Mɛni Ji Baptisimɔ?
Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa
Kɛ́ aabaptisi mɔ ko lɛ, akɛ egbɔmɔtso muu lɛ fɛɛ woɔ nu mli. a Atsĩ baptisimɔi pii atã yɛ Biblia lɛ mli. (Bɔfoi 2:41) Amɛteŋ ekome ji baptisimɔ ni abaptisi Yesu yɛ Yordan Faa lɛ mli lɛ. (Mateo 3:13, 16) Afii komɛi asɛɛ lɛ, Etiopia nuu ko ni miifã gbɛ lɛ yashɛ “nu ko” he, ni ehã abaptisi lɛ yɛ nu lɛ mli.—Bɔfoi 8:36-40.
Yesu tsɔɔ akɛ, kɛ́ mɔ ko miisumɔ ni ebatsɔ esɛɛnyiɛlɔ lɛ, esa akɛ ehã abaptisi lɛ dã. (Mateo 28:19, 20) Bɔfo Petro ma nakai tsɔɔmɔ lɛ nɔ mi.—1 Petro 3:21.
Nɔ ni wɔbaasusu he yɛ sane nɛɛ mli
Mɛni baptisimɔ tsɔɔ?
Baptisimɔ ji kponɔgbɛ okadi ni hãa mɛi naa akɛ mɔ ni abaptisiɔ lɛ, etsake etsui yɛ ehe eshai lɛ amli, ni ewo Nyɔŋmɔ shi akɛ, ebaaya nɔ efee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii, ekɔɔɔ he eko nɔ ni baaba. Nɔ ni fata enɛ he ji, ní mɔ lɛ baaye Nyɔŋmɔ kɛ Yesu wiemɔi anɔ yɛ eshihilɛ fɛɛ mli. Mɛi ni hãa abaptisiɔ amɛ lɛ ekɔ gbɛ ko ni tsɔɔ akɛ amɛbaahi shi bɔ ni Nyɔŋmɔ sumɔɔ koni amɛná naanɔ wala.
Nu mli baptisimɔ ji okadi ni sa jogbaŋŋ kɛhã tsakemɔi ni mɔ lɛ efee yɛ eshihilɛ mli. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Biblia lɛ kɛ baptisimɔ toɔ fuu he. (Romabii 6:4; Kolosebii 2:12) Kɛ́ akɛ mɔ lɛ wo nu lɛ shishi lɛ, yɛ mfonirifeemɔŋ lɛ, egbe etsutsu shihilɛ lɛ, ni efu. Kɛ́ awo enɔ kɛje nu lɛ shishi lɛ, yɛ mfonirifeemɔŋ lɛ, eeje shihilɛ hee shishi akɛ mɔ ni ejɔɔ ewala nɔ ehã Nyɔŋmɔ akɛ Kristofonyo.
Mɛni Biblia lɛ kɛɔ yɛ abifabii ni abaptisiɔ amɛ loo asɔleɔ amɛ lɛ he?
Wiemɔ ni ji “asɔle mɔ” loo “aasɔle mɔ ko” lɛ bɛ Biblia lɛ mli he ko he ko. Ni Biblia lɛ etsɔɔɔ hu akɛ esa akɛ abaptisi abifabii. b
Baptisimɔ ni abaptisiɔ abifabii lɛ, kɛ nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ lɛ kpãaa gbee. Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ mɔ ko miitao ni abaptisi lɛ lɛ, esa akɛ eshɛ taomɔ nii komɛi ahe dã. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ hooo kwraa lɛ, esa akɛ enu Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli anɔkwalei komɛi ashishi jogbaŋŋ, ni ebɔ mɔdɛŋ ehi shi yɛ nakai anɔkwalei lɛ anaa. Esa akɛ etsake etsui yɛ ehe eshai lɛ ahe. Ni etsɔ sɔlemɔ nɔ ejɔɔ ewala nɔ ehã Nyɔŋmɔ. (Bɔfoi 2:38, 41; 8:12) Abifabii nyɛŋ amɛfee nibii nɛɛ.
Kɛ́ akɛɛ abaptisi mɔ ko yɛ Tsɛ lɛ gbɛ́i mli, Bi lɛ gbɛ́i mli, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛ́i mli lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ?
Yesu fã ekaselɔi lɛ akɛ, “Nyɛyaa nyɛyafea mɛi kaselɔi . . . , nyɛbaptisia amɛ yɛ Tsɛ lɛ gbɛ́i mli, kɛ Bi lɛ gbɛ́i mli, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛ́i mli, nyɛtsɔa amɛ ni amɛye nii fɛɛ ni mifã nyɛ lɛ nɔ.” (Mateo 28:19, 20) Wiemɔ ni ji “yɛ . . . gbɛ́i mli” lɛ tsɔɔ akɛ mɔ ni aabaptisi lɛ lɛ nuɔ hegbɛ kɛ gbɛnaa ni Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ yɔɔ lɛ shishi, ni ekpɛlɛɔ nɔ nakai, ni agbɛnɛ hu, ele gbɛfaŋnɔ ni Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ: Bɔfo Petro kɛɛ nuu ko ni ji obubuafo kɛjɛ fɔmɔ mli lɛ akɛ: “Yɛ Yesu Kristo, Nazaretnyo lɛ gbɛ́i mli lɛ, nyiɛmɔ!” (Bɔfoi 3:6) Sane nɛɛ shishinumɔ yɛ faŋŋ—Petro yɔse hegbɛ ni Kristo yɔɔ lɛ, ni ekpɛlɛ nɔ, ni ehã ana akɛ Yesu ji mɔ ni tsɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ etsa nuu lɛ.
“Tsɛ lɛ” damɔ shi kɛhã Yehowa c Nyɔŋmɔ. Akɛ Bɔlɔ, Wala Halɔ, kɛ Nyɔŋmɔ Ofe lɛ, Yehowa yɛ hegbɛ ni fe hegbɛi fɛɛ.—1 Mose 17:1; Kpojiemɔ 4:11.
“Bi lɛ” ji Yesu Kristo, mɔ ni kɛ ewala hã yɛ wɔhewɔ lɛ. (Romabii 6:23) Dani abaanyɛ ahere wɔyiwala lɛ, ja wɔyɔse gbɛfaŋnɔ ni he hiaa waa ni Yesu tsuɔ yɛ Nyɔŋmɔ yiŋtoo kɛhã adesai lɛ mli, ni wɔkpɛlɛ nɔ.—Yohane 14:6; 20:31; Bɔfoi 4:8-12.
“Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ” ji Nyɔŋmɔ hewalɛ ni miitsu nii. d Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ etsu nii kɛbɔ nibii, ekɛhã wala, etsɔ nɔ ekɛ shɛɛ sane ehã egbalɔi kɛ mɛi krokomɛi, ni ekɛwo amɛ hewalɛ koni amɛfee esuɔmɔ naa nii. (1 Mose 1:2; Hiob 33:4; Romabii 15:18, 19) Kɛfata he lɛ, Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ewo Biblia ŋmalɔi lɛ hewalɛ ni amɛŋmala esusumɔi.—2 Petro 1:21.
Ani eji esha akɛ abaabaptisi mɔ ko ekoŋŋ?
Efɔɔ kaa akɛ mɛi tsakeɔ amɛjámɔ. Ni kɛ́ abaptisi amɛ yɛ amɛtsutsu jámɔ lɛ mli momo hu? Kɛ́ amɛhã abaptisi amɛ ekoŋŋ lɛ, ani eji esha? Mɛi komɛi hãa hetoo akɛ hɛɛ, ekolɛ, amɛkɛɔ nakai yɛ susumɔ ni amɛhiɛ yɛ nɔ ni aŋma yɛ Efesobii 4:5 lɛ he lɛ hewɔ, jɛmɛ kɛɛ: “Nuŋtsɔ kome, hemɔkɛyeli kome, baptisimɔ kome.” Kɛ̃lɛ, ŋmalɛ nɛɛ etsɔɔɔ akɛ anyɛŋ abaptisi mɔ lɛ ekoŋŋ. Mɛni hewɔ?
Sane he ni ekɔɔ. Sane ni awieɔ he dani awie sane ni yɔɔ Efesobii 4:5 lɛ tsɔɔ akɛ, no mli lɛ bɔfo Paulo miima nɔ mi akɛ, esa akɛ anɔkwa Kristofoi afee ekome yɛ nibii ni amɛheɔ amɛyeɔ lɛ kɛ hemɔkɛyeli lɛ mli. (Efesobii 4:1-3, 16) Ja amɛ fɛɛ amɛnyiɛ Nuŋtsɔ kome lɛ nɔŋŋ, ni ji Yesu Kristo sɛɛ; amɛhiɛ hemɔkɛyeli kome lɛ nɔŋŋ, loo amɛhiɛ shishinumɔ kome too lɛ nɔŋŋ yɛ nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ lɛ he; ni amɛhi shi yɛ Ŋmalɛ naa taomɔ nii kome too lɛ nɔŋŋ kɛhã baptisimɔ lɛ naa, dani ekomefeemɔ nɛɛ baaba.
Bɔfo Paulo wo mɛi komɛi ni abaptisi amɛ momo lɛ hewalɛ koni amɛhã abaptisi amɛ ekoŋŋ. Nɔ hewɔ ji akɛ, be ni abaptisi amɛ klɛŋklɛŋ lɛ, no mli lɛ amɛnuko Kristofoi atsɔɔmɔ lɛ shishi jogbaŋŋ.—Bɔfoi 19:1-5.
Nɔ ni esa akɛ adamɔ nɔ abaptisi mɔ ko. Kɛ́ Nyɔŋmɔ baakpɛlɛ baptisimɔ ko nɔ lɛ, esa akɛ mɔ lɛ aná Biblia mli anɔkwa nilee. (1 Timoteo 2:3, 4) Kɛ́ adamɔ jamɔŋ tsɔɔmɔi ni teɔ shi ewoɔ Biblia lɛ nɔ abaptisi mɔ ko lɛ, Nyɔŋmɔ ekpɛlɛŋ baptisimɔ lɛ nɔ. (Yohane 4:23, 24) Ekolɛ, mɔ lɛ hiɛ jwɛŋmɔ kpakpa moŋ, shi jeee “nilee krɔŋŋ” nɔ edamɔ ekpɛ yiŋ akɛ abaptisi lɛ lɛ. (Romabii 10:2) Dani Nyɔŋmɔ baakpɛlɛ nɔ lɛ, esa akɛ mɔ lɛ akase Biblia mli anɔkwale lɛ, ekɛtsu nii yɛ eshihilɛ mli, ejɔɔ ewala nɔ ehã Nyɔŋmɔ, ni ehã abaptisi lɛ ekoŋŋ. Yɛ shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, kɛ́ mɔ lɛ hã abaptisi lɛ lɛ, jeee esha ni. Yɛ anɔkwale mli lɛ, no ji nɔ ni esa akɛ efee.
Baptisimɔi krokomɛi ni atsĩ tã yɛ Biblia lɛ mli
Atsĩ baptisimɔi krokomɛi ni hiɛ shishinumɔ kroko atã yɛ Biblia lɛ mli, shi esoro no yɛ nu mli baptisimɔ ni abaptisiɔ Kristo sɛɛnyiɛlɔi lɛ he. Ekomɛi nyiɛ sɛɛ nɛɛ.
Baptisimɔ ni Yohane Baptisilɔ lɛ baptisi mɛi. e Yohane baptisi Yudafoi kɛ mɛi ni ebatsɔmɔ Yudafoi lɛ kɛfee amɛtsuitsakemɔ yɛ eshai ni amɛfee amɛshi Mla ni Nyɔŋmɔ tsɔ Mose nɔ ekɛhã Israelbii lɛ, ni ji Mose Mla lɛ he okadi. Baptisimɔ ni Yohane baptisi lɛ, ye ebua mɛi lɛ koni amɛyɔse Yesu ni jɛ Nazaret lɛ, ni amɛkpɛlɛ enɔ akɛ lɛ ji Mesia lɛ.—Luka 1:13-17; 3:2, 3; Bɔfoi 19:4.
Yesu diɛŋtsɛ baptisimɔ lɛ. Baptisimɔ ni Yohane Baptisilɔ lɛ baptisi Yesu lɛ yɛ srɔto kwraa yɛ baptisimɔi krokomɛi lɛ ahe. No mli lɛ, Yesu eye emuu ni efeko esha ko. (1 Petro 2:21, 22) No hewɔ lɛ, baptisimɔ ni abaptisi lɛ lɛ etsɔɔɔ akɛ etsake etsui yɛ ehe eshai lɛ amli loo ‘eesɔle kɛmiikpa Nyɔŋmɔ fai kɛhã henilee kpakpa.’ (1 Petro 3:21) Moŋ lɛ, ekɛ no miitsɔɔ akɛ ekɛ ehe miihã Nyɔŋmɔ akɛ ebaafee esuɔmɔnaa nii akɛ Mesia, loo Kristo ni agba ehe sane afɔ̃ shi lɛ. Ni nɔ ni fata enɛ he ji, ewala ni ekɛshã afɔle ehã wɔ lɛ.—Hebribii 10:7-10.
Baptisimɔ ni akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baptisi. Yohane Baptisilɔ lɛ kɛ Yesu Kristo fɛɛ wie baptisimɔ ni akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baptisiɔ lɛ he. (Mateo 3:11; Luka 3:16; Bɔfoi 1:1-5) Nakai baptisimɔ lɛ yɛ srɔto yɛ baptisimɔ ni abaptisiɔ yɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛ́i mli lɛ he. (Mateo 28:19) Mɛni hewɔ wɔkɛɔ nakai?
Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ ateŋ mɛi fioo ko pɛ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baptisi amɛ. Akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ fɔ mɛi nɛɛ mu, ejaakɛ ahala amɛ koni amɛ kɛ Kristo asɔmɔ yɛ ŋwɛi akɛ maŋtsɛmɛi kɛ osɔfoi ni baaye shikpɔŋ lɛ nɔ. f (1 Petro 1:3, 4; Kpojiemɔ 5:9, 10) Mɛi ni amɛbaaye amɛnɔ lɛ ji sɛɛnyiɛlɔi akpekpei abɔ ni yɔɔ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛbaahi shi kɛya naanɔ yɛ Paradeiso yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ.—Mateo 5:5; Luka 23:43.
Baptisimɔ ni abaptisiɔ awoɔ Kristo Yesu mli, kɛ egbele lɛ mli. Aŋkroaŋkroi ni akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ baptisiɔ amɛ lɛ, abaptisiɔ amɛ ‘awoɔ Kristo Yesu mli’ hu. (Romabii 6:3) No hewɔ lɛ, baptisimɔ nɛɛ kɔɔ Yesu sɛɛnyiɛlɔi ni afɔ amɛ mu ni kɛ lɛ baaye nɔ yɛ ŋwɛi lɛ ahe. No hewɔ lɛ, baptisimɔ ni abaptisiɔ amɛ awoɔ Yesu gbɛ́i mli lɛ hãa amɛbatsɔmɔɔ Yesu asafo ni akɛ mumɔ efɔ amɛ mu lɛ mli bii. Lɛ ji Yitso lɛ, ni amɛ ji gbɔmɔtso lɛ.—1 Korintobii 12:12, 13, 27; Kolosebii 1:18.
Abaptisiɔ Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ awoɔ “[Yesu gbele] lɛ mli.” (Romabii 6:3, 4) Amɛkaseɔ Yesu no hewɔ lɛ, amɛkɛ amɛwala shãa afɔle kɛboɔ Nyɔŋmɔ toi moŋ fe ni amɛbaaye amɛtsui naa sane, ni tamɔ eji yɛ Yesu gbɛfaŋ lɛ, amɛle akɛ amɛhiŋ shi yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ kɛyaŋ naanɔ. Amɛmfonirifeemɔŋ baptisimɔ yɛ Yesu gbele lɛ mli lɛ baa naagbee kɛ́ amɛgboi ni atee amɛ shi kɛtee wala mli yɛ ŋwɛi akɛ mumɔŋ bɔɔ nii.—Romabii 6:5; 1 Korintobii 15:42-44.
Baptisimɔ ni akɛ la baptisiɔ. Yohane Baptisilɔ lɛ kɛɛ etoibolɔi lɛ akɛ: “Nakai mɔ lɛ [Yesu] kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ baabaptisi nyɛ, ni ekɛ la hu baabaptisi nyɛ. Ehiɛ esofi ni akɛshaa nii amli lɛ yɛ edɛŋ, ni ebaabɛɛ eŋmaagbeemɔhe lɛ fitsofitso, ni ebaabua ewiiti lɛ naa ewo nitoohe lɛ, shi wiiti lɛ he totoi lɛ ekɛ la ni anyɛŋ agbe baashã.” (Mateo 3:11, 12) Kadimɔ akɛ esoro baptisimɔ ni akɛ la baptisiɔ mɔ lɛ yɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni akɛ baptisiɔ mɔ lɛ he. Be ni Yohane kɛ nɔkwɛmɔnɔ nɛɛ hã lɛ, no mli lɛ mɛni etsɔɔ?
Ŋmaa lɛ damɔ shi kɛhã mɛi ni baabo Yesu toi ni amɛbaaye ewiemɔ lɛ nɔ lɛ. Abaanyɛ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ abaptisi mɛi nɛɛ. Wiiti lɛ he totoi lɛ damɔ shi kɛhã mɛi ni boŋ Yesu toi. Naagbee mli lɛ, akɛ la baabaptisi amɛ, ni no damɔ shi kɛhã amɛhiɛkpãtamɔ kɛmiiya naanɔ.—Mateo 3:7-12; Luka 3:16, 17.
a Wolo ni ji Vine’s Complete Expository Dictionary of Old and New Testament Words lɛ tsɔɔ mli akɛ, Greek wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “baptisimɔ” lɛ shishi ji, akɛ mɔ ko awo nu mli, abote nu lɛ mli koni nu lɛ aha mɔ lɛ nɔ fɛɛ, ni no sɛɛ lɛ, eje kpo kɛje nu lɛ mli.
b “Sɔlemɔ ni asɔleɔ mɔ ko” lɛ ji nifeemɔ ko ni sɔlemɔi komɛi feɔ; ni yɛ no mli lɛ, awoɔ abifabii gbɛ́i, no sɛɛ lɛ, ashwãa nu ashwieɔ amɛyiteŋ, loo atsɔɔ nu ashwieɔ amɛyiteŋ, kɛkɛ lɛ akɛɛ abaptisi amɛ.
c Yehowa ji Nyɔŋmɔ gbɛ́i diɛŋtsɛ. (Lala 83:18) Kwɛmɔ sane ni ji “Namɔ Ji Yehowa?” lɛ.
d Kwɛmɔ sane ni ji “Mɛni Ji Mumɔ Krɔŋkrɔŋ Lɛ?” lɛ.
e Kwɛmɔ sane ni ji “Who Was John the Baptist?” lɛ.
f Kwɛmɔ sane ni ji “Namɔ Baaya Ŋwɛi?” lɛ.
g Biblia lɛ kɛ wiemɔ ni ji “baptisimɔi” lɛ tsu nii kɛhã kusumii komɛi ni afee kɛtsuu nibii ahe hu, tamɔ akɔɔble tsɛnsii ni atsuu he lɛ nɛkɛ. (Marko 7:4; Hebribii 9:10) Shi, ekã shi faŋŋ akɛ, esoro enɛ yɛ baptisimɔ ni abaptisi Yesu kɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ, ni akɛ amɛgbɔmɔtsei muu lɛ fɛɛ wo nu mli lɛ he.

