Raica sara na lewena

Na Website ni iVakadinadina i Jiova

Digia na Vosa vakaViti

Ena Vosoti au na Kalou?

Ena Vosoti au na Kalou?

Kena isau vakaivolatabu

Io, ena vosota nomu valavala ca na Kalou ke o cakava na ka e vinakati. E kaya na iVolatabu na Kalou e ‘tu vakarau me veivosoti,’ qai dau “veivosoti vakalevu.” (Niemaia 9:​17; Same 86:5; Aisea 55:7) E vinakata sara ga me vosoti keda, qai ‘bokoca’ vakadua na noda ivalavala ca. (Cakacaka 3:​19) E guilecava vakadua tale ga na Kalou na noda valavala ca, e kaya: “Au na sega tale ni nanuma na nodra ivalavala ca.” (Jeremaia 31:34) Ni veivosoti e sega ni dau katona na cala me beitaki se totogitaki keda tale kina.

Ia e sega ni vakaraitaki ni malumalumu se veivakademeni na nona dauveivosoti na Kalou. E duadua tu ga nona ivakatagedegede dodonu. Qori na vuna e sega ni vosota kina eso na valavala ca.​—Josua 24:19, 20.

Ka mo cakava me vosoti iko kina na Kalou

  1. Tusanaka ni beci na ivakatagedegede ni Kalou ena valavala ca o cakava. Ena rairai mositi ira eso na ka o cakava, ia me matata tiko vei iko ni ka o cakava e cala vua na Kalou.​—Same 51:​1, 4; Cakacaka 24:16.

  2. Vakatusa vua na Kalou ena masu.​—Same 32:5; 1 Joni 1:9.

  3. Me laurai ni o rarawataka nomu valavala ca. Na ‘rarawa qori e salavata kei na loma ni Kalou’ ena uqeti iko mo veivutuni se veisau. (2 Korinica 7:​10) E okati kina nomu veivutunitaka na ka ca o cakava.​—Maciu 5:​27, 28.

  4. ‘Veisautaka’ na nomu ivakarau. (Cakacaka 3:​19) Kua ni tomana na itovo dukadukali o cakava, e vinakati tale ga mo veisautaka na nomu rai kei na nomu ivakarau.​—Efeso 4:​23, 24.

  5. Saga mo vakadodonutaka na cala o cakava. (Maciu 5:​23, 24; 2 Korinica 7:​11) Kere veivosoti vei ira na vakila na rarawa ni ka o cakava, se na ka o sega ni cakava. Volia lesu na cala ni ka o cakava ena kena vinaka duadua.​—Luke 19:​7-​10.

  6. Kerea na veivosoti ni Kalou ena masu ena yavu ni isoro ni veivoli i Jisu. (Efeso 1:7) Me rogoci nomu masu e dodonu mo vosoti ira era caka cala vei iko.​—Maciu 6:​14, 15.

  7. Ke o valavala ca bibi talaucaka vua e dua e matua me vukei iko vakayalo, me masulaki iko tale ga.​—Jemesa 5:​14-​16.

Rai cala me baleta nona veivosoti na Kalou

“Ena dredre meu vosoti ni levu noqu cala.”

Vosoti Tevita na Kalou ni veibutakoci qai laba

Ke da muria na ka e kaya na Kalou ena iVolatabu, ena vosoti keda ni nona dau veivosoti e uasivia noda valavala ca. E rawa ni vosota na valavala ca bibi, kei na valavala ca e caka wasoma.​—Vosa Vakaibalebale 24:16; Aisea 1:​18.

Kena ivakaraitaki, a vosoti o Tui Tevita ni veibutakoci qai laba. (2 Samuela 12:​7-​13) E vakadinata tale ga na yapositolo o Paula ni tamata valavala ca duadua e vuravura, ia a vosoti ena ka a cakava. (1 Timoci 1:​15, 16) Era vosoti tale ga na Jiu ena imatai ni senitiuri era vakamatei Jisu na Mesaia ke ra veisautaka nodra ivakarau.​—Cakacaka 3:​15, 19.

“Ena bokoci noqu valavala ca keu vakatusa noqu cala vua na italatala se bete.”

E sega ni dua nikua e lesi me vosota na cala e caka vua na Kalou. Ni o vakatusa nomu cala vua e dua tale, e dodonu me vukei iko ga mo vakavinakataka na kemu ituvaki. Ia na Kalou ena vosota na valavala ca.​—Efeso 4:​32; 1 Joni 1:​7, 9.

Ke dina qori, cava ga e vakaibalebaletaka o Jisu ni kaya vei ratou na yapositolo: “Ke dou vosota nona ivalavala ca e dua, ena vosoti, ke dou sega ni vosota nona ivalavala ca e dua, ena sega ni vosoti”? (Joni 20:23) E vakamacalataka tiko qori na lewa ena solia vei ratou na yapositolo ni sobuti ratou na yalo tabu.​—Joni 20:22.

Me vaka ga e yalataki, e qai sobuti ratou na yapositolo na yalo tabu ena 33 G.V. (Cakacaka 2:​1-4) E vakayagataka na yapositolo o Pita na lewa ni vakataulewa vei Ananaiasa kei Savaira. Ena veivuke ni yalo tabu e kila rawa na yapositolo o Pita na nodrau inaki ca, nona vakatulewa e vakaraitaka ni sega ni dodonu me vosoti na cala rau cakava.​—Cakacaka 5:​1-​11.

Sa mai oti yani na isolisoli ni yalo tabu me vaka ga na isolisoli ni veivakabulai kei na duivosavosa ena gauna ratou sa takali kina na yapositolo. (1 Korinica 13:​8-​10) E sega gona ni bokoca rawa e dua na tamata nikua na nona cala e dua tale.