Gberra gha rhie uhunta

Avbe Osẹe Jehova

Hannọ urhuẹvbo Edo

De Emwi Ne Avbe Osẹe Jehova Yayi?

De Emwi Ne Avbe Osẹe Jehova Yayi?

Ma ne Avbe Osẹe Jehova keghi re Ivbiotu e Kristi ni lele imamwaemwi ọghe Jesu, ma vbe ya egbe taa avbe ukọ ọghe Jesu. Emwi eso ne ima yayi ẹre ima khian guan kaan na.

  1. Osanobua. Osa ne Udazi ne eni ẹnrẹn re Jehova nọ re Ayi nọ yi emwi hia, ẹre ima ga. (Psalm 83:18; Arhie Maan 4:11) Irẹn ọre Osanobua ọghe Ebraham, ọghe Mosis, kevbe ọghe Jesu.—Ẹksọdọs 3:6; 32:11; Jọn 20:17.

  2. E Baibol.. Ma yayi wẹẹ ẹmwẹ nọ rre Baibol keghi re igiuhunmwu nọ ke obọ Osanobua rre. (Jọn 17:17; 2 Timoti 3:16) Iyayi ọghe ima keghi hẹnhẹn egbe yan ebe 66 ughughan ni rre uwu e Baibol, ke abọ na tiẹre “Ile Nẹdẹ” kevbe “Ile Ọghe Ọgbọn.” Vbe okpia ọkpa nọ rri egie ebe na tie ẹre Professor Jason D. BeDuhn ghi guan kaan Avbe Osẹe Jehova, ọ na kha wẹẹ “iyayi kevbe ilele ọghe iran keghi hẹnhẹn egbe yan emwi nọ wa rre uwu e Baibol zẹẹ, iran i kha wẹẹ ughaghe erriọ e Baibol tae.” *

    Ma ya emwi hia ni rre uwu e Baibol yi, sokpan ma rẹnrẹn wẹẹ ẹmwẹ eso ni rre uwu ẹre mwẹ emwi ne iran mudia yi. , ẹi re vbene a wa ya gbẹn ọnrẹn ẹre ọ gele ye. (Arhie Maan 1:1) Vbe igiemwi, ebe Arhie Maan guan kaan aranmwẹ oha nọ mwẹ uhunmwu ihinrọn, sokpan ai gele miẹn aranmwẹ vberriọ vbe otọ kẹkan.

  3. Jesu. Emwi ne Jesu maa ima re ẹre ima ya ru emwi, igiemwi ọghẹe ẹre ima lele, ma vbe rhie ọghọ nẹẹn zẹvbe Ọmiọmwafan ọghomwa kevbe Ovbi Osanobua. (Matiu 20:28; Iwinna 5:31) Ọna rhiema wẹẹ Ivbiotu e Kristi ẹre ima khin. (Iwinna 11:26) Vbọrhirhighayehẹ, e Baibol maa ima re wẹẹ, Jesus i re Osa ne Udazi kevbe wẹẹ, imamwaemwi ọghe Osa eha nọ rre ọkpa i zẹdẹ rre uwu e Baibol..—Jọn 14:28.

  4. Arriọba Osanobua. Ọna keghi re arriọba nọ gele rrọọ; ẹrinmwi ẹre ọ ye, ẹi re emwi nọ rre ekhọe ọghe Ivbiotu e Kristi.. Te Arriọba na khian rhihe arriọba emwa nagbọn hia, ọ ghi vbe ya emwamwa ne Osanobua mwẹ ne uhunmwu otagbọn na mwẹ amusẹ. (Daniẹl 2:44; Matiu 6:9, 10) Ena hia gha rherhe sunu rhunmwuda, ẹmwẹ akhasẹ ni rre uwu e Baibol rhiẹre ma wẹẹ “ẹdẹ okiekie ẹre ima ye na..”—2 Timoti 3:1-5; Matiu 24:3-14.

    Jesu ọre Ọba ọghe Arriọba Osanobua vbe ẹrinmwi. Ukpo 1914 ẹre ọ suẹn gha kha zẹvbe ọba.—Arhie Maan 11:15.

  5. Imiẹnfan. Ma gha sẹtin miẹn uhunmwu vbe obọ ẹtin ọghe orukhọ kevbe uwu rhunmwuda izọese adẹwerriegbe ọghe Jesu. (Matiu 20:28; Iwinna 4:12) Emwa ghaa hoo ne iran miẹn ere vbe izọese ọghe Jesu, te ọ khẹke ne iran mu ẹtin yan Jesu, iran ghi vbe fi uyinmwẹ iran werriẹ, iyeke ọni, iran ghi dinmwiamẹ. (Matiu 28:19, 20; Jọn 3:16; Iwinna 3:19, 20) Uyinmwẹ ne ọmwa yin, ẹre ọ khian rhiẹre ma deghẹ ọ gele mwẹ amuẹtinyan. (Jems 2:24, 26) Vbọrhirhighayehẹ, ẹi re ẹtin obọ ima ẹre ọ khian ya ima miẹn fan—sokpan ‘itohan nọ ma te khẹke’ ne Osanobua mwẹ ghee ima, ẹre ọ khian ya ima miẹn fan.—Galatia 2:16, 21.

  6. Ẹrinmwi. Osanobua ne Jehova, Jesu Kristi, kevbe avbe odibosa ni mudia ẹse ẹre ọ rre ẹrinmwi. * (Psalm 103:19-21; Iwinna 7:55) Ibozẹghẹ emwa ni re orhunmwu 144,000 ẹre Osanobua khian huẹn kpaegbe gha rrie ẹrinmwi, ne iran ya deba e Kristi kha vbe Arriọba Osanobua.—Daniẹl 7:27; 2 Timoti 2:12; Arhie Maan 5:9, 10; 14:1, 3.

  7. Uhunmwu otagbọn. Te Osanobua yi uhunmwu otagbọn na ne emwa nagbọn gha rrọọ vbe etẹbitẹ. (Psalm 104:5; 115:16; Asan-Ibo 1:4) Osanobua gha fiangbe emwa ni họn ẹmwẹ ne irẹn, egbe ghi rran iran ẹsẹsẹmwẹse, iran ghi vbe gha mwẹ arrọọ etẹbitẹ vbe paradais vbe uhunmwu otagbọn na.—Psalm 37:11, 34.

  8. Emwi dan kevbe usẹ. Ẹghẹ ne ọkpa vbe odibosa ya sọtẹ daa Osanobua ẹre emwi dan kevbe usẹ ya suẹn. (Jọn 8:44) Odibosa na ghi sọtẹ nẹ, a na ghi gha tiẹre “Setan” kevbe “Esu,” ọ keghi rẹrẹ ọdọ vbe amwẹ nokaro ne iran deba irẹn sọtẹ. Ke obọ ne iran ya deba e Setan sọtẹ, ọlọghọmwa nọkhua ẹre ivbi iran ghi werriẹ aro daa. (Gẹnẹsis 3:1-6; Rom 5:12) Ne Osanobua mieke na zuze ye ẹmwẹ ne Setan mu rre, Osanobua keghi kue ne emwi dan kevbe usẹ, gha rrọọ, sokpan ẹi khian kue nọ gha rrọọ khian vbe etẹbitẹ.

  9. Uwu. Emwa ni wu nẹ i ghi mwẹ arrọọ. (Psalm 146:4; Asan-Ibo 9:5, 10) Iran i vbe rrioya vbe ẹrinmwi erhẹn..

    Osanobua gha huẹn uye emwa nibun ni wulo kpaegbe. (Iwinna 24:15) Sokpan emwa ni rhiọkpaegbe ni ma họn ẹmwẹ ne Osanobua gha miẹn oguọghua ọghe etẹbitẹ, ọni rhiema wẹẹ, ai khian ghi dọlegbe huẹn iran kpaegbe.—Arhie Maan 20:14, 15.

  10. Ẹgbẹe. Osanobua keghi mwamwaẹn ne okpia gha rhie okhuo ọkpa , ne okhuo vbe gha rọnmwẹ ọdo ọkpa; ọdọ vbe amwẹ i khian vbe sẹtin sọọ ebe orọnmwẹ vbe ẹi re te ọkpa vbuwe iran ru oghẹ. Emwamwa na ẹre ima lele. (Matiu 19:4-9) Ma yayi wẹẹ ẹgbẹe gha lele ilele ni rre uwu e Baibol, ọ gha ya iran gha mwẹ oghọghọ.—Ẹfisọs 5:22–6:1.

  11. Ugamwẹ ọghomwa. Ma i loo ugbugbe ra amazẹ nọ rhirhi gha khin vbe ugamwẹ ọghe ima. (Diuteronomi 4:15-19; 1 Jọn 5:21) Emwi eso ne ima ru, ne ima ya rhie ugamwẹ ne Osanobua ọre:

    • Ma na erhunmwu gie Osanobua.—Filipai 4:6.

    • Ma tie Baibol, ma vbe ruẹ ọre ne egbe ima.—Psalm 1:1-3.

    • Ma mu emwi ne ima tie vbe Baibol roro.—Psalm 77:12.

    • Ma si egbe koko ne ima mieke na na erhunmwu kugbe, ne ima ruẹ e Baibol, ne ima so ihuan, ne ima vbe ta emwi ne ima yayi ma egbe, ma vbe rhie igiọdu ne emwa ne ima gba ga Osanobua kẹ kevbe emwa ọvbehe.—Kọlose 3:16; Hibru 10:23-25.

    • Ma kporhu “iyẹn nọ maan ọghe Arriọba” Osanobua.—Matiu 24:14.

    • Ma ru iyobọ ne emwa ni gualọ iyobọ.—Jems 2:14-17.

    • Ma keghi mwẹ obọ vbe avbe Ọgua Arriọba kevbe owa ugamwẹ ọvbehe na bọlọ kevbe ne a dọlọ yi, ne iwinna ikporhu iyẹn nọ maan ọghe ima nọ khian vbe uhunmwu otagbọn hia mieke na gha mwẹ alaghodaro.—Psalm 127:1.

    • Ma ru iyobọ ne emwa ne oguomiẹrẹ sunu daa.—Iwinna 11:27-30.

  12. Otu ọghomwa. Dọmwadẹ ọghẹe vbuwe ima mwẹ iko ne ima ye. Dọmwadẹ iko na, mwẹ ẹbu ediọn ni gbaroghe ẹre.. Sokpan avbe ediọn na i ru vbene a miẹn wẹẹ olodigba ẹre iran khin, ra ne iran gha ghee egbe iran wẹẹ iran hiunsi sẹ emwa ọvbehe, ai vbe hae iran osa ye iwinna ne iran winna. (Matiu 10:8; 23:8) Ma i zẹ e tait (tithe), ma i vbe mu ọkpan lẹga vbe iko ọghe ima. (2 Kọrinti 9:7) Iyobọ igho nọ ke ekhọe rre ẹre a ya ye iwinna ọghe ima ike; ọmwa gha ru iyobọ ye iwinna ọghomwa, ai vbe yae wewe.

    Ibozẹghẹ ọghe Ivbiotu e Kristi ni ga vbe igiogbẹ ọghomwa ẹre ọ dia iwinna ọghe Avbe Osẹe Jehova nọ khian vbe uhunmwu otagbọn hia. Iran na ẹre a tiẹre Ẹbu Nọ Su.—Matiu 24:45.

  13. Akugbe ne ima mwẹ. We are globally united in our beliefs. (1 Corinthians 1:10) Ma ne Avbe Osẹe Jehova ni rre ehe hia vbe uhunmwu otagbọn na keghi mwẹ iyayi ọkpa. (1 Kọrinti 1:10) Ma keghi hia ne ighaegbe ghẹ gha rre uwu ẹkpo ima rhunmwuda ẹvbo ne ima ke rre, urhuẹvbo ne ima zẹ kevbe vbene ima mwẹ igho sẹ hẹ. (Iwinna 10:34, 35; Jems 2:4) Agharhemiẹn wẹẹ, ma ru emwi kugbe, dọmwadẹ ọghẹe vbuwe ima keghi mwẹ asẹ ne ọ ya zẹ ne egbe ẹre. Ekhọe ọguọmwaziro (conscience) ọghe ima ne ima ya e Baibol maa re emwi ẹre ọ dia ima vbe ima gha khian ru azẹ rhọkpa..—Rom 14:1-4; Hibru 5:14.

  14. Uyinmwẹ ọghe ima. Ma keghi hia ne ima gha rhie ahoẹmwọmwa nọ sẹ otọ ẹko ma vbe emwi hia ne ima ru. (Jọn 13:34, 35) Ma i mwẹ obọ vbe uyinmwẹ nọ sọnnọ Osanobua, , vbe na ghee esagiẹn na si ye egbe kevbe odẹ ọvbehe nọ ma khẹke na ya loo esagiẹn. (Iwinna 15:28, 29; Galatia 5:19-21) Emwa ọfunmwegbe ẹre ima khin, ma i vbe mwẹ obọ vbe okuo. (Matiu 5:9; Aizaia 2:4) Ma wa rhie ọghọ ne arriọba ọghe ẹvbo ne ima rhirhi gha ye, erriọ ẹre ima vbe ya lele uhi arriọba deghẹ ọ ma gbodan ghee uhi ọghe Osanobua.—Matiu 22:21; Iwinna 5:29.

  15. Vbene ima ya gu emwa ọvbehe loo hẹ. Jesu khare wẹẹ: “Gha hoẹmwẹ ogieva ruẹ zẹvbe egbe ruẹ.” Ọ na vbe kha wẹẹ, Ivbiotu e Kristi “i vbe re ọghe agbọn na.” (Matiu 22:39; Jọn 17:16) Rhunmwuda ọni, ma keghi hia ne ima “gha ru emwa hia ẹse,” ọrheyerriọ, ma i mwẹ obọ ne ima ye vbe emwamwa otu azẹ ọghe agbọn na; vbọ gberra ugamwẹ ọghe ima, ma i mwẹ obọ vbe ugamwẹ ọvbehe. (Galatia 6:10; 2 Kọrinti 6:14) Vbọrhirhighayehẹ, ma rẹnrẹn wẹẹ emwa ọvbehe mwẹ asẹ ne iran khian ya ta ugamwẹ ne iran hoo ne iran gha ye.—Rom 14:12.

Adeghẹ u ye mwẹ inọta ọvbehe vbekpae emwi ne Avbe Osẹe Jehova yayi, u gha miẹn emwi nibun tie vbekpae ima vbe wẹbsait ọghe ima, u sẹtin vbe gha rrie abotu ọghe ima, ra u ghi tie iran vbe efoni, u sẹtin yo Ọgua Arriọba nọ sikẹ ruẹ, u sẹtin vbe gu ọkpa vbe Osẹe Jehova nọ rre ẹdogbo ruẹ guan.

^ okhuẹn 4 Ya ghee ebe na tiẹre Truth in Translation, ipapa 165.

^ okhuẹn 10 A khulo avbe odibo ni sọtẹ hin ẹrinmwi rre nẹ, sokpan iran ye rre ibozo ọghe orhiọn.—Arhie Maan 12:7-9.