Gberra gha rhie uhunta

Gberra gha rhie dọmwadẹ uhunmwuta ni rre uwu ẹre

Ọ Gha Te Miẹn Ilekhue Ọghe Osanobua

Ọ Gha Te Miẹn Ilekhue Ọghe Osanobua

MA KEGHI ga e Jehova rhunmwuda ma hoo ne ọ fiangbe ima. Sokpan, da aro emwa ne Jehova fiangbe? Eguọmwadia Osanobua eso vbe ẹghẹ nẹdẹ ni ru orukhọ keghi fiwerriẹ, rhunmwuda ọni, iran na gha mwẹ akueyi ọghe Osanobua. Sokpan, eso ni ghaa mwẹ uyinmwẹ esi ma miẹn ilekhue ọghe Osanobua vbe okiekie. Inọta nọ ghi khẹke ne ima nọ egbe ima re ọre wẹẹ, “De emwi ne Jehova gele gualọ vbe obọ edọmwande ima?” Ma gha miẹn ewanniẹn ọghe inọta na vbe ima gha ziro yan igiemwi ọghe Rehoboam nọ ghaa re oba e Juda.

Ọ KEGHI BAE KU VBE OMUHẸN

E Solomọn ẹre ọ ghaa re erha Rehoboam. Ukpo 40 ẹre ọ ya kha yaẹn Izrẹl. (1 Ọba 11:42) Ukpo 997 B.C. ẹre Solomọn wu. Vbe iyeke ọni, Rehoboam na mu okhian gha rrie Siẹkẹm, nọ re odẹ okuọ ọghe Jerusalẹm. Ẹvbo nii, ẹre a na ma re ọba. (2 Krọ 10:1) E Solomọn kegha re umẹwaẹn. Ọ gha kẹ, ohan ghaa mu e Rehoboam deghẹ irẹn gha sẹtin lele ukpowẹ ọghe erha irẹn. Vbọrhirhighayehẹ, zẹ vbene ẹghẹ ya gha khian, ọ keghi dewuarorua deghẹ Rehoboam gele mwẹ ẹwaẹn vbene a ghee erhae ne Solomọn.

Emwi ma gha khian ẹsẹ vbe Izrẹl vbe ẹghẹ nii. Rhunmwuda ọni, Ivbi Izrẹl keghi gie emwa ya tama e Rehoboam emwi nọ kpokpo iran vbe orhiọn. Iran keghi tama rẹn wẹẹ: “Ihẹ nọkhua ọre erha kun yan ima, u gha gie ihẹ na hogha, u na gi egbe rọkhọ ima sẹ ọnii, ma gha ya ekhọe hia gaa.”—2 Krọ 10:3, 4.

Egbe keghi wọọ e Rehoboam. Ọ ma ghi rẹn ne ọ gha ru vbọ. Ọ gha kue ye emwi ne Ivbi Izrẹl khare, emwi ewe ne irẹn vbe ẹgbẹe ọre kevbe emwa ni winna vbe ẹguae sọyẹnmwẹ ọnrẹn ghi fian kanmwa. Ọ ma na kue yọ, Ivbi Izrẹl sẹtin sọtẹ daa re. Vbe ọ khian ghi ru? E Rehoboam na ka ya muẹn ẹmwẹ na ma eniwanrẹn ni ka gha re ọbude ọghe Solomọn. Vbe iyeke ọni, ọ na vbe ya gualọ ibude vbe obọ ihua re. Ihua re ghi bu ọre ude nẹ, ọ na tama Ivbi Izẹl wẹẹ: “Erha mwẹ kun ihẹ nọkhua yan uwa, mẹ gha ruẹ nọ khua sẹ ọnii, asan ẹre ọ ya gbele uwa, ekoboko ọre I ra ya mama uwa.”—2 Krọ 10:6-14.

Vbe ima miẹn ruẹ vbe okha na? Akpawẹ te Rehoboam lele adia ọghe eniwanrẹn, emwi vbenian i ghẹ sunu. Ọ wa khẹke ne ima gha rhie ibude ọghe eniwanrẹn ni rre uwu ẹbu ima vbe ẹdẹnẹrẹ ne ima mieke na sẹtin gha ru azẹ nọ gu emwamwa ọghe Osanobua ro.—Job 12:12.

“IRAN HIA KEGHI HỌN ẸMWẸ E NỌYAẸNMWA”

Rhunmwuda emwi ne Ivbi Izrẹl ru, Rehoboam keghi mu egbe ne ọ ya gu iran khọn. Akhasẹ ighẹ Siemaia ẹre Jehova ghi gie bu e Rehoboam. Ọ keghi tama rẹn wẹẹ; “Wa ghẹ gu etẹn uwa ne Ivbi Izrẹl gbinna. Dọmwandẹ ọghẹe gha rrie owa rhunmwuda  emwi ne ọ sunu na, obọ mwẹ ẹre ọ ke rre.”—1 Ọba 12:21-24. *

E Jehova keghi tama e Rehoboam ne ẹi ghẹ khọn okuo. U yayi wẹẹ ọ ghaa khuẹrhẹ ne Rehoboam lele adia nii ra? Irẹn ẹre ọ ka tama Ivbi izrẹl wẹẹ obọ nọ tọn ẹre irẹn khian ya mu iran. De aro ne iran khian ghi ya gha ghee ẹre nia, deghẹ ọ ma ghi miẹn emwi ru ye uyinmwẹ isọtẹ ọghe iran? (Yae taa 2 Krọnikol 13:7.) Vbọrhirhighayehẹ, Rehoboam kevbe ivbiyokuo ọghẹe keghi “họn ẹmwẹ” ne Jehova khare, “iran na werriegbe gha rrie owa.”

Vbe ima miẹn ruẹ vbe ọna? Ọ khẹke ne ima gha họn ẹmwẹ ne Jehova, ọ gha khọn rẹn wẹẹ emwa gha zaan ima deghẹ ima ru vberriọ. Ma gha miẹn ilekhue kevbe afiangbe ọghe Osanobua deghẹ ima họn ẹmwẹ nẹẹn.—Diut 28:2.

De afiangbe ne Rehoboam ghi miẹn? E Rehoboam ẹre ọ ye gha kha yan uniẹn Juda kevbe Bẹnjamin. Ọ keghi bu ẹvbo nibun vbe otọ e Juda kevbe Bẹnjamin. Ọ na vbe “gbe odin nọ wegbe” ga ẹvbo nibun nọ ghaa kha yan. (2 Krọ 11:5-12) Nọ ghi ru ekpataki sẹ ọre ne ọ na họn ẹmwẹ ne Jehova vbe ẹghẹ eso. Ivbi Izrẹl nibun vbe uniẹn ne igbe nọ rre odẹ okuọ na wa suẹn gha ga ẹbọ, rhunmwuda ọni, iran ni mwẹ ẹkhọe ata vbọ na ya egbe bae Rehoboam. Iran na ye gha ke ẹvbo iran rre, do gha ga e Jehova vbe Ọgua Osa nọ rre Jerusalem. (2 Krọ 11:16, 17) Vbene ẹmwata, arriọba ọghe Rehoboam keghi khian nọ digiẹ rhunmwuda ne ọ na họn ẹmwẹ ne Jehova.

ABAKURU ỌGHE REHOBOAM KEVBE AFIWERRIẸ NE Ọ RU

Arriọba ọghe Rehoboam ghi deziẹn nẹ, ọ keghi ru ai ghẹ ru. Ọ ma ghi gha lele iyi ọghe Jehova, ẹbọ ẹre ọ ghi gha ga. Vbọ yae yin uyinmwẹ vbenian? Iyẹe ne ovbi Amọn ẹre ọ yae fiyekegbe Jehova ra? (1 Ọba 14:21) Ima ma rẹn, sokpan emwi ne ima rẹnrẹn ọre wẹẹ, te uniẹn Juda kevbe Benjamin deba re vbe ebọ ne a ga. Rhunmwuda ozere ne ọ do na, Jehova keghi gie Sisiak, nọ ghaa re ọba Igipt, khọnmiotọ yaẹn ẹvbo nibun vbe otọ e Juda, agharhemiẹn wẹẹ, e Rehoboam ka gbe odin lẹga re nẹ!—1 Ọba 14:22-24; 2 Krọ 12:1-4.

Te Sisiak ne ọba Igipt ye vbe mu okuo sẹ Jerusalẹm ne ẹguae ọghe Rehoboam ye. Irẹn vbe ivbiyokuo ẹre ghi sẹ evba, emwi hia na gele lighi. Evba nii ẹre akhasẹ ighẹ Siemaia na tama e Rehoboam kevbe avbe olotu e Juda emwi ne Jehova khare: “Wa fi iyeke gbe mwẹ nẹ, banbanna nian, mẹ vbẹ sẹ uwa rae ne Sisiak.” De emwi ne Rehoboam ghi ru vbe ọ họn ẹmwẹ na? E Baibol keghi kha wẹẹ: “Ọba kevbe avbe ọkaolotu ni keghi miẹn kue wẹẹ iran ru orukhọ. Iran keghi kha wẹẹ, ‘Emwi ne Nọyaẹnmwa ru na, ọ ru ẹre ẹse.’” Ọna ẹre ọ ghi zẹe ne Rehoboam kevbe Jerusalẹm ma na guọghua.—2 Krọ 12:5-7, 12.

E Rehoboam ẹre ọ ye gha kha yaẹn arriọba e Juda ya sẹ ẹdẹ ne ọ wu. Vbene ọ te wu, ọ keghi ru izọhẹ nibun ne ivbi ẹre nikpia ne iran ghẹ mieke na sọtẹ daa Abaija ne irẹn hoo nọ ghaa re ọba vbe irẹn gha ghi wu nẹ. (2 Krọ 11:21-23) Ẹwaẹn rre emwi ne Rehoboam ru na. Ọ ma loo ẹwaẹn vbenian vbe ọ da la ukpo ọba.

ỌMWA ESI ẸRE REHOBOAM GHAA KHIN RA, RA ỌMWA DAN?

Ọ mwẹ ẹghẹ eso ne Rehoboam ya ru emwi esi sokpan, ọ ma miẹn akueyi ọghe Osanobua. E Baibol keghi kha wẹẹ: “Emwi dan ẹre ọ ru.” Vbọzẹe? Rhunmwuda, ọ ma ya ekhọe hia ga e Jehova.—2 Krọ 12:14.

E Rehoboam ma gu e Jehova gha mu obọ vbe na ghee Devid ne erhae nọkhua

Vbe ima miẹn ruẹ vbe okha ọghe Rehoboam? Ọ mwẹ ẹghẹ eso ne ọ ya ru emwi nọ maan, ọ vbe họn ẹmwẹ ne Jehova vbe ẹghẹ eso. Sokpan, ọ ma gu e Jehova gha mwẹ asikẹgbe ne khuankhuankhuan. Ọ ma vbe gha ya ekhọe hia lele iyi ọghe Jehova. Ọna ẹre ọ zẹe ne ọ na suẹn gha ga ẹbọ. U sẹtin gha mwẹ inọta vbenian vbe ekhọe: ‘Ẹghẹ ne Rehoboam ya lele adia ọghe Osanobua, te ọ gele ro iro fi uyinmwẹ werriẹ ra, te ọ gele gbe ima rẹn ye abakuru ne ọ ru ra, ra emwa ọvbehe ẹre ọ wẹẹ ne ọ ru vberriọ?’ (2 Krọ 11:3, 4; 12:6) Ọ ghi khian enọwanrẹn nẹ, ọ na werriegbe suẹn gha rraa uhi e Jehova. Te ọ wa lughaẹn ne erhae nọkhua ighẹ Ọba e Devid. Ẹi re te Devid ma ru orukhọ, sokpan ọ keghi ro iro fi uyinmwẹ werriẹ, ọ gele rhiẹre ma wẹẹ irẹn hoẹmwẹ e Jehova, erriọ vbe  ya rhiegba ye ugamwẹ ẹmwata.—1 Ọba 14:8; Psm 51:1, 17; 63:1.

Emwi bun ne ima miẹn ruẹ vbe okha ọghe Rehoboam. Emwi esi nọ deghẹ ima sẹtin gha kpemehe emwi ne egbe ima gualọ vbe odẹ ọghe ikpakpa. Ọ wa vbe khẹke ne ima gha ru iyobọ nọ khẹke ne emwa ọvbehe. Sokpan ne ima mieke na miẹn afiangbe vbe obọ e Jehova, te ọ khẹke ne ima mu ugamwẹ ọghẹe ye okaro vbe arrọọ ọghe ima.

Ne ima mieke na sẹtin mu ugamwẹ e Jehova ye okaro vbe arrọọ ọghe ima, te ọ khẹke ne ima ya ekhọe hia hoẹmwẹ ọnrẹn. Zẹ vbene a ya si ye erhẹn, ne ẹi ghẹ mieke na dọ yọ, erriọ vbe khẹke ne ima gha tie Baibol vbe ẹghẹ hia, ma ghi gha ru erria yan rẹn, ma ghi vbe gha na erhunmwu vbe ẹghẹ hia ne ahoẹmwọmwa ne ima mwẹ daa Osanobua ghẹ mieke na worua. (Psm 1:2; Rom 12:12) Ahoẹmwọmwa ne ima mwẹ ne Jehova ẹre ọ khian gha ya ima ru emwi ni ya ẹko rhiẹnrhiẹn ọnrẹn, ẹre ọ khian vbe ya ima gha ro iro fi uyinmwẹ werriẹ vbe ima gha ru orukhọ. Ahoẹmwọmwa na, ẹre ọ khian ya ima lughaẹn ne Rehoboam, nọ ma deziẹn vbe ugamwẹ ẹmwata.—Jud 20, 21.

^ okhuẹn 9 Rhunmwuda ne Solomọn ma na ghi gha ya ẹkoata ga e Jehova, e Jehova keghi tae yotọ wẹẹ, a gha ghae arriọba ọghẹe ye ihe eva.—1 Ọba 11:31.