1, 2. Na cava e cakava o Jisu ena yakavi ni 14 ni Naisani, 33 G.V.? (Raica na iyaloyalo e cake.)

SA BOGI na vanua ena 14 Naisani, 33 G.V., e taucoko tu na vula e Jerusalemi, ia e sega ni ramase. Ratou sa solevutaka oti na Lakosivia o Jisu kei ratou na nona tisaipeli, e vakananumi kina na nodra sereki mai na veivakabobulataki na Isireli mai Ijipita ena 15 na senitiuri yani e liu. E qai tauyavutaka o Jisu e dua na ivakayakavi bibi kei ratou na 11 na nona yapositolo yalodina me vakananumi kina na nona mate ni bera ni cava na siga qori. *—Maciu 26:1, 2.

² E masu o Jisu qai solia vei ratou na yapositolo na madrai sega ni vakaleveni, e kaya: “Dou taura, dou kania.” E taura na bilo waini, e masu tale qai kaya: “Dou gunu kece kina.” (Maciu 26:26, 27) Ena sega ni solia vei ratou o Jisu eso tale na kakana, ia e levu tale na ka ena tukuna vei ratou na nona imuri yalodina ena bogi vakairogorogo qo.

3. Na taro cava ena veivosakitaki ena ulutaga qo?

 ³ Na ka e cakava ena bogi ya o Jisu e tauyavutaka kina na iVakananumi ni nona mate, e kilai tale ga me “ivakayakavi ni Turaga.” (1 Kor. 11:20) Eso era na rairai taroga: Na cava me vakananumi kina na mate i Jisu? Na cava na ibalebale ni madrai kei na waini? Eda na vakavakarau vakacava ena iVakananumi? O cei ena kania na madrai, ena gunuva tale ga na waini? Na cava na nodra rai na lotu vaKarisito me baleta na nodra inuinui e tukuni ena iVolatabu?

4. Na cava e rawati ena nona mate o Jisu?

⁴ Eda sucukaya mai na ivalavala ca kei na mate nida kawa i Atama. (Roma 5:12) E sega ni dua na tamata ivalavala ca e rawa ni solia vua na Kalou na kena ivoli se na kedra ivoli eso tale. (Same 49:6-9) Ia nona mate o Jisu e rawa kina ni sauma na ivoli duadua ga e vakadonui, oya na yagona uasivi kei na nona dra e vakadavei. Ni cabora vua na Kalou na yaga ni nona isoro, e rawa kina nida vakabulai mai na ivalavala ca kei na mate da qai rawata na isolisoli ni bula tawamudu.—Roma 6:23; 1 Kor. 15:21, 22.

5. (a) Eda kila vakacava ni rau lomana na kawatamata na Kalou kei Karisito? (b) Na cava meda tiko kina ena ivakananumi ni mate i Jisu?

⁵ Na ivoli e ivakadinadina ni lomana na kawatamata na Kalou. (Joni 3:16) E vakaraitaka tale ga o Jisu ni lomani keda ena vuku ni nona isoro. Ni se bula tu mai lomalagi e vakatokai me “matai daucakacaka” ni Kalou, e “daumarautaki ira na luve ni tamata”! (Vkai. 8:30, 31) Na noda vakavinavinakataka na Kalou kei na Luvena ena uqeti keda meda tiko ena ivakananumi ni mate i Jisu, eda na muria kina na ivakaro: “Dou dau cakava qo mo dou vakananumi au kina.”—1 Kor. 11:23-25.

6. Meda raica vakacava na madrai kei na waini ena iVakananumi?

⁶ Ni tauyavutaka na iVakananumi o Jisu, e sega ni vukica vakacakamana na madrai me yagona kei na waini me nona dra. Ia e kaya me baleta na madrai: “Qo e vakaibalebaletaka na yagoqu.” E kaya me baleta na waini: “Qo e vakaibalebaletaka na noqu ‘dra ni veiyalayalati,’ ena vakadavei ena vukudra e lewe levu.” (Mari. 14:22-24) Na madrai gona kei na waini e ivakatakarakara ga.

7. Na cava e vakatakarakarataka na madrai ena iVakananumi?

⁷ Ena solevu bibi oya ena 33 G.V., e vakayagataka o Jisu na ivovo ni madrai sega ni vakaleveni mai na kanavata ni Lakosivia. (Lako 12:8) E cavuti ena iVolatabu ena so na gauna na leveni me dusia na ka e ca se na ivalavala ca. (Maciu 16:6, 11, 12; Luke 12:1) E veiganiti gona nona vakayagataka o Jisu na madrai sega ni vakaleveni ni vakatakarakarataka vinaka na yagona uasivi. (Iper. 7:26) E vakayagataki gona na madrai va qo ena iVakananumi.

8. Na cava e vakatakarakarataka na bilo waini ena iVakananumi?

⁸ Na waini e vakayagataka o Jisu ena 14 ni Naisani, 33 G.V., e vakatakarakarataka na nona dra, me vaka ga na bilo waini ena iVakananumi ena gauna qo. E vakadavei na nona dra e Kolikoca ena taudaku kei Jerusalemi me ‘vosoti kina na ivalavala ca.’ (Maciu 26:28; 27:33) Na madrai kei na waini ena iVakananumi e vakatakarakarataka na isoro talei i Jisu e cabori ena vukudra na kawatamata da qai vakavinavinakataka qori. E bibi gona meda vakavakarau kece  ena iVakayakavi ni Turaga e veiyabaki.

9. (a) Na cava e bibi kina meda muria na ituvatuva ni wili iVolatabu ena iVakananumi? (b) Na cava o nanuma me baleta na ivoli?

⁹ Nida muria na ituvatuva ni wili iVolatabu me baleta na iVakananumi ena ivola Dikeva na iVolatabu e Veisiga, eda rawa ni vakananuma vakatitobu na ka e cakava o Jisu ni bera nona mate. Qo ena vukei keda meda vakarautaka na lomada ina iVakayakavi ni Turaga. * “Keitou dau vakanamata ina iVakananumi,” e vola e dua na tacida yalewa. “E talei tiko ga ena veiyabaki. Au nanuma lesu niu duri tu ena valenimate . . . au vakavinavinakataka sara ga na ivoli niu raici tamaqu. . . . Au kila vinaka na kena tikinivolatabu, au rawa tale ga ni vakamacalataka! Ia ni sa qai tarai au na mate nei tamaqu, au marautaka dina na veika eda na rawata ena vuku ni ivoli talei oya.” Nida vakavakarau ena iVakananumi, e bibi meda vakasamataka na sala e sereki keda kina na isoro i Jisu mai na revurevu ni ivalavala ca kei na mate.

10. Na cava ena rairai okati ena noda vakavakarau ena iVakananumi?

¹⁰ Noda vakavakarau ena iVakananumi e rawa ni okati kina noda lalawataka meda vakarabailevutaka na noda cakacaka vakaitalatala, de dua meda painia veivuke ena gauna ni iVakananumi. Nida sureti ira na vuli iVolatabu kei na so tale ina iVakayakavi ni Turaga, eda na marau nida tukuna yani na veika me baleta na Kalou, na Luvena, kei na veivakalougatataki e waraki ira tu na vakamarautaki Jiova ra qai vakacaucautaki koya.—Same 148:12, 13.

11. E veibeci vakacava nodra vakayagataka na madrai kei na waini ni iVakananumi eso mai Korinica?

¹¹ Ni o vakavakarau ena iVakayakavi ni Turaga, vakasamataka na ka e vola na yapositolo o Paula ina ivavakoso vaKarisito e Korinica. (Wilika 1 Korinica 11:27-34.) E dusia o Paula ni o koya e kania na madrai qai gunu mai na bilo ena dela ni veibeci e “cala ena ka e baleta na yago kei na dra ni Turaga,” o Jisu Karisito. E dodonu vei koya e lumuti me “dikevi koya mada e liu” ni bera ni vakayagataka na madrai kei na waini. Ke sega ena “lewai ena nona kana kei na nona gunu.” Ni sega ni kilikili  na nodra ivalavala e Korinica, e levu era “malumalumu ra qai tauvimate . . . e levu era sa mate sara [vakayalo].” Kena irairai ni so era kana qai gunu vakasivia ni bera se ni vakacagau tiko na iVakananumi, e nunu kina nodra vakasama ra qai moce vakayalo. Nodra vakayagataka ena veibeci na madrai kei na waini e sega ni vakadonui ira kina na Kalou.

12. (a) E vakatauvatana ina cava o Paula na iVakananumi? E veivakadreti vakacava o Paula vei ira na vakayagataka na madrai kei na waini? (b) Na cava me cakava na lumuti e valavala ca bibi?

¹² E vakatauvatana o Paula na iVakananumi ina kanavata, e vakadreti ira na vakayagataka na madrai kei na waini: “Oni sega ni gunu rawa ena bilo i Jiova kei na nodra bilo na timoni; oni sega ni kana rawa e ‘na teveli i Jiova’ kei na nodra teveli na timoni.” (1 Kor. 10:16-21) Ke valavala ca bibi o koya e vakayagataka na madrai kei na waini ena iVakayakavi ni Turaga, me qara na veivuke vakayalo. (Wilika Jemesa 5:14-16.) Ke “vuataka na vua ni veivutuni” o koya na lumuti qori, e sega ni beca na isoro i Jisu ni vakayagataka na madrai kei na waini ni iVakananumi.—Luke 3:8.

13. Na cava e bibi kina meda masulaka na noda inuinui soli vakalou?

¹³ Nida vakavakarau ena iVakananumi, ena vinaka meda vakasamataka da qai masulaka na noda inuinui soli vakalou. Ena sega ni via beca na isoro i Jisu e dua na dauveiqaravi i Jiova e imuri yalodina tale ga i Luvena, me vakayagataka na madrai kei na waini ni iVakananumi ni sega ni vakadeitaka ni lotu vaKarisito lumuti. Ena kila vakacava e dua ni rawa ni vakayagataka na madrai kei na waini?

14. Na cava era cakava ena iVakananumi o ira na vauci ena veiyalayalati vou?

¹⁴ O ira na vakadonui mera vakayagataka na madrai kei na waini ni iVakananumi era vakadeitaka sara ga nira vauci ena veiyalayalati vou. E kaya o Jisu me baleta na waini: “Na bilo qo e vakaibalebaletaka na veiyalayalati vou e vakadeitaki ena noqu dra.” (1 Kor. 11:25) E parofisaitaka na Kalou ena gusu i Jeremaia ni na cakava e dua na veiyalayalati vou e duidui mai na veiyalayalati ni Lawa e vakayacora kei ira na Isireli. (Wilika Jeremaia 31:31-34.) E cakava na Kalou na veiyalayalati vou kei ira na Isireli vakayalo. (Kala. 6:15, 16) E ivakadei ni veiyalayalati qo na isoro i Karisito, qai vakavatukanataki ena nona dra e vakadavei. (Luke 22:20) O Jisu e Dauveisorovaki ni veiyalayalati vou, ra qai vakaivotavota mai lomalagi o ira na lumuti yalodina era vauci ena veiyalayalati qori.—Iper. 8:6; 9:15.

15. O cei era vauci ena veiyalayalati ni Matanitu? Na itavi lavotaki cava ena lesi vei ira ke ra yalodina?

¹⁵ O ira na vakadonui mera vakayagataka na madrai kei na waini ni iVakananumi era kila nira vauci ena veiyalayalati ni Matanitu. (Wilika Luke 12:32.) Era na veiliutaki vata kei Jisu e lomalagi na nona imuri lumuti, era yalodina vua nira rarawa vata kei koya. (Fpai. 3:10) Nira vauci ena veiyalayalati ni Matanitu na lumuti yalodina, era na veiliutaki kina vakatui kei Karisito e lomalagi me tawamudu. (Vkta. 22:5) E vakadonui mera vakayagataka o ira qori na madrai kei na waini ena iVakayakavi ni Turaga.

16. Vakamacalataka vakalekaleka na ibalebale ni Roma 8:15-17.

¹⁶ O ira ga e vakadeitaka vei ira na yalo tabu nira luve ni Kalou e dodonu mera vakayagataka na madrai kei na waini ena iVakananumi. (Wilika Roma 8:15-17.) E vakayagataka o Paula na vosa vakaArame na “Apa,” e kena ibalebale “I Tamada!” Ena rairai vakayagataka na vosa qo e  dua na gone ni kacivi tamana, e vosa ni veivakademeni kei na vakarokoroko. O ira na sobuti ena yalo tabu ‘era sa ciqomi mera luve’ ni Kalou, mera luvena vakayalo. Na yalo tabu e vakadeitaka e lomadra na lumuti nira luvena vakayalo na Kalou. Sega ni kena ibalebale qo nira sega ni via bula e vuravura. Era vakadeitaka nira na veiliutaki vata kei Jisu ena Matanitu vakalomalagi ke ra yalodina me yacova na mate. Nikua era se bula tiko na ivovo ni 144,000 na imuri i Karisito, ‘e lumuti ira o Jiova na yalosavasava.’ (1 Joni 2:20; Vkta. 14:1) E vakavuna na yalo tabu mera kacivaka, “Apa, Tamada!” E talei dina nodra veiwekani kei na Kalou!

17. Na cava na nodra inuinui na lumuti? Era raica vakacava na nodra inuinui?

¹⁷ Ke o lotu vaKarisito lumuti, e tiki bibi ni nomu masu na inuinui vakalomalagi. Ni cavuti ena iVolatabu ni “musuki” e dua vua na Taganevou vakalomalagi o Jisu Karisito, o vakaibalebaletaka ya vei iko, o vakanamata mo lewe ni ilawalawa ni “yalewavou” i Karisito. (2 Kor. 11:2; Joni 3:27-29; Vkta. 21:2, 9-14) Ni vakaraitaka na Kalou ena nona Vosa ni lomani ira na luvena vakayalo, o kaya, “Oya o yau.” Ni dusimaki ira na luvena lumuti o Jiova ena nona Vosa, e uqeti iko na yalo tabu mo talairawarawa, o tukuna e lomamu, “Qori e baleti au.” Na yalo tabu ni Kalou e vakadeitaka e lomamu ni nomu inuinui na bula e lomalagi.

18. Na cava na nodra inuinui na ‘so tale na sipi’? Era raica vakacava na nodra inuinui?

¹⁸ Ena yasana adua, ke o lewe ni “isoqosoqo levu” ni ‘so tale na sipi,’ e vakarautaka vei iko na Kalou na inuinui ni bula e vuravura. (Vkta. 7:9; Joni 10:16) O vinakata mo bula tawamudu e Parataisi, o marau ni o vakananuma vakatitobu na ka e tukuna na iVolatabu me baleta na bula e vuravura ena dua na gauna mai muri. O vakanamata mo bula sautu kei ira na lewe ni nomu vuvale kei ira tale ga na yalododonu. O nanamaki ena gauna ena sega ni vakaleqa kina na kawatamata na lailai ni kakana, dravudravua, rarawa, tauvimate, kei na mate. (Same 37:10, 11, 29; 67:6; 72:7, 16; Aisea 33:24) O vakanamata mo kidavaki ira na vakaturi mai na mate era nuitaka mera bula tawamudu e vuravura. (Joni 5:28, 29) O vakavinavinaka vakalevu ni vakalougatataki iko o Jiova ena inuinui ni bula e vuravura! O na sega ni vakayagataka na madrai kei na waini, ia o tiko ena iVakananumi mo vakaraitaka nomu vakavinavinakataka na isoro ni veivoli i Jisu Karisito.

19, 20. (a) Na cava mo cakava mo marautaka kina na nomu inuinui soli vakalou? (b) Na cava o na tiko kina ena iVakayakavi ni Turaga?

¹⁹ Se o nuitaka na bula e vuravura se lomalagi, o na marautaka ga qori ke o vakabauti Jiova na Kalou, Jisu Karisito, kei na ivoli. Ni o tiko ena iVakananumi o na vakasamataka kina na nomu inuinui kei na bibi ni nona mate o Jisu. Mo nakita dei mada ga mo dua vei ira na vica na milioni e veiyasa i vuravura era na tiko ena iVakayakavi ni Turaga ni dromu na siga ena Vakaraubuka, 3 Epereli, 2015 ena Vale ni Soqoni kei na so tale na vanua ena vakayacori kina.

²⁰ O na vakavinavinakataka vakalevu na isoro ni veivoli i Jisu ni o tiko ena iVakananumi. Nomu rogoca vinaka na ivunau ena rawa ni uqeti iko mo lomani ira na kainomu ena nomu wasea vei ira na ka o vulica me baleta na loloma i Jiova, kei na nona inaki uasivi me baleta na kawatamata. (Maciu 22:34-40) Mo kua mada ga ni calata na iVakayakavi ni Turaga.