔkɛfeɔ nibii ni he ehiaaa tsɔ lɛ nɔ, bɔ ni afee ni wɔná be kɛjwɛŋ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔ daa gbi.Efesobii 5:15, 16.

18. Mɛni Biblia lɛ ewo shi akɛ mɛi ni jwɛŋɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔ daa, ni amɛkɛ nɔ ni amɛkaseɔ lɛ tsuɔ lɛ nii lɛ baaná?

18 Biblia lɛ woɔ wɔ shi akɛ, Yehowa baajɔɔ mɛi fɛɛ ni jwɛŋɔ e-Wiemɔ lɛ nɔ, ni bɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛkɛ nɔ ni amɛkaseɔ lɛ baatsu nii lɛ. (Kanemɔ Lala 1:1-3.) Yesu wie akɛ: “Mɛi ni nuɔ Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ ni amɛyeɔ nɔ lɛ yɛ miishɛɛ!” (Luka 11:28) Shi nɔ ni fe fɛɛ lɛ, kɛ́ wɔjwɛŋ Yehowa Wiemɔ lɛ nɔ daa gbi lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔfee nibii ni baawo ehiɛ nyam. Ni kɛ́ wɔfee nakai lɛ, Yehowa baahã wɔná miishɛɛ amrɔ nɛɛ, ni wɔsɛɛ lɛ, ebaahã wɔhi shi kɛya naanɔ yɛ jeŋ hee lɛ mli.Yakobo 1:25; Kpojiemɔ 1:3.

^ kk. 11 Kwɛmɔ sane ni yitso ji, “Mɔdɛŋ ni Wɔbɔ Koni Wɔfi Shi Shiŋŋ yɛ Hemɔkɛyeli lɛ Mli” ni je kpo yɛ December 1, 2006, Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ.