Raica sara na lewena

Na iVakadei Cava e Dau Vakayagataki ena Gauna Makawa?

Na iVakadei Cava e Dau Vakayagataki ena Gauna Makawa?

E buli mai ena qele se drega (wax), e duidui tale ga na kena ibulibuli eso e vaka na matanimoto (cone), sukuea, silida, kei na ulu ni manumanu. Dau vakayagataki me vakadinadinataka e dua na ivola se lewa, vesu kina na beki, se dola kina na katuba me vaka na icurucuru ena ibulubulu.

iVakadei silida kei na qele ni nona vakasasa na iliuliu kei Perisia o Taraiase I

E caka mai na sui, cule, kaukamea, vatu talei, vatu se kau. E dau ceuti kina na yaca i koya e taukena, kei na yaca i tamana. Eso na gauna e ceuti tale ga kina na itutu i kena itaukei.

Gauna e malumu kina ena vakabiri na ivakadei me vakadinadinataka e dua na ivola. (Jope 38:14) Ni sa kaukaua ena sega tale ga ni taqusi rawa na itukutuku e tiko kina.

Lesi Kina na iTavi

E rawa ni dua tale e vakayagataka na ivakadei me vakaraitaka ni sa soli vua na lewa. Kena ivakaraitaki, na Fero e Ijipita makawa, kei Josefa na luvei Jekope na peteriaki. A bobula tu e Ijipita o Josefa, toso na gauna e bala vakatawadodonu e valeniveivesu. A sereki koya na Fero qai lesi koya me paraiminisita, e kaya na iVolatabu: “E luvata sara mai ligana o Fero na nona mama vakaturaga me daramaka ena liga i Josefa.” (Vakatekivu 41:42) Na mama ni veivakadonui qori e rawa kina vei Josefa me qarava na itavi bibi e lesi kina.

E vakayagataka na ranadi o Jesepeli na ivakadei nei watina me bukiveretaki Nepoci. E mani vola na ivola ena yaca i Eapi vei ira eso na qase mera beitaki Nepoci ni vosavakacacataka na Kalou, me vakamatei tale ga. E vakayagataka na ivakadei nei watina ena ivola me vakayacori kina na lomana.—1 Tui 21:5-14.

E vakayagataka o Easuerosi na Tui Perisia na mama vakaturaga me ivakadei ni nona ivakaro.—Esiteri 3:10, 12.

E kaya na dauvola iVolatabu o Niemaia nira vakayagataka tale ga na drega na raluve ni Isireli, Livai kei ira na bete me ivakadei ni veiyalayalati.—Niemaia 1:1; 9:38.

E rua na gauna e cavuti kina ena iVolatabu na kena vakayagataki na drega me dregata na icurucuru. Kena imatai, e ‘kau e dua na vatu me sogo kina na gusu ni qara’ ni laione a viritaki kina o Taniela. Sa qai “dregata” o Tui Taraiase “ena nona mama vakaturaga kei na nodra mama na nona tamata vakaitutu, me kua ni veisautaki na ka me baleti Taniela.”—Taniela 6:17.

Kena ikarua, a vakotori na yago i Jisu ena ibulubulu ra qai “sogota vinaka” na kena meca “na ibulubulu nira dregata na kena isogo vatu” me sogota na kena icurucuru. (Maciu 27:66) E kaya o David L. Turner, e dua na dauvakamacala ni iVolatabu, ke dregata na ivakadei qori e dua na ivakalesilesi e Roma “ena vakayagataka na qele se drega ena maliwa ni vatu kei na icurucuru ina ibulubulu.”

E levu dina na ka eda vulica ena ivakadei e vakayagataki ena gauna makawa. Era kauai tiko vakalevu na dauvakekeli kei ira na daunitukutuku makawa ena veika qori. Sa vulici tiko gona vakalevu nikua na veika me baleta na ivakadei, e vakatokai me sigillography.