Raica sara na lewena

Raica na lewenivola

Na Website ni iVakadinadina i Jiova

Digia na Vosa vakaViti

 ITUKUTUKU MAKAWA | ARISTOTLE

Aristotle

Aristotle

ENA sivia na 2,300 na yabaki sa oti, a veivuke vakalevu o Aristotle ena veika vakasaenisi kei na filosofi. Era kauai sara e levu ena ivakavuvuli i Aristotle kei na nona vakadidike. Sa vakadewataki vakalevu nona ivola, qai vakayagataki ena tabana ni vuli. E vola na parofesa ni itukutuku makawa o James MacLachlan, ni “voleka ni 2,000 na yabaki na kena veivakamuai voli e Urope na rai i Aristotle me baleta na veika bula.” E bau veivakamuai tale ga nona rai ena lotu Katolika, lotu Tawase, kei na Musulomani.

Veika e Taleitaka

E vakamacalataki ena ivola i Aristotle na veika me baleta na droini, maliwalala, itovo, vosa, lawa, ivakarau ni vakasama, idre ni vuravura, veika bula, veitosoyaki ni veika era tu wavoliti keda, ka ni veivakalasai, serekali, politiki, volavola, kei na kena bula tiko e dua na ka ni mate na tamata. Ia e rogo o koya ena nona vakadidike me baleta na veika bula kei na so tale na ile e vakabauta.

O ira na vuku ni Kirisi ena gauna makawa era dau yavutaka nodra ivakamacala me baleta na vuravura ena ka era vakadikeva, na kila sa toka rawa vei ira, kei na nodra vakasama ga. Era vakabauta ni na veivuke vakalevu ena nodra vakadidike na nodra dikeva vinaka na veika era nanuma ni dina.

E donu ena so na gauna na macala ni nodra vakadidike, dua mada ga nodra vakadinata ni tuvai vakamatau na veika ena maliwalala. Ia levu na gauna era yavutaka na nodra vakadidike ena ka ga era via vakabauta, qori e dua na ka e vakacalai ira e levu na tamata vuku wili kina o Aristotle. Kena ivakaraitaki, era vakabauta ni cowiritaka tu na noda vuravura na kalokalo kei na vuravura  tale eso. A nanumi ena gauna ya ni dina qori. E kaya na ivola The Closing of the Western Mind: “Levu na vakasama kei na veika e yaco ena veigauna sa oti e vaka me tokona nodra rai na kai Kirisi ni toka sara ga ena lomadonu ni maliwalala na noda vuravura.”

E ka ni rarawa ni rai cala qori e sega ni veivakamuai ga ena veika vakasaenisi ni sa lai veivakamuai tale ga ena lotu.

Ciqomi ena Katolika na Rai i Aristotle

Era vakabauta na lotu vaKarisito e Urope ena 500 ina 1500 G.V., ni dina eso na ivakavuvuli i Aristotle. Era okata ena nodra vakabauta vakalotu na ivakavuvuli i Aristotle na daunicioloji ni lotu Katolika, vakabibi o Thomas Aquinas (r. 1224-1274). Era mani vakabauta kina na Katolika na rai i Aristotle ni toka sara ga ena lomadonu ni maliwalala na noda vuravura. Era vakabauta tale ga na ivakavuvuli qori na iliuliu ni lotu Tawase me vakataki Calvin kei Luther nira nanuma ni yavutaki vakaivolatabu.—Raica na kato “ Tauri Cala na Tikinivolatabu.”

A nanumi ni dina eso na ivakavuvuli i Aristotle

E kaya na dauvolaivola o Charles Freeman: “E sega sara ga ni laurai e dua na duidui ena so na [ivakavuvuli i Aristotle] kei na ivakavuvuli vaKatolika.” Sa rauta me tukuni ni “papitaisotaki” Aristotle o Aquinas ena lotu Katolika. Ia e tukuna o Freeman “ni a tavuki o Aquinas me imuri i Aristotle.” E yaco tale ga qori vei ira e levu na lotu Katolika. A via vakaraitaka nona nanuma o Galileo, dua na daunifika e dau dikeva na lomalagi. A cakava tale ga e dua na nona vakadidike, qai kaya ni sowiri wavokita na matanisiga na vuravura. A vakayacori e dua na veivaqaqai ena ile i Galileo, qai vakasaurarataki me veisautaka na ka e kaya. * E kurabuitaki ni vakadinata o Aristotle ni toso tu ga na kila vakasaenisi qai rawa ni dikevi tale ni toso na gauna. Ke va mada ga qori na rai ni lotu!

^ para. 11 Ena ikuri ni ivakamacala, raica na ulutaga vakavalagi “Galileo’s Clash With the Church” ena Awake! ni 22 Epereli, 2003.