Gberra gha rhie uhunta

Gberra gha rhie dọmwadẹ uhunmwuta ni rre uwu ẹre

Avbe Osẹe Jehova

Hannọ urhuẹvbo Edo

 UHUNMWU EBE 4

De Aro Ọmwa Ne Jesu Kristi Khin?

De Aro Ọmwa Ne Jesu Kristi Khin?

1, 2. (a) U gha rẹn eni ọmwa na họn okhekhe ẹre, ọni rhiema wẹẹ u gele rẹn ọnrẹn sẹ owa ra? Rhan otọ re. (b) De iyayi eso ne emwa mwẹ vbekpae Jesu?

EMWA wa bun na họn okhekhe ẹre. U sẹtin rẹn eni ọmwa vberriọ. Sokpan ne u na rẹn eni ọmwa nii ma rhiema wẹẹ u rẹn ọnrẹn sẹ owa. Ọ ma vbe rhiema wẹẹ u rẹn aro ọmwa nọkhin.

2 Ẹi mwẹ u ma he họn vbekpae Jesu Kristi, agharhemiẹn wẹẹ odẹ ukpo 2,000 nọ gberra ẹre ọ ghaa rre agbọn. Sokpan emwa nibun ma rẹn aro ọmwa ne Jesu ghaa khin. Emwa eso khare wẹẹ ọmwa esi ẹre ghaa nọ, eso wẹẹ akhasẹ ghaa nọ, vbene eso na vbe kha wẹẹ irẹn ọre Osanobua. Uwẹ vbe vbo?—Ya ghee Ifiẹmwẹ Nọ Rre Ufomwẹ Ebe na 12.

3. Vbọzẹe ne ọ na re emwi nọ ru ekpataki ne u rẹn vbekpae Jehova kevbe Jesu Kristi?

3 Emwi nọ ru ekpataki nọ ne u rẹn ẹmwata vbekpae Jesu. Vbọzẹe? Rhunmwuda emwi ne Baibol khare: “Ọna ọrọre nene arrọọ ne ẹi fo wẹẹ, ne emwa ne agbọn rẹn ruẹn zẹvbe Osanobua ọkpa ne ọre ọghe ẹmwata kevbe ne iran rẹn Jesu Kristi, ọmwa ne uwẹ gie.” (Jọn 17:3) Deghẹ u na rẹn ẹmwata vbekpae Jehova kevbe Jesu, u gha sẹtin gha rre uhunmwu otagbọn na vbe paradais vbe etẹbitẹ. (Jọn 14:6) U gha vbe rẹn ẹmwata vbekpae Jesu, ọ gha ru iyobọ nuẹn rhunmwuda irẹn ẹre ọ rhie igiemwi nọ ghi maan sẹ yotọ nọ dekaẹn vbene a ya yin hẹ kevbe obọ na ya mu  emwa ọvbehe. (Jọn 13:34, 35) Vbe Uhunmwu Ebe 1, ma keghi ruẹ vbekpae ẹmwata nọ dekaẹn Osanobua. Nia, ma gha ruẹ emwi ne Baibol maa ima re vbekpae Jesu.

MA MIẸN MẸZAIA NẸ!

4. Vbe a ye “Mẹzaia” kevbe “Kristi” kha?

4 Ukpo nibun a te miẹn ighẹ a biẹ Jesu, e Jehova keghi ru eyan wẹẹ irẹn gha gie Mẹziaia ra Kristi gha die agbọn. Urhuẹvbo e Hibru ẹre a ke zedu e “Mẹzaia” vbe ne a na zedu e “Kristi” ladian vbe urhuẹvbo e Grik. Evba ye iwaeni eva na kha ọre wẹẹ, Osanobua gha zẹ ọmwa nọ khian gha re Mẹzaia, ọ ghi muẹn ye ukpo ne kpataki. E Mẹzaia gha mu eyan ọghe Osanobua hia sẹ. Jesu gha vbe sẹtin ru iyobọ nuẹn nia. Sokpan a te miẹn wẹẹ a biẹ Jesu, emwa nibun kegha nọ wẹẹ, ‘De ọmwa nọ khian gha re Mẹzaia?’

5. Erhuanegbe Jesu yayi wẹẹ irẹn ọre Mẹzaia ra?

5 Erhuanegbe Jesu ma zẹdẹ gbawawẹ deghẹ irẹn ọre Mẹzaia nọ dee. (Jọn 1:41) Vbe igiemwi, Saimọn Pita keghi tama Jesu wẹẹ: “Wẹ ọrọre Mẹzaia.” (Matiu 16:16) Vbe ima ya rẹn hẹ wẹẹ Jesu ọre Mẹzaia?

6. De emwi ne Jehova ru nọ ya emwa ni mwẹ ekhọe ata rẹn e Mẹzaia?

6 Ukpo nibun a te miẹn ighẹ a biẹ Jesu, avbe akhasẹ ọghe Osanobua keghi gbẹnnẹ emwi nibun yotọ nọ gha ya emwa rẹn Mẹzaia. De vbene ọna ghi ya ye emwa rẹn Mẹzaia hẹ? Gia kha wẹẹ, a gie ruẹ gha rrie eke ne okotọ na kun sie, ne u ya rhie ọmwa ne u ma he miẹn ẹdẹ rre. Adeghẹ a na gie ọmwa nii ma ruẹ ẹse, ẹi khian lọghọ ruẹ na miẹn. Erriọ e Jehova vbe ya loo avbe akhasẹ ọghẹe ya gi ima rẹn emwi ne Mẹzaia gha ru kevbe emwi nọ khian sunu daa re. Rhunmwuda ne  ẹmwẹ akhasẹ nii hia na mwẹ amusẹ, ẹre ọ ya emwa ni mwẹ ekhọe ata rẹn wẹẹ Jesu ọre Mẹzaia.

7. De ẹmwẹ akhasẹ eva ni suigiẹ yọ wẹẹ Jesu ọre Mẹzaia?

7 Gi ima guan kaẹn akhasẹ eva vbọ. Nokaro, ukpo 700 a te miẹn wẹẹ a biẹ Jesu, akhasẹ ighẹ Maika keghi tae yotọ wẹẹ, a gha biẹ Mẹzaia vbe ovbi ẹvbo na tie ẹre Bẹtlẹhẹm. (Maika 5:2) Ẹvbo nii ẹre a na gele biẹ Jesu! (Matiu 2:1, 3-9) Nogieva, e Daniẹl tae yotọ wẹẹ, e Mẹzaia gha rhiegbe ma vbe ukpo 29 C.E. (Daniẹl 9:25) Ẹmwẹ akhasẹ eva na kevbe nibun ọvbehe, ẹre ọ wa suigiẹ yọ wẹẹ Jesu ọre Mẹzaia nọ dee.—Ya ghee Ifiẹmwẹ Nọ Rre Ufomwẹ Ebe na 13.

8, 9. Vbọ sunu vbe Jesu dinmwiamẹ nọ suigiẹ yọ wẹẹ irẹn ọre Mẹzaia?

8 E Jehova keghi gi ẹre vẹẹ na rẹn wẹẹ Jesu ọre Mẹzaia. Osanobua yan rẹn wẹẹ ọ mwẹ ama ne irẹn gha mu ma Jọn ne Baptist nọ mieke na rẹn Mẹzaia. Vbe Jesu ghi bu e Jọn gha rrie Ẹzẹ Jọdan nọ dinmwin irẹn ye amẹ vbe ukpo 29 C.E., Jọn keghi bẹghe ama nii. Ọ ghi dinmwin rẹn ye amẹ nẹ, e Baibol keghi kha wẹẹ: “Jesu wa ladian vbe uwu amẹ, ẹrinmwi keghi kie ye otọ, irẹn keghi miẹn orhiọn Osanobua vbe ọ tuorre, ọ yevbe idu, ọ keghi rhuẹ yan rẹn. Urhu ọkpa keghi ke ẹrinmwi rre wẹẹ, ‘Ọna ọre ovbimwẹ ni hoẹmwẹ ọnrẹn, ọmwa ne ekhọe mwẹ rhiẹnrhiẹn ghe ẹsẹsẹmwẹse.’” (Matiu 3:16, 17) Ẹmwẹ ne Jọn họn kevbe emwi nọ bẹghe ẹre ọ yae gele rẹn wẹẹ, Jesu ọre Mẹzaia. (Jọn 1:32-34) Ẹdẹ ne ẹdẹrriọ ne Jehova  rhurhẹ orhiọn nọhuanrẹn yan Jesu ẹre ọ khian Mẹzaia. Irẹn ẹre Osanobua zẹ nọ gha re Ọkaolotu kevbe Nọ Khaevbisẹ.—Aizaia 55:4.

9 Ẹmwẹ akhasẹ ni rre Baibol, ẹmwẹ ne Jehova tobọre taa kevbe ama nọ rhiegbe ma vbe Jesu dinmwiamẹ ẹre ọ suigiẹ yọ wẹẹ, Jesu ọre Mẹzaia. Sokpan de ehe ne Jesu ke rre? De aro egbe ne Jesu ghaa mwẹ? Gia ghee emwi ne Baibol khare.

 DE EHE NE JESU KE RRE?

10. De emwi ne Baibol khare vbekpae arrọọ ọghe Jesu, ọ ke gha die agbọn?

10 E Baibol maa ima re wẹẹ, Jesu ka gha rre ẹrinmwi vbe ẹghẹ nọ kpẹre ọ ke gha die agbọn na. Maika keghi kha wẹẹ, ‘ke ẹghẹ nẹdẹ gha dee’ ẹre Mẹzaia ke gha rrọọ. (Maika 5:2) Jesu vbe tobọre tae vbe ẹghẹ nibun wẹẹ, irẹn ka gha rre ẹrinmwi a ke do biẹ irẹn zẹvbe ọmwa nagbọn. (Tie Jọn 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5.) Jesu ka gu e Jehova gha mwẹ asikẹgbe ne khuankhuankhuan, ọ kegha die agbọn.

11. Vbọzẹe ne Jehova na ya aro nọ ghaan ghee Jesu?

11 Aro nọ wa ghaan ẹre Jehova ya ghee Jesu. Vbọzẹe? Rhunmwuda irẹn ẹre Osanobua ka wa gha yi. Ẹre ọ si ẹre ne a na tie ẹre “Ọmọdiọn ọghe emwi na yi hia fẹẹrẹ.” * (Kọlose 1:15) Emwi ọvbehe nọ zẹ ne Jehova na ya aro nọ ghaan ghee Jesu ọre wẹẹ, irẹn ẹre Jehova tobọre yi. Ẹre ọ zẹe ne a na vbe tie ẹre “Ukpọmọkpa.” (Jọn 3:16) Jesu ọkpa ẹre Jehova vbe loo ya yi emwi hia. (Kọlose 1:16) A vbe tie Jesu “Nene Ẹmwẹ” rhunmwuda irẹn ọre ọmunu ne Jehova loo ya rhie adia ne avbe odibo kevbe emwa nagbọn.—Jọn 1:14.

12. Vbe ima ya rẹn hẹ wẹẹ Jesu vbe Osanobua i re ọkpa?

12 Emwa nibun yayi wẹẹ, ọkpa ẹre Jesu vbe Osanobua khin. Sokpan ọna i re emwi ne Baibol maa ima re. E Baibol khare wẹẹ te a yi Jesu, nọ rhiema wẹẹ ọ mwẹ omuhẹn. Sokpan e Jehova nọ yi emwi hia i mwẹ omuhẹn. (Psalm 90:2) Zẹvbe Ovbi Osanobua, Jesu ma zẹdẹ gha mwẹ iziro ọghe ne irẹn gha rre ukpo Osanobua.  E Baibol gi ima rẹn wẹẹ Evbavba kpọlọ sẹ Ovbiẹre. (Tie Jọn 14:28; 1 Kọrinti 11:3.) E Jehova ọre “Osa Ne Oghodua.” (Gẹnẹsis 17:1) Irẹn ẹre ọ kpọlọ sẹ, irẹn ẹre ọ vbe mwẹ ẹtin sẹ vbe agbọn kevbe ẹrinmwi.—Ya ghee Ifiẹmwẹ Nọ Rre Ufomwẹ Ebe na 14.

13. Vbọzẹe ne Baibol na kha wẹẹ Jesu ọre amazẹ ọghe Osanobua ne ai bẹghe?

13 Ai sẹtin ka unu ukpo ne Jehova kevbe Jesu ne Ovbiẹre ya gba winna kugbe, a te miẹn wẹẹ a yi agbọn vbe ẹrinmwi. Ahoẹmwọmwa ne iran mwẹ daa egbe i gia gie! (Jọn 3:35; 14:31) Jesu ya egbe tae erhae sẹrriọ wẹẹ, e Baibol na tie ẹre amazẹ ọghe Osanobua ne ai bẹghe.—Kọlose 1:15.

14. Vbe a ya sẹtin do biẹ Jesu hẹ zẹvbe ọmwa nagbọn?

14 E Jehova hoẹmwẹ Jesu ẹsẹsẹmwẹse, ọrheyerriọ, Jesu ma si egbe vbe Erhae ru emwamwa na do biẹ ọre zẹvbe ọmwa nagbọn. Vbe ọna ya sunu hẹ? Vbe odẹ ọghe ọyunnuan, e Jehova keghi fi arrọọ ọghe Jesu werriẹ, vbene ọ na rhiẹre ye ako ọmọ ọghe uvbi nọ ma he rẹn okpia, na tie ẹre Meri. Ọna ẹre ọ zẹe ne Jesu ma na gha mwẹ erha vbe uhunmwu otagbọn. Erriọ Meri ya biẹ ọmọ nọ gbae, ọ na he ẹre Jesu.—Luk 1:30-35.

DE ARO ỌMWA NE JESU GHAA KHIN?

15. De vbene u khian ya sẹtin rẹn e Jehova sayọ hẹ?

15 U gha tie ebe Matiu, Mak, Luk kevbe Jọn, u gha ruẹ emwi nibun vbekpae arrọọ ọghe Jesu kevbe avbe akpa nọ rhiema. A keghi tie avbe ebe na Ebe Okha Ọghe Jesu. Rhunmwuda ne Jesu na yevbe Erhae, emwi ne u gha tie vbe avbe ebe na ya unu kaẹn na, gha ya ruẹ rẹn e Jehova sayọ. Ọna ẹre ọ si ẹre ne Jesu na kha wẹẹ: “Ọmwaikọmwa ne ọ miẹn mwẹ nẹ, ọ vbe miẹn Evbavba nẹ.”—Jọn 14:9.

16. De emwi ne Jesu maa emwa re? De obọ ọmwa ne imamwaemwi ọghe Jesu ke rre?

 16 Emwa nibun kegha tie Jesu “Ọmamwaemwi.” (Jọn 1:38; 13:13) Emwi ne kpataki ne Jesu mobọ gha maa emwa re, keghi dekaẹn “iyẹn ne ọ maan ọghe Arriọba.” Vbọ re ne Arriọba? Ọ keghi re Arriọba Osanobua, nọ gha ke ẹrinmwi gha kha yan otagbọn na, kevbe nọ gha hihiẹ afiangbe yan emwa hia ni họn ẹmwẹ ne Osanobua. (Matiu 4:23) Emwi hia ne Jesu maa emwa re keghi ke obọ e Jehova rre. Jesu keghi kha wẹẹ: “Emwi ne I maa emwa re, i re ọghe obọ mwẹ sokpan obọ Osanobua ne ọ gie mwẹ ẹre ọ ke rre.” (Jọn 7:16) Jesu rẹn wẹẹ, e Jehova hoo ne emwa họn iyẹn nọ maan ọghe Arriọba Osanobua nọ khian kha yan otagbọn na.

17. De ako ughughan ne Jesu na gha maa emwa emwi? Vbọzẹe ne ọ na rhiegba yọ iwinna imamwaemwi?

17 De eke ne Jesu na gha maa emwa emwi? Ehe ke ehe ne ọ na miẹn emwa. Ọ maa emwa emwi vbe orere ẹvbo, okpẹvbo, igue, ẹki kevbe owa emwa. Irẹn ẹre ọ ghaa bu emwa yo, ọ ma tota ye eke ọkpa ne emwa gha bu irẹn rre. (Mak 6:56; Luk 19:5, 6) Jesu wa loo ẹghẹ kevbe ẹrhiọn ẹsẹsẹmwẹse ya gha maa emwa emwi. Vbọzẹe? Rhunmwuda ọ rẹnrẹn wẹẹ ahoo ọghe Osanobua nọ kevbe wẹẹ, ọmọ nọ họn ẹmwẹ ẹre Jesu khin. (Jọn 8:28, 29) Jesu vbe gha kporhu rhunmwuda ẹnina nọ mwẹ daa emwa. (Tie Matiu 9:35, 36.) Irẹn keghi bẹghe ẹre wẹẹ, avbe ọkaolotu ọghe ugamwẹ ma gi emwa rẹn ẹmwata nọ dekaẹn Arriọba Osanobua. Ọna ẹre ọ si ẹre ne ọ na rhiegba ye iwinna ikporhu, ne emwa nibun mieke na họn iyẹn nọ maan.

18. De avbe akpa ọghe Jesu nọ ghi yẹẹ ruẹ sẹ?

18 Jesu keghi re ọmwa nọ hoẹmwẹ emwa kevbe nọ  gbaroghe iran. Ọmwa esi nọ si ọmwa kẹ egbe ẹre ghaa nọ. Uhiẹn te ibiẹka wa vbe gha hoo ne iran gha sikẹ ọre. (Mak 10:13-16) Ẹi re ọmwa nọ gbe ewanmwẹ ghee obọkpa, ẹi fi ibeleku, ẹi vbe bu ohiẹn eku. (Matiu 21:12, 13) Vbe Jesu rre agbọn, a ma mobọ gha ka ikhuo yọ, a ma vbe gha ya obọ esi mu iran. Sokpan te Jesu wa gha mu uyi ye ikhuo egbe. (Jọn 4:9, 27) Te Jesu wa gele gha mu egbe rriotọ. Vbe igiemwi, ọ keghi winna iwinna nọ khẹke ọviẹn vbe akota ọkpa. Ọ na kpe owẹ ọghe avbe ukọ ẹre.—Jọn 13:2-5, 12-17.

19. De igiemwi nọ rhiẹre ma wẹẹ Jesu rẹn emwi nọ da emwa vbe orhiọn kevbe wẹẹ ọ hoo nọ ru iyobọ ne iran?

19 Jesu rẹn emwi nọ gele da emwa vbe orhiọn, irẹn wa vbe gha hoo nọ ru iyobọ ne iran. Ọ keghi rhie ọna ma vbe ọ ya ẹtin ọghe Osanobua mu emwa egbe rraan. (Matiu 14:14) Vbe igiemwi, ọkhọnmwọ oti ọkpa keghi bu Jesu gha dee, ọna wẹẹ: “A deghẹ u hoo, u gha sẹtin ya mwẹ khian ne ọ huanrẹn.” Ohan okpia nii keghi to Jesu rhunmwuda oya kevbe obalọ nọ ye, ọna ẹre ọ gua re kpa ya ru iyobọ nẹẹn. Ọ keghi niẹn obọ, ọ na yae kaan rẹn, ọ na wẹẹ: “I hoo ne u khian ne ọ huanrẹn.” Vbe ọwarọkpa nii, oti nii keghi fo vbe egbe ẹre! (Mak 1:40-42) Okpia nii i sẹtin ghọghọ vbe ẹdẹrriọ!

Ọ WA GHA MWẸ ẸKOATA DAA ERHAE VBE ẸGHẸ HIA

20, 21. De vbene Jesu ya rhie igiemwi nọ ghi maan sẹ yotọ vbe nọ dekaẹn na gha họn ẹmwẹ ne Osanobua?

20 Jesu keghi rhie igiemwi nọ ghi maan sẹ yotọ vbe nọ dekaẹn adia ọghe Osanobua ne a lele. Vbuwe ọlọghọmwa hia ne irẹn werriẹ aro daa kevbe emwi hia ne eghian ru ẹre, te irẹn wa ye gha mwẹ ẹkoata daa Erhae. Vbe igiemwi, Jesu ma ru orukhọ vbe Setan  danmwẹ ọnrẹn. (Matiu 4:1-11) Eso vbe uwu ẹgbẹe Jesu ma yayi wẹẹ irẹn ọre Mẹzaia. Ẹghẹ ne iran ya tie Jesu ‘ọmwẹmwẹ,’ ọ ma zẹ ye iran re, ọ na ye gha ru ahoo ọghe Osanobua. (Mak 3:21) Vbe eghian ọghẹe ye obọ atosi muẹn, te Jesu ye gha mwẹ ẹkoata daa Osanobua, ọ ma rria ikhi ne egbe ẹre.—1 Pita 2:21-23.

21 Uhiẹn vbe Jesu rri oya ọghe ọhanabe ọ ke wu uwu obalọ, te ọ ye gha mwẹ ẹkoata dae Jehova. (Tie Filipai 2:8.) Roro ẹre ghee, aro obalọ nọ zinegbe ẹre ẹdẹ nọ wu. A ghi muẹn, avbe osẹe ohoghe na baa re ifiẹzo wẹẹ te ọ rhoro, ẹre avbe ọbuohiẹn ni fi ibeleku na buohiẹn uwu gbẹe, ẹbu omurhia na gha yae gbogiẹ, ivbiyokuo na gele rhiẹre oya, vbe iyeke ọni, iran na kaan rẹn mu erhan. Vbe ọ khian ghi wu, ọna da tu wẹẹ: “Ọ fo.”  (Jọn 19:30) Vbe Jesu gbe ikpẹdẹ eha nẹ vbe idin, e Jehova keghi huẹn ọnrẹn kpaegbe zẹvbe ọmwa orhiọn. (1 Pita 3:18) Uzọla eso ghi gberra nẹ, Jesu na kpa gha rrie ẹrinmwi. Ọ na ya “tota vbe obọ erha ọmwa ọghe Osanobua.” Ọ kegha khẹ ẹghẹ ne Osanobua khian ya mu irẹn ye ukpo Ọba.—Hibru 10:12, 13.

22. De ẹkpotọ nọ ghi kie ne ima nia rhunmwuda ẹkoata ne Jesu ghaa mwẹ daa Erhae?

22 Te Jesu wa gha mwẹ ẹkoata daa Erhae, ọna ẹre ọ zẹe ighẹ ima mwẹ ayayẹro ọghe arrọọ etẹbitẹ vbe Paradais zẹ vbene Jehova mwamwaẹn. Vbe uhunmwu ebe nọ ghi sọregbe, ma gha ziro yan vbene uwu ọghe Jesu ya kie ẹkpotọ yọ ne ima sẹtin gha mwẹ arrọọ ọghe etẹbitẹ.

^ okhuẹn 11 A keghi tie Jehova Evbavba rhunmwuda irẹn ọre Ayi ọghe emwi hia. (Aizaia 64:8) A tie Jesu Ovbi Osanobua rhunmwuda e Jehova ẹre ọ yi ẹre. A vbe tie avbe odibosa kevbe Adam ivbi Osanobua.—Job 1:6; Luk 3:38.