Gberra gha rhie uhunta

Gberra gha rhie dọmwadẹ uhunmwuta ni rre uwu ẹre

Avbe Osẹe Jehova

Hannọ urhuẹvbo Edo

 IRUẸMWI 14

Vbọzẹ Ne Osanobua Na Mwẹ Otu?

Vbọzẹ Ne Osanobua Na Mwẹ Otu?

1. Vbọzẹ ne Osanobua na sie Ivbie Izrẹl nẹdẹ koko zẹvbe otu ọkpa?

Osanobua keghi sie ivbie erha odede Ebraham koko zẹvbe agbẹnvbo, ọ na viọ uhi yotọ, niran gha lele. Ọ keghi tie ne agbẹnvbo “Izrẹl”, ọ na ghi mu ugamwẹ ẹmwata kevbe ẹmwẹ ọghẹe ye iran obọ. (Psalm 147:19, 20) Rhunmwuda ọni, emwa ni ke agbẹnvbo hia rre vbe ẹghẹ nii, na ghi miẹn afiangbe le obọ Ivbie Izrẹl.—Tie Gẹnẹsis 22:18.

Ivbie Izrẹl keghi re ne Osanobua hannọ zẹ, zẹvbe Osẹe ọghe irẹn. Okha nẹdẹ ọghe emwi nọ sunnu da iran keghi rhiẹre ma, afiangbe na lae miẹn, adeghẹ a na rhie owẹ lele uhi ọghe Osanobua. (Diuteronomi 4:6) Nọnaghiyerriọ, emwa ọvbehe gha sẹtin rẹn ne Osanobua ọghe ẹmwata le obọ Ivbie Izrẹl.—Tie Aizaia 43:10, 12.

2. Vbọzẹ ne Ivbiotu e Kristi ọghe ẹmwata na kugbe zẹvbe otu ọkpa?

Vbe ẹghẹ ghi zẹ khian, Ivbie Izrẹl na do muẹn fua akueyi ọghe Osanobua, rhunmwuda ọni, e Jehova keghi ye Iko ọghe Ivbiotu e Kristi ya rhihe Izrẹl. (Matiu 21:43; 23:37, 38) Nia, zẹvbe emwa ni ghi rhihe Izrẹl, Ivbiotu e Kristi ọghe ẹmwata keghi do khian avbe osẹe Jehova.—Tie Iwinna 15:14, 17.

Jesu keghi ru emwamwa ne erhuanegbe ẹre, niran kporhu kevbe niran ru iyobọ ne emwa ni rre agbẹnvbo hia do khian erhuanegbe ẹre. (Matiu 10:7, 11; 24:14; 28:19, 20) Te ne iwinna khian ghi se ufomwẹ nia, vbuwe ẹdẹ okiekie ọghe agbọn ne ima ye na. Ọna ọre okaro, ke obọ na ya bu agbọn, ne Jehova ya ku ẹbo ọghe emwa vbuwe agbẹnvbo hia kugbe, niran gha rre ugamwẹ ọkpa ọghe ẹmwata. (Arhie Maan 7:9, 10) Ivbiotu e Kristi ọghe ẹmwata keghi re otu ọkpa nọ rhie igiọdu ne egbe kevbe nọ ru iyobọ ne egbe. Vbe otagbọn hia, imamwaemwi ọkpa nọ ke Baibol rre, ẹre a ma iran re vbe iko niran do.—Tie Hibru 10:24, 25.

 3. De vbene otu ọghe avbe Osẹe Jehova nọ rrọọ vbe ẹghẹ ne ima ye na, ya suẹn hẹ?

Vbuwe asẹ ukpo 1870 ya sẹ 1879, ẹbu nekherhe ni ghaa zanzan e Baibol, na do gha gualọe miẹn avbe ẹmwata ọghe Baibol ni te wii rua vbe ẹghẹ nọ kpẹre. Iran rẹnrẹn wẹẹ, Jesu ru emwamwa yotọ, ne iko ọghe Ivbiotu e Kristi gha kporhu. Rhunmwuda ọni, iran keghi suẹn iwinna ọghe na ye iyẹn Arriọba wewe vbe otagbọn hia fẹrẹ. Vbe ukpo 1931, iran keghi suẹn gha yae waẹngbe ne eni, Avbe Osẹe Jehova.—Tie Iwinna 1:8; 2:1, 4; 5:42.

4. Vba ya ru emwamwa otu ọghe Avbe Osẹe Jehova hẹ?

Vbe orre nokaro, iko ọghe Ivbiotu e Kristi keghi miẹn afiangbe nibun vbe obọ Ẹbu Nọ Su vbe igiogbẹ, ni yẹrẹro wẹẹ, Jesu ọre uhunta ọghe iko. (Iwinna 16:4, 5) Erriọ vbe ye vbe ẹdẹnẹrẹ, Avbe Osẹe Jehova vbe otagbọn hia, keghi vbe miẹn afiangbe vbe obọ Ẹbu Nọ Su ọghe avbe ediọn ni mwẹ irẹnmwi. Ẹbu nọ su na, ẹre ọ siẹnruẹ avbe abotu ọghe avbe Osẹe Jehova, ni zedu ebe kevbe ni vbe ghae avbe ebe na ya ruẹ e Baibol na gbẹnnẹ vbe urhuẹvbo nọ gberra 600. Vbe odẹ vbenia, Ẹbu Nọ Su keghi rhie igiọdu kevbe adia nọ ke Baibol rre ne avbe iko nọ gberra 100,000 ni rre otagbọn hia. Vbe dọmwadẹ iko, ikpia ni gbegba keghi ga zẹvbe ediọn ra ọgbaroghe ọghe iko. Avbe ikpia na keghi gbaroghe oghẹn ohuan ọghe Osanobua vbe odẹ ọghe ahoẹmwọmwa.—Tie 1 Pita 5:2, 3

Avbe Osẹe Jehova keghi mwẹ emwamwa na ya kporhu iyẹn nọma, kevbe na ya ru iyobọ ne emwa ya khian erhuaengbe ọghe Jesu. Ma vbe kporhu iyẹn nọma ke owa ya sẹ owa zẹvbe ne avbe ukọ vbe ruẹre. (Iwinna 20:20) Ma vbe mwẹ ekhọe a hoo na ru, na ya gu emwa ni hoẹmwẹ ne ẹmwata ruẹ e Baibol. Avbe Osẹe Jehova keghi re otu ọkpa. Yevbesọni, iran keghi vbe re ẹgbẹe ọkpa nọ rre ototọ erha ọkpa nọ mwẹ ahoẹmwọmwa. Etẹn nikpia kevbe nikhuo ni hoẹmwẹ egbe, ẹre ima khin. (2 Tẹsalonaika 1:3) Ugbẹnvbe a miẹn wẹẹ, emwa ọghe Jehova keghi re otu ọkpa nọ ru emwi nọ ye ẹko rhiẹnrhiẹn Osanobua kevbe ni ru iyobọ ne emwa ọvbehe, iran keghi re ẹgbẹe nọ ghi mwẹ oghọghọ sẹ vbe otagbọn hia.—Tie Psalm 33:12; Iwinna 20:35.