Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 1

‘Nyɛyafea Mɛi Kaselɔi’

‘Nyɛyafea Mɛi Kaselɔi’

AFI 2020 AFI ŊMALƐ LƐ JI: “Nyɛyaa nyɛyafea mɛi . . . kaselɔi, nyɛbaptisia amɛ.”—MAT. 28:19.

LALA 79 Nyɛtsɔa Amɛ Nii, Nyɛhãa Amɛdamɔa Shi Shiŋŋ

NƆ NI ABAASUSU HE *

1-2. Mɛni ŋwɛibɔfo ko kɛɛ yei komɛi ni tee Yesu gbonyobu lɛ naa lɛ? Ni mɛɛ famɔ Yesu diɛŋtsɛ hu kɛhã amɛ?

FEEMƆ nɔ ni tee nɔ leebi maŋkpa ko yɛ Nisan 16, 33 Ŋ.B. lɛ he mfoniri okwɛ. Gbii enyɔ eho kɛjɛ be ni Yesu Kristo gbo ni afu lɛ lɛ, ni yei komɛi ni ji ekaselɔi lɛ miiya ni amɛkɛ tsofai ni jeɔ ŋma kɛ ojeŋmai ayawo egbonyo lɛ. Yei nɛɛ ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ awerɛ eho amɛhe waa yɛ amɛ-Nuŋtsɔ lɛ gbele lɛ hewɔ. Shi be ni amɛyashɛ gbonyobu lɛ naa lɛ, amɛnaaa gbonyo lɛ! Enɛ hã amɛnaa kpɛ amɛhe waa. Ŋwɛibɔfo ko gbála nɔ ni etee nɔ lɛ mli etsɔɔ amɛ. Ekɛɛ amɛ akɛ atee Yesu shi kɛjɛ gbohii ateŋ, kɛkɛ ni ekɛfata he akɛ: “Eetsɔ nyɛhiɛ kɛmiiya Galilea. Jɛmɛ nyɛbaana lɛ yɛ.”​—Mat. 28:1-7; Luka 23:56; 24:10.

2 Be ni yei lɛ shi gbonyobu lɛ naa lɛ, Yesu kɛ amɛ kpe, ni efã amɛ akɛ: “Nyɛyaa nyɛyabɔa minyɛmimɛi lɛ amaniɛ koni amɛya Galilea, ni jɛmɛ amɛbaana mi yɛ.” (Mat. 28:10) Etamɔ nɔ ni Yesu yɛ nɔ ko ni he hiaa waa ni eetao ekɛɛ ekaselɔi lɛ, ni no hewɔ etsɛɔ kpee nɛɛ. Anɔkwa, kpee nɛɛ ji nɔ klɛŋklɛŋ ni eto he gbɛjianɔ be ni atee lɛ shi lɛ!

NAMƐI YESU FÃ AKƐ AMƐYAFEE MƐI KASELƆI LƐ?

Be ni atee Yesu shi lɛ, ekɛ ebɔfoi lɛ kɛ mɛi krokomɛi kpe yɛ Galilea, ni efã amɛ akɛ ‘amɛya ni amɛyafee mɛi kaselɔi’ (Kwɛmɔ kuku 3-4)

3-4. Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔwie akɛ jeee bɔfoi lɛ pɛ Yesu kɛ famɔ ni yɔɔ Mateo 28:19, 20 lɛ hã? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ wolo lɛ hiɛ lɛ.)

3 Kanemɔ Mateo 28:16-20. Yɛ kpee ni Yesu tsɛ lɛ shishi lɛ, ekɛ nitsumɔ ko ni he hiaa waa wo ekaselɔi lɛ adɛŋ, ni no nɔŋŋ ji nitsumɔ ni wɔ hu wɔtsuɔ ŋmɛnɛ lɛ. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛyaa nyɛyafea mɛi ni jɛ jeŋmaji lɛ fɛɛ amli lɛ kaselɔi, . . . nyɛtsɔa amɛ ni amɛye nii fɛɛ ni mifã nyɛ lɛ nɔ.”

4 Yesu miisumɔ ni esɛɛnyiɛlɔi fɛɛ ashiɛ. No hewɔ lɛ, jeee bɔfoi anɔkwafoi 11 lɛ pɛ ekɛ famɔ akɛ ayafee mɛi kaselɔi lɛ hã. Mɛni hewɔ wɔkɛɔ nakai? Kɛ́ obaakai lɛ, ŋwɛibɔfo lɛ kɛɛ yei lɛ akɛ ‘amɛbaana Yesu yɛ Galilea.’ No hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni yei anɔkwafoi komɛi tee kpee ni Yesu tsɛ yɛ Galilea lɛ eko, ni tsɔɔ akɛ, jeee bɔfoi lɛ pɛ yɔɔ gɔŋ lɛ nɔ be ni Yesu kɛ famɔ lɛ hã lɛ. Yɛ yei lɛ asɛɛ lɛ, etamɔ nɔ ni mɛi krokomɛi hu tee eko. Bɔfo Paulo wie akɛ, ‘Yesu jie ehe kpo etsɔɔ nyɛmimɛi ni fa fe 500 yɛ be kome mli.’ (1 Kor. 15:6) Nɛgbɛ nyɛmimɛi nɛɛ yɔɔ be ni ejie ehe kpo etsɔɔ amɛ lɛ?

5. Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔmu sane naa akɛ sane ni abɔ he amaniɛ yɛ 1 Korintobii 15:6 lɛ tee nɔ yɛ kpee ni abɔ he amaniɛ yɛ Mateo 28 lɛ shishi?

5 Etamɔ nɔ ni kpee ni Yesu tsɛ yɛ Galilea, ni abɔ he amaniɛ yɛ Mateo yitso 28 lɛ nɔŋŋ shishi ejie ehe kpo etsɔɔ amɛ lɛ. Mɛni hãa wɔmuɔ sane naa nakai? Klɛŋklɛŋ lɛ, Yesu kaselɔi lɛ pii lɛ, Galileabii ji amɛ. No hewɔ lɛ, kɛ́ Yesu miitsɛ ekaselɔi pii kpee lɛ, kɛ́ okwɛ lɛ, nɛgbɛ ebaasumɔ ni afee yɛ? Gɔŋ ko nɔ yɛ Galilea, aloo mɔ ko shĩa mli yɛ Yerusalem? Ekã shi faŋŋ akɛ, Galilea. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, Yesu etsɔ hiɛ ekɛ ebɔfoi 11 lɛ ekpe yɛ shĩa ko mli yɛ Yerusalem. Eji amɛ pɛ etaoɔ efã ni amɛyashiɛ ni amɛfee mɛi kaselɔi kulɛ, ekɛ nakai famɔ lɛ baahã amɛ yɛ jɛmɛ, ni egbaŋ ehe naa ekɛŋ amɛ kɛ yei lɛ kɛ mɛi krokomɛi ni amɛkɛ lɛ akpe yɛ Galilea.​—Luka 24:33, 36.

6. Mɛni Yesu wie yɛ Mateo 28:20 lɛ ni hãa wɔnaa akɛ, famɔ ni ekɛhã akɛ afee mɛi kaselɔi lɛ kɔɔ wɔ mɛi ni wɔyɔɔ ŋmɛnɛ lɛ hu ahe? Ni mɛni tsɔɔ akɛ wɔmiiye famɔ nɛɛ nɔ waa?

6 Naa nɔ kroko ni he hiaa waa. Jeee Kristofoi ni hi shi yɛ blema lɛ pɛ Yesu kɛ famɔ akɛ ayafee mɛi kaselɔi lɛ hã. Te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ enɛ? Be ni Yesu kɛ famɔ lɛ hã egbe naa lɛ, ekɛɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ akɛ: “Mikɛ nyɛ yɛ gbii lɛ fɛɛ kɛyashi je lɛ naagbee gbii lɛ amli.” (Mat. 28:20) Yesu eye shiwoo nɛɛ nɔ. Ŋmɛnɛ lɛ, aafee mɛi kaselɔi yɛ je lɛŋ he fɛɛ he. Daa afi lɛ, abaptisiɔ mɛi aaafee 300,000, ni amɛbatsɔmɔɔ Yehowa Odasefoi kɛ Yesu Kristo kaselɔi. Ani enɛ bɛ naakpɛɛ?

7. Mɛni he wɔbaasusu? Ni mɛni hewɔ?

7 Mɛi ni wɔkɛkaseɔ Biblia lɛ ateŋ mɛi pii yaa amɛhiɛ ni abaptisiɔ amɛ. Shi amɛteŋ mɛi komɛi hu yɛ ni etamɔ nɔ ni amɛsumɔɔɔ ni amɛtsɔmɔɔ Kristo kaselɔi. Nikasemɔ lɛ kɛkɛ ni ŋɔɔ amɛnaa, shi amɛyaaa amɛhiɛ ni abaabaptisi amɛ. Kɛ́ okɛ mɔ ko miikase Biblia lɛ, wɔle akɛ oosumɔ ni oye obua lɛ ni ekɛ nibii ni ekaseɔ lɛ atsu nii ni ebatsɔ Kristo kaselɔ. Nikasemɔ nɛɛ baahã ona nibii komɛi ni obaanyɛ ofee kɛye obua lɛ koni esumɔ Yehowa ni eya ehiɛ yɛ anɔkwale lɛ mli. Enɛ he miihia waa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ kɛ́ okɛ mɔ ko kase nii kɛshɛ he ko lɛ, ehe baahia ni okpɛ oyiŋ kɛji obaaya nɔ okɛ lɛ akase nii aloo okɛ lɛ baakpa nikasemɔ.

YE OBUA MƆ NI OKƐKASEƆ NII LƐ NI ESUMƆ YEHOWA

8. Mɛni hewɔ bei komɛi lɛ ebɛ mlɛo akɛ wɔbaaye wɔbua mɛi ni wɔkɛkaseɔ nii lɛ ni amɛsumɔ Yehowa?

8 Yehowa miisumɔ ni mɛi asɔmɔ lɛ yɛ suɔmɔ ni amɛsumɔɔ lɛ lɛ hewɔ. No hewɔ lɛ, oti ni esa akɛ wɔkɛma wɔhiɛ ji, ni wɔbaaye wɔbua mɛi ni wɔkɛkaseɔ nii lɛ ni amɛna akɛ amɛsane kã Yehowa tsui nɔ, ni esumɔɔ amɛ waa. Esa akɛ wɔye wɔbua amɛ ni amɛna akɛ, Yehowa ji “mɛi ni bɛ tsɛmɛi lɛ atsɛ kɛ yei okulafoi ahebulɔ.” (Lala 68:5) Kɛ́ o-Biblia mli nikaselɔi lɛ na akɛ Nyɔŋmɔ sumɔɔ amɛ waa lɛ, ekolɛ no baatsirɛ amɛ ni amɛ hu amɛsumɔ lɛ. Mɛi komɛi yɛ ni amɛgbekɛbiiashi lɛ, amɛtsɛmɛi ejieee suɔmɔ kpo amɛtsɔɔɔ amɛ. Ekolɛ ebaawa kɛhã mɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ akɛ amɛbaakpɛlɛ nɔ akɛ Yehowa ji amɛ-Tsɛ, ni esumɔɔ amɛ. (2 Tim. 3:1, 3) No hewɔ lɛ, kɛ́ okɛ mɛi miikase nii lɛ, fɔɔ Yehowa sui lɛ ahe wiemɔ. Ye obua amɛ ni amɛna akɛ, Nyɔŋmɔ sumɔɔ amɛ, eesumɔ ni amɛná naanɔ wala, ni efee klalo akɛ ebaaye ebua amɛ ni amɛná hu lɛɛlɛŋ. Mɛni ekoŋŋ obaanyɛ ofee kɛye obua o-Biblia mli nikaselɔi lɛ?

9-10. Mɛɛ woji esa akɛ wɔkɛ wɔ-Biblia mli nikaselɔi akase? Ni mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɛ woji nɛɛ afee nikasemɔ lɛ?

9 Okɛ amɛ akase Mɛni Wɔbaanyɛ Wɔkase Kɛjɛ Biblia Lɛ Mli? wolo lɛ kɛ Bɔ Ni Ooofee Ohi Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli wolo lɛ. Afee woji nɛɛ koni wɔkɛye wɔbua mɛi ni wɔkɛkaseɔ Biblia lɛ ni amɛsumɔ Yehowa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ahã sanebimɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ hetoo yɛ Wɔbaanyɛ Wɔkase wolo lɛ yitso 1 lɛ mli: Ani Nyɔŋmɔ jwɛŋɔ wɔhe aloo eyitsoŋ wa?, Kɛ́ Nyɔŋmɔ na ni gbɔmɛi miipiŋ lɛ, te enuɔ he ehãa tɛŋŋ?, kɛ Ani obaanyɛ otsɔ Yehowa naanyo? Ni Hii Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli wolo lɛ hu? Wolo nɛɛ baaye abua nikaselɔ lɛ ni ena akɛ, kɛ́ ekɛ Biblia mli shishitoo mlai tsu nii yɛ eshihilɛ mli lɛ, ebaaná miishɛɛ, ni naanyobɔɔ ni yɔɔ ekɛ Yehowa teŋ lɛ mli baawa. Ekolɛ okɛ mɛi ekase woji nɛɛ pɛŋ, shi be fɛɛ be kɛ́ okɛ mɔ kroko yaakase lɛ, saamɔ ohe jogbaŋŋ, koni onyɛ ohã nikasemɔ lɛ akɔ mɔ lɛ he.

10 Shi kɛ́ nikaselɔ lɛ bi sane ko, ni wolo ni wieɔ nakai sane lɛ he lɛ fataaa wɔ-Nitsɔɔmɔ Dɛŋdadei Titrii lɛ ahe hu? Mɛni obaanyɛ ofee? Obaanyɛ okɛ lɛ atsa woji enyɔ ni wɔtsɔ hiɛ wɔtsĩ tã lɛ ateŋ nɔ ni okɛ lɛ kaseɔ lɛ nɔ, koni owo lɛ hewalɛ ni lɛ diɛŋtsɛ ekane wolo ni wieɔ sane ni ebi lɛ he lɛ.

Okɛ sɔlemɔ aje nikasemɔ lɛ shishi (Kwɛmɔ kuku 11)

11. Kɛ́ okɛ mɔ ko je Biblia mli nikasemɔ shishi lɛ, be enyiɛ esa akɛ eye dani okɛ mɔ lɛ asɔle kɛje nikasemɔ lɛ shishi, ni okɛ lɛ asɔle kɛmu naa? Ni mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ oye obua lɛ ni ena nɔ hewɔ ni enɛ he miihia?

11 Okɛ sɔlemɔ aje nikasemɔ lɛ shishi. Bei pii lɛ, kɛ́ okɛ mɔ ko je Biblia mli nikasemɔ shishi nɔŋŋ lɛ, ehi waa akɛ okɛ mɔ lɛ baasɔle kɛje shishi, ni ofee nakai kɛmu naa hu, kɛ́ ebaahi nakai feemɔ. Esa akɛ oye obua nikaselɔ lɛ ni ena akɛ, dani wɔbaanyɛ wɔnu Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ shishi lɛ, ja Nyɔŋmɔ edro wɔ emumɔ lɛ. Naa nɔ ni nyɛmimɛi komɛi feɔ kɛyeɔ amɛbuaa amɛ-Biblia mli nikaselɔi koni amɛnu sane nɛɛ shishi: Amɛkaneɔ Yakobo 1:5 lɛ. Jɛmɛ kɛɔ akɛ: “Kɛ́ hiɛshikamɔ ehia nyɛteŋ mɔ ko lɛ, eya nɔ ebi Nyɔŋmɔ.” No sɛɛ lɛ, amɛbiɔ nikaselɔ lɛ akɛ: “Kɛ́ wɔmiitao wɔná hiɛshikamɔ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee?” Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, nikaselɔ lɛ baawie akɛ, esa akɛ wɔsɔle wɔbi Nyɔŋmɔ.

12. Mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ okɛ Lala 139:2-4 lɛ aye abua o-Biblia mli nikaselɔ lɛ ni enyɛ ekɛ Yehowa agba nɔ fɛɛ nɔ he sane?

12 Tsɔɔmɔ o-Biblia mli nikaselɔ lɛ bɔ ni asɔleɔ ahãa. Hã ele akɛ, kɛ́ ejɛ etsuiŋ esɔle ehã Yehowa lɛ, ebaabo lɛ toi aahu. Gbálamɔ mli ohã lɛ akɛ, ebaanyɛ esɔle ehã Yehowa ni egba lɛ etsuiŋ saji fɛɛ. Hã ele akɛ, saji ni ekolɛ enyɛŋ ekɛɛ mɔ ko mɔ ko po lɛ, ebaanyɛ ekɛɛ Yehowa, ejaakɛ Yehowa le nibii fɛɛ ni esusuɔ he yɛ etsuiŋ tɔ̃ɔ lɛ momo. (Kanemɔ Lala 139:2-4.) Agbɛnɛ hu, obaanyɛ ohã ele akɛ, ebaanyɛ esɔle ebi Nyɔŋmɔ ni eye ebua lɛ koni enyɛ eye sui gbohii ni eyɔɔ lɛ anɔ, ni ejie susumɔi fɔji kɛje ejwɛŋmɔ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ, o-Biblia mli nikaselɔ lɛ nyaa gbi jurɔ ko ni esaaa akɛ Kristofoi yeɔ lɛ he. Ele akɛ gbi jurɔ nɛɛ esaaa Yehowa hiɛ, shi loloolo lɛ, nibii komɛi ni afeɔ kɛ́ aaye lɛ ŋɔɔ enaa. Obaanyɛ owo lɛ hewalɛ ni ekɛɛ Yehowa bɔ ni enuɔ he ehãa yɛ etsui mli tɔ̃ɔ, ni ekpa lɛ fai ni eye ebua lɛ koni esumɔ nibii ni esumɔɔ lɛ pɛ.​—Lala 97:10.

Fɔ̃ɔ nikaselɔ lɛ nine ni eba asafoŋ kpeei (Kwɛmɔ kuku 13)

13. (a) Mɛni hewɔ kɛ́ ebaahi lɛ, esa akɛ ofɔ̃ o-Biblia mli nikaselɔ lɛ nine ni eba asafoŋ kpeei kɛ́ okɛ lɛ bɔi nikasemɔ nɔŋŋ? (b) Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni mɔ ni wɔkɛkaseɔ nii lɛ hiɛ amɛ kɛ́ eba Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ?

13 Kɛ́ ebaahi lɛ, fɔ̃ɔ o-Biblia mli nikaselɔ lɛ nine ni eba asafoŋ kpeei kɛ́ okɛ lɛ bɔi nikasemɔ nɔŋŋ. Kɛ́ eba asafoŋ kpeei lɛ, nibii ni ebaana kɛ nibii ni ebaanu lɛ baanyɛ atsirɛ lɛ ni eya ehiɛ ni ebasɔmɔ Yehowa. Jiemɔ vidio ni ji, Mɛni Yaa Nɔ Yɛ Maŋtsɛyeli Asa Lɛ Nɔ? lɛ ohã lɛ, ni obi lɛ kɛji ebaasumɔ ni obatsɛ lɛ ni nyɛya. Kɛ́ eyɛ ohewalɛ mli lɛ, bi lɛ kɛji ebaasumɔ ni oto tsɔne he gbɛjianɔ ohã lɛ. Ebaahi waa akɛ okɛ shiɛlɔi srɔtoisrɔtoi baaya o-Biblia mli nikaselɔ lɛ ŋɔɔ. Kɛ́ ofee nakai lɛ, o-Biblia mli nikaselɔ lɛ baale nyɛmimɛi lɛ, ni kɛ́ eba asafoŋ kpeei lɛ, ehiɛ baamɛ.

YE OBUA MƆ NI OKƐKASEƆ NII LƐ NI EYA EHIƐ

14. Mɛni baahã Biblia mli nikaselɔ ko asumɔ akɛ ebaaye ebua mɛi yɛ asafo lɛ mli kɛ esɛɛ fɛɛ?

14 Oti ni ma wɔhiɛ ji, ni wɔye wɔbua wɔ-Biblia mli nikaselɔi lɛ ni amɛya amɛhiɛ. (Efe. 4:13) Bei pii lɛ, kɛ́ mɛi kɛɛ amɛmiisumɔ ni wɔkɛ amɛ akase Biblia lɛ, nɔ ni amɛ amɛbaaná yɛ mli lɛ hewɔ. Shi kɛ́ amɛbasumɔ Yehowa waa lɛ, ekolɛ amɛbaasusu nɔ ni amɛ hu amɛbaanyɛ amɛfee kɛye amɛbua mɛi lɛ he, ni amɛbaasumɔ ni amɛwa mɛi yɛ asafo lɛ mli kɛ esɛɛ fɛɛ. (Mat. 22:37-39) No hewɔ lɛ, kɛ́ okɛ mɔ ko miikase nii lɛ, kwɛmɔ be ni sa, ni ohã ele akɛ, ebaanyɛ ekɛ eshika afi Maŋtsɛyeli nitsumɔ lɛ sɛɛ. Kaashashao shi kwraa akɛ obaahã ele enɛ.

Tsɔɔmɔ mɔ ni okɛkaseɔ nii lɛ nɔ ni esa akɛ efee kɛ́ ená naagbai (Kwɛmɔ kuku 15)

15. Kɛ́ o-Biblia mli nikaselɔ lɛ ná naagba lɛ, mɛni obaanyɛ ofee kɛye obua lɛ ni enyɛ etsu he nii jogbaŋŋ?

15 Tsɔɔmɔ mɔ ni okɛkaseɔ nii lɛ nɔ ni esa akɛ efee kɛ́ ená naagbai. Ŋɔɔ lɛ akɛ, o-Biblia mli nikaselɔ ko ebatsɔ shiɛlɔ ni abaptisiko lɛ, ni ekɛɛ bo akɛ nyɛmi ko efee lɛ nɔ ko ni edɔ lɛ waa. Mɛni obaafee? Nɔ najiaŋ ni obaatsɔɔ lɛ mɔ ni sane ja kɛ mɔ ni sane ejaaa lɛ, tsɔɔmɔ lɛ nɔ ni Biblia lɛ kɛɛ ebaanyɛ efee. Ebaanyɛ ekɛ nyɛmi lɛ he ake lɛ. Aloo, kɛ́ enyɛɛɛ ekɛ ehe ake lɛ lɛ, ehã suɔmɔ atsirɛ lɛ ni eyana lɛ koni amɛsusu sane lɛ he kɛ naajɔlɛ. Oti ni esa akɛ ekɛma ehiɛ ji, ni esaa ekɛ nyɛmi lɛ teŋ. (Okɛto Mateo 18:15 lɛ he.) Ye obua o-Biblia mli nikaselɔ lɛ ni ena nɔ ni kɛ́ etee lɛ ebaayawie. Tsɔɔmɔ lɛ bɔ ni ebaanyɛ etao sane nɛɛ mli yɛ JW Library® lɛ, Niiamlitaomɔ Wolo Kɛhã Yehowa Odasefoi lɛ, kɛ jw.org® lɛ nɔ, koni ena gbɛi srɔtoi ni ebaanyɛ etsɔ nɔ etsu he nii. Kɛ́ amrɔ nɛɛ ni abaptisiko lɛ lɛ otsɔɔ lɛ bɔ ni atsuɔ naagbai ahe nii lɛ, no lɛ, kɛ́ abaptisi lɛ lɛ, ewaŋ tsɔ kɛhãŋ lɛ akɛ ekɛ nyɛmimɛi lɛ baahi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli.

16. Mɛni hewɔ ehi jogbaŋŋ akɛ kɛ́ oyaafee Biblia mli nikasemɔ lɛ, obaahã nyɛmimɛi krokomɛi afata ohe kɛya lɛ?

16 Kɛ́ okɛ mɔ lɛ yaakase nii lɛ, obaanyɛ okɛ osafoŋbii lɛ eko aya, aloo kɛ́ kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ eba lɛ, obaanyɛ okɛ lɛ aya. Mɛni hewɔ? Yɛ yiŋtoi ni wɔtsĩ tã kɛtsɔ hiɛ lɛ asɛɛ lɛ, ekolɛ nikaselɔ lɛ yɛ naagba ko, ni mɔ ni okɛbaaya lɛ baanyɛ aye abua lɛ kɛ enaagba lɛ jogbaŋŋ fe bo. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ, o-Biblia mli nikaselɔ lɛ shɛreɔ zigareti, ni efee he eko aahu, shi enyɛɛɛ ekpa. Obaanyɛ okɛ nyɛmi ko ni lɛ hu ená nakai naagba lɛ eko pɛŋ, ni ekolɛ lɛ hu efee he eko aahu dani enyɛ eye nɔ lɛ afata ohe kɛya. Nyɛmi nɛɛ baanyɛ atsɔɔ nikaselɔ lɛ nibii pɔtɛi komɛi ni baaye abua lɛ ni eye su gbonyo nɛɛ nɔ. Kɛ́ onuɔ he akɛ nyɛmi ni okɛnyiɛ lɛ he esa kwraa fe bo, ni no hewɔ lɛ obaasumɔ ni lɛ ekɛ mɔ lɛ akase nii lɛ, obaanyɛ ohã ekɛ lɛ akase nii nakai gbi lɛ. Anɔkwa, kɛ́ oyaafee Biblia mli nikasemɔ, ni ohã nyɛmimɛi krokomɛi fata ohe kɛtee lɛ, nikaselɔ lɛ baaná he sɛɛ. Kaimɔ akɛ, oti ni ma ohiɛ ji, ni oye obua nikaselɔ lɛ ni eya ehiɛ.

ANI ESA AKƐ OKƐ LƐ AKPA NIKASEMƆ?

17-18. Kɛ́ ookpɛ oyiŋ kɛji okɛ mɔ ko aya nɔ akase nii aloo okɛ lɛ akpa lɛ, mɛni he esa akɛ osusu?

17 Kɛ́ o-Biblia mli nikaselɔ lɛ kɛ nɔ ni ekaseɔ lɛ tsuuu nii lɛ, ehe baahia ni okpɛ oyiŋ kɛji okɛ lɛ baatsa nikasemɔ lɛ nɔ aloo okɛ lɛ baakpa. Dani obaakpɛ oyiŋ yɛ nɔ ni obaafee lɛ he lɛ, esa akɛ osusu nikaselɔ lɛ he. Jeee mɔ fɛɛ mɔ nyɛɔ ekɛ nibii ni ekaseɔ lɛ tsuɔ nii amrɔ nɔŋŋ; mɛi komɛi yɛ ni eheɔ be dani amɛnyɛɔ amɛfeɔ nakai. No hewɔ lɛ, bi ohe akɛ: ‘Kɛ́ mikwɛ mi-Biblia mli nikaselɔ lɛ shihilɛ kɛ tsakemɔi ni efee lɛ, ani manyɛ makɛɛ akɛ eeya ehiɛ?’ ‘Ani ekɛ nibii ni ekaseɔ lɛ ebɔi nitsumɔ?’ (Mat. 28:20) Ekolɛ ebaahe be dani mɔ lɛ baaba ebatsɔ Kristo kaselɔ. Kɛ̃lɛ, esa akɛ ona akɛ eeya ehiɛ fiofio.

18 Shi kɛ́ okɛ mɔ lɛ ekase nii aahu, shi onaaa nɔ ko kwraa ni tsɔɔ akɛ ebuɔ nikasemɔ lɛ akɛ nɔ ko ni he hiaa hu? Mɛni esa akɛ ofee? Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ okɛ mɔ ko egbe Wɔbaanyɛ Wɔkase wolo lɛ naa, ni ekolɛ nyɛje Hii Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli wolo lɛ po shishi, shi ebako asafoŋ kpee shi kome po; ebako Kaimɔ lɛ po dã. Bei pii kɛ́ otee ni okɛ lɛ yaakase nii lɛ, ekɛ nibii ni he ehiaaa jieɔ enaa, ni etsiɔ nikasemɔ lɛ etoɔ. Yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, esa akɛ okɛ lɛ agba bɔ ni efeɔ enii ehãa lɛ he sane. *

19. Kɛ́ etamɔ nɔ ni mɔ ni okɛkaseɔ nii lɛ ebuuu nikasemɔ lɛ akɛ ehe miihia lɛ, mɛni obaanyɛ obi lɛ? Ni mɛni hetoo ni ebaahã lɛ baaye abua bo ni ofee?

19 Yɛ nyɛsanegbaa lɛ shishijee nɔŋŋ lɛ, obaanyɛ obi lɛ akɛ, ‘Mɛni ji nɔ titri ni ehã ewa kɛhã bo akɛ obaatsɔ Yehowa Odasefonyo?’ Ekolɛ ebaahã hetoo akɛ, ‘Biblia lɛ kasemɔ ni ŋɔɔ minaa, shi mitsɔŋ Yehowa Odasefonyo kɔkɔɔkɔ!’ Kɛ́ okɛ mɔ lɛ ekase nii aahu, shi eekɛɛ bo enɛ lɛ, ani ehe miihia ni okɛ lɛ atsa nikasemɔ lɛ nɔ? Shi kɛ́ nikaselɔ lɛ gba bo nɔ tuuntu ni tsĩɔ enaa, tamɔ ekolɛ ekɛɛ bo akɛ enuɔ he akɛ enyɛŋ eshiɛ yɛ shĩa fɛɛ shĩa kɔkɔɔkɔ hu? Kɛ́ egba bo enaagba lɛ, agbɛnɛ lɛ, obaana nɔ ni obaanyɛ ofee kɛye obua lɛ.

Kɛ́ nikaselɔ lɛ eyaaa ehiɛ lɛ, okɛ lɛ akpa nikasemɔ (Kwɛmɔ kuku 20)

20. Mɛɛ gbɛ nɔ Bɔfoi 13:48 lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna kɛji esa akɛ wɔkɛ mɔ ko aya nɔ akase nii aloo wɔkɛ lɛ akpa?

20 Dɔlɛ sane ji akɛ, mɛi ni wɔkɛkaseɔ nii lɛ ateŋ mɛi komɛi tamɔ Israelbii ni hi shi yɛ Ezekiel beiaŋ lɛ. Kadimɔ nɔ ni Yehowa kɛɛ Ezekiel yɛ amɛhe. Ekɛɛ lɛ akɛ: “Naa! Yɛ amɛhiɛ lɛ, otamɔ suɔmɔ lala ni ŋɔɔ ni akɛ gbee ni ŋɔɔ láa ni atswaa lɛ jogbaŋŋ yɛ kpãa saŋku nɔ. Amɛbaanu owiemɔi lɛ, shi amɛkɛtsuŋ nii.” (Eze. 33:32) Ekolɛ ebaawa kɛhã wɔ akɛ wɔbaakɛɛ mɔ ko akɛ wɔkɛ lɛ baakpa nikasemɔ. Shi “be ni eshwɛ lɛ faaa.” (1 Kor. 7:29) No hewɔ lɛ, nɔ najiaŋ ni wɔbaafite be yɛ Biblia mli nikaselɔi ni eyaaa amɛhiɛ lɛ ahe lɛ, nyɛhãa wɔtaoa ‘mɛi ni yɔɔ anɔkwale lɛ ni baanyɛ ahã amɛná naanɔ wala lɛ he tsui kpakpa lɛ,’ ni wɔkɛ amɛ akase nii.​—Kanemɔ Bɔfoi 13:48.

Ekolɛ mɛi yɛ oshikpɔŋkuku lɛ mli ni amɛmiisɔle ni Nyɔŋmɔ aye abua amɛ (Kwɛmɔ kuku 20)

21. Mɛni ji afi 2020 afi ŋmalɛ lɛ? Ni mɛni ebaaye ebua wɔ ni wɔfee?

21 Afi 2020 afi ŋmalɛ lɛ baaye abua wɔ ni wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔnyɛ wɔtsu kaselɔfeemɔ nitsumɔ lɛ jogbaŋŋ lɛ nɔ. Afi ŋmalɛ lɛ fata saji ni Yesu wie yɛ kpee ni sa kadimɔ ni efee yɛ gɔŋ lɛ nɔ yɛ Galilea lɛ ahe, ni ekɛɔ akɛ: “Nyɛyaa nyɛyafea mɛi . . . kaselɔi, nyɛbaptisia amɛ.”​Mat. 28:19.

Tswaa ofai shi akɛ, obaatsu kaselɔfeemɔ nitsumɔ lɛ jogbaŋŋ koni oye obua mɛi ni okɛkaseɔ nii lɛ ni amɛya amɛhiɛ ni abaptisi amɛ (Kwɛmɔ kuku 21)

LALA 70 Nyɛtaoa Mɛi Ni Sa Lɛ

^ kk. 5 Afi 2020 afi ŋmalɛ lɛ woɔ wɔ hewalɛ ni ‘wɔfee mɛi kaselɔi.’ Enɛ ji famɔ, ni esa akɛ Yehowa tsuji fɛɛ aye nɔ. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔye wɔbua mɛi ni wɔkɛkaseɔ nii lɛ koni amɛsumɔ Yehowa ni amɛná he miishɛɛ akɛ amɛbaatsɔmɔ Kristo kaselɔi? Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaana nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua mɛi ni wɔkɛkaseɔ Biblia lɛ koni amɛbatsɔmɔ Yehowa nanemɛi. Agbɛnɛ hu, wɔbaana nibii ni baaye abua wɔ ni wɔkpɛ wɔyiŋ kɛji wɔkɛ mɔ ko aya nɔ akase nii aloo wɔkɛ lɛ akpa nikasemɔ.

^ kk. 18 Kwɛmɔ vidio ni yitso ji, Okɛ Biblia Mli Nikaselɔi Ni Eyaaa Amɛhiɛ Lɛ Akpa Nikasemɔ ni yɔɔ JW Broadcasting® lɛ nɔ lɛ.