Gberra gha rhie uhunta

Gberra gha rhie dọmwadẹ uhunmwuta ni rre uwu ẹre

Avbe Osẹe Jehova

Hannọ urhuẹvbo Edo

De Ọmwa Nọ Dia iziro Ekhọe Ruẹ?

De Ọmwa Nọ Dia iziro Ekhọe Ruẹ?

“Wa ghẹ ya egbe ba emwi ne agbọn na ru.”—ROM 12:2.

IHUAN: 88, 45

1, 2. (a) De ẹmwẹ ne Jesu zẹ wanniẹn Pita? (Ghee efoto nọ rre omuhẹn.) (b) Vbọzẹe ne Jesu na wanniẹn e Pita vberriọ?

Ọ MWẸ ẹghẹ ne Jesu ya tama erhuanegbe ẹre wẹẹ, vbe ne ẹi khian ghi kpẹ gbe, eghian gha rri irẹn oya, iran ghi vbe gbe irẹn rua. Egbe keghi wọọ iran rhunmwuda, iran yaro yọ wẹẹ, te Jesu werriegbe do mu arriọba Izrẹl gbọọ. Evba nii e Pita na suẹn gha gu e Jesu gui wẹẹ: “Osanobua ghẹ gia miẹn emwi vberriọ Nọyaẹnmwa, emwi vberriọ ghẹ sunu vbe egbe ruẹ.” Jesu na tama rẹn wẹẹ: “Kpa vbe ehe ne I ye rre, Setan. Idobo ọre u khin mwẹ re, rhunmwuda iro ne u zẹ, ọghe emwa ne agbọn nọ, ẹi re ọghe Osanobua.”—Mat 16:21-23; Iwinna 1:6.

2 Ẹmwẹ ne Jesu zẹ wanniẹn e Pita keghi ya ima rẹn wẹẹ, aro ne Jehova ya ghee emwi lughaẹn ne ọghe emwa nagbọn ni rre agbọn ne Esu kha yan. (1 Jọn 5:19) E Pita ke gha hoo ne Jesu gha mwẹ egbe iziro ne emwa nagbọn mwẹ, ọni ọre, ne a na mu ọghe enegbe ọmwa ye okaro. Sokpan, e Jesu rẹnrẹn wẹẹ, aro ne Erha irẹn ya ghee emwi lughaẹn. Ọ rẹn emwi nọ si ẹre ne Osanobua na gie irẹn gha die agbọn, rhunmwuda ọni, Jesu keghi kọe ye orhiọn, aro oya ne irẹn khian re kevbe uwu ne irẹn khian wu. Ọ ma mianmian hiehie. Ọna ẹre ọ si ẹre ne Jesu na hee iziro ọghe Pita yotọ.

3. Vbọzẹe nọ na lọghọ na do sẹtin gha ya aro ne Jehova ya ghee emwi ghee ẹre? Vbọzẹe ne ẹi na lọghọ na gha mwẹ iziro ọghe emwa nagbọn?

 3 Ma vbe vbo? Aro ne Jehova ya ghee emwi ẹre ima ya ghee ẹre ra, ra iziro ọghe emwa nagbọn ẹre ima mwẹ? A sẹtin miẹn wẹẹ uyinmwẹ ima gua ilele ọghe Osanobua ro nẹ, sokpan, iziro ekhọe ọghe ima vbo? Ma hia vbe odẹ ke odẹ ne ima gha ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre ra? Ne ima mieke na musọe, te ima gha loo ẹrhiọn. Sokpan, iziro ọghe emwa nagbọn i re emwi na loo ẹrhiọn yi a ke do gha mwẹ ọnrẹn, rhunmwuda, orhiọn dan ọghe Esu ẹre ọ loo vbe ehe hia vbe uhunmwu otagbọn. (Ẹfis 2:2) Ọghe enegbe iran ẹre ọ mu emwa nibun vbe agbọn Esu. Deghẹ ima ma begbe, ma sẹtin suẹn gha ya egbe taa iran. Vbene ẹmwata, ọ lọghọ na gha ya aro ne Jehova ya ghee emwi ghee ẹre, sokpan ẹi lọghọ na gha mwẹ iziro ọghe emwa nagbọn.

4. (a) De emwi nọ khian kẹrikian deghẹ ima na gi ọyasin ọghe iziro emwa na agbọn sin ima? (b) Vbe ima khian ruẹ vbe ako iruẹmwi na?

4 Ma gha gi ọyasin ọghe iziro emwa na agbọn sin ima, ma ghi do gha mu ọghe enegbe ima ye okaro, kevbe wẹẹ, emwi nọ rhirhi khọn ima, ẹre ima khian gha ru. (Mak 7:21, 22) Ọna ẹre ọ zẹe ne ọ na khẹke ne ima gha mwẹ egbe iziro ekhọe ọghe Osanobua, ẹi re ọghe emwa nagbọn. Ako iruẹmwi na gha ru iyobọ ne ima. Ọ gha ya ima rẹn wẹẹ, ẹi re te ima rre imu, deghẹ ima ya aro ne Osanobua ya ghee emwi ghee ẹre, sokpan afiangbe ẹre ima miẹn vbọ. Ọ gha vbe ru iyobọ ne ima ya hee iziro emwa nagbọn yotọ. Ako iruẹmwi nọ ghi lele ọna, gha ru iyobọ ne ima ya rẹn aro ne Jehova ya ghee emwi eso kevbe odẹ ne ima khian ya sẹtin gha ya egbe taa re.

AFIANGBE NA MIẸN VBE IMA GHAA GHEE EMWI VBENE JEHOVA GHEE ẸRE

5. Vbọzẹe ne emwa eso i na hoo ne ọmwa rhọkpa gha dia iran?

5 Emwa nibun i zẹdẹ hoo ne ọmwa rhọkpa gha tama iran emwi ne iran gha ru. Emwa vbenian keghi kha wẹẹ, “Mẹ ẹre ọ kha emwi ne I gha ru.” Ọni ọre wẹẹ, ọmwa rhọkpa i mwẹ asẹ na ya tama iran vbene iran gha loo arrọọ hẹ ra ọmwa rhọkpa i sẹtin gbagba ye iran egbe, ne iran ru emwi ne ẹi rre iran ekhọe. *

6. (a) De afanvbimu ne Jehova fonbọre ne ima? (b) Afanvbimu ne ẹi mwẹ ọkhioha ẹre Jehova fonbọre ne ima ra?

6 Ọ khẹke ne ima rẹn wẹẹ, ma ghaa ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre, ọ ma rhiema wẹẹ, ima i ghi mwẹ asẹ hiehie na ya ru azẹ ne ẹgbe ima. Ebe 2 Kọrinti 3:17 khare wẹẹ, “Eheikehe ne orhiọn Enọyaẹnmwa rhirhi gha ye, a yan egbe ọmwa rre evba.” Ọna rhiema wẹẹ, ma sẹtin rhiegbe ye iwinna nọ khọn ima, ma sẹtin ku iku isasegbe nọ yẹẹ ima, ma sẹtin vbe gha yin vbe nọ khọn ima. Erriọ e Jehova ya yi ima. Vbọrhirhighayehẹ, ọ mwẹ ehe ne afanvbimu ọghe ima sẹ. (Tie 1 Pita 2:16.) E Jehova hoo ne ima lele adia ni rre Ẹmwẹ ọnrẹn rhunmwuda, irẹn ẹre ọ mwẹ asẹ na ya tae wẹẹ emwi maan ra ẹi maan. Ma ghaa lele avbe adia na, ọna rhiema wẹẹ ima i ghi sẹtin zobọ zowẹ ra, ra afiangbe ẹre ima lae miẹn?

7, 8. Ma gha ye sẹtin gha ru azẹ rhọkpa vbe ima ghaa ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre ra? Ru igiemwi yọ.

7 Ma sẹtin ru igiemwi yọ vbenian. Evbibiẹ emọ keghi hia ne iran gha koko ivbi iran ẹse. Zẹ vbene emọ nii ya waan de, iran ghi gha maan iran re, ne iran gha ta ẹmwata, ne iran wegbe obọ kevbe ne iran gha mwẹ amuroro daa emwa ọvbehe. Ọ gha gia na kha wẹẹ, te evbibiẹ emọ na yẹnyẹn ivbi iran mu otọ ra? Hiehie! Te iran mu iran egbe yotọ khẹ odaro, ne agbọn mieke na maan  iran, rhunmwuda, iran gha ghi waan nẹ, iran ẹre ọ khian ghi tobọ iran gha ru azẹ. Emọ nii gha rhie obọ lelẹe adia ọghe evbibiẹ iran, iran i fi obọ ye amẹ nọ rhorho nọ gha si iran fi ẹti, iran ghi miẹn adogbannọ vbe arrọọ ọghe iran.

8 Te Jehova yevbe evbibiẹ emọ ne ima guan kaẹn na, ni hoo ne ivbi iran gha mwẹ adogbannọ. (Aiz 48:17, 18) Ọni ẹre ọ si ẹre ne Jehova na maa ima re, odẹ nọ khẹke ne ima ya gha yin kevbe obọ nọ khẹke ne ima ya gha mu emwa ọvbehe. Ọ hoo ne ima gha ya aro ne irẹn ya ghee emwi ghee ẹre. Ọna ma rhiema wẹẹ ima i ghi sẹtin zobọ zowẹ. Nọghayayerriọ, ọ keghi ya ima mwẹ ẹwaẹn sayọ, ọ vbe ya ima ru azẹ nọ maan. (Psm 92:5; Itan 2:1-5; Aiz 55:9) Ọ vbe kie ẹkpotọ ne ima ya gha ru azẹ nọ ya ima sọyẹnmwẹ. (Psm 1:2, 3) Vbene ẹmwata, ma ghaa ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre, afiangbe ẹre ima lae miẹn!

ARO NE JEHOVA YA GHEE EMWI ẸRE Ọ MAAN SẸ

9, 10. De emwi eso ni rhiẹre ma wẹẹ, aro ne Jehova ya ghee emwi ẹre ọ gele maan sẹ ọghe emwa nagbọn?

9 Emwi ọvbehe nọ si ẹre ne ọ na khẹke ne ima gha ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre ọre wẹẹ, aro ne Jehova ya ghee emwi ẹre ọ maan sẹ ọghe emwa nagbọn. Ibude ughughan ẹre a miẹn vbe agbọn Esu, eso keghi dekaẹn vbe na ya yin hẹ, vbe ne ẹgbẹe khian ya sẹtin gha mwẹ oghọghọ hẹ, vbene ọmwa khian ya sẹtin gha mwẹ agbẹkunsotọ vbe iwinna nọ ru kevbe adia nibun ọvbehe. Nibun vbuwe avbe ibude na, ma zẹdẹ gu ilele ọghe Jehova ro. Vbe igiemwi, agbọn Esu na keghi ya emwa mu ọghe enegbe iran ye okaro kevbe wẹẹ, iran i ghee uyinmwẹ alama oghẹ zẹvbe orukhọ nọ wegbe. Iran vbe rhie ibude ne ọdọ vbe amwẹ wẹẹ, ne iran mieke na gha mwẹ oghọghọ, iran sẹtin sọ ebe orọnmwẹ, ọ gha khọnrẹn wẹẹ, emwi nọ ma sẹ emwi ẹre ọ sunu. Te ibude vbenian gbodan ye ilele ni rre Baibol. Avbe ibude na mwẹ esa ne iran ye vbe ẹdẹnẹrẹ ra?

10 Jesu khare wẹẹ, uyinmwẹ ne ọmwa yin, ẹre a ya rẹn deghẹ umẹwaẹn nọ. (Mat 11:19) Avbe umẹwaẹn wa runagban vbe nọ dekaẹn emwi ughughan ne iran he ru ladian, sokpan, iran ma sẹtin sọfurre ye ọlọghọmwa ne emwa werriẹ aro daa, vbe na ghee okuo, uyinmwẹ ọkhọ kevbe ne ivbi ẹvbo ọkpa na khẹko ivbi ẹvbo ọvbehe. Nọ ne emwa ni rre agbọn Esu, uyinmwẹ alama oghẹ ma de emwi nọ rhia. Vbọrhirhighayehẹ, emwa nibun kue yọ wẹẹ, te uyinmwẹ vbenian zagha ẹgbẹe, ọ si emianmwẹ kevbe ọlọghọmwa nibun ọvbehe. Sokpan, Ivbiotu e Kristi ọghe ata i mwẹ obọ vbe uyinmwẹ alama oghẹ, ọna ẹre ọ si ẹre ne iran na mwẹ ọghọghọ vbuwe ẹgbẹe, iran i mu emianmwẹ ne emwa mu vbe oghẹ kevbe wẹẹ, ọfunmwegbe ẹre iran ya ga e Jehova vbe uhunmwu otagbọn hia. (Aiz 2:4; Iwinna 10:34, 35; 1 Kọr 6:9-11) Ọna ma rhiẹre ma wẹẹ, aro ne Jehova ya ghee emwi ẹre ọ gele maan sẹ ọghe emwa nagbọn ra?

11. De adia ọmwa ne Mozis ghaa lele? Vbọ ghi kẹrikian?

11 Eguọmwadia e Jehova nẹdẹ wa vbe rẹn wẹẹ, aro ne Jehova ya ghee emwi ẹre ọ maan sẹ. Vbe igiemwi, te Mozis wa yo owebe vbe na yo vbe Igipt. E Baibol keghi kha wẹẹ: “A keghi vbe maa ẹre irẹnmwi Igipt hia.” Ọrheyerriọ, e Mozis keghi rinmwian Jehova nọ rhie “ẹwaẹn” ne irẹn. (Iwinna 7:22; Psm 90:12) Ọ na vbe tama e Jehova nọ gie odẹ ọghe ẹmwata ma irẹn. (Ẹks 33:13) Ne Mozis na kue yọ ne Jehova gha dia iziro ọghe irẹn, e Jehova keghi loo ẹre vbe odẹ ọghe ọyunnuan ya mu emwamwa rẹn sẹ. Vbọ ghi kẹrikian? E Jehova na mu uyi ye Mozis egbe, ọ na vbe kae bae eguọmwadia re ni mwẹ amuẹtinyan nọ wegbe.—Hib 11:24-27.

12. De irẹnmwi ne Pọl hẹnhẹn egbe yan?

12 Ọmwa nọ rhie egie ebe ẹre ukọ Pọl  ghaa khin, urhuẹvbo eva ẹre ọ vbe gha zẹ. (Iwinna 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3) Ọrheyerriọ, adia ni rre Baibol ẹre Pọl ya gha ru azẹ ne egbe ẹre, ọ ma hẹnhẹn egbe yan irẹnmwi ọghe owebe nọ yo. (Tie Iwinna 17:2; 1 Kọrinti 2:6, 7, 13.) Ọna ẹre ọ si ẹre ne Pọl na gha mwẹ adogbannọ vbe iwinna ikporhu iyẹn nọ maan, ẹre ọ vbe zẹe ighẹ ọ ghaa mwẹ ayayẹro ọghe arrọọ etẹbitẹ vbe ẹrinmwi.—2 Tim 4:8.

13. De obọ ọmwa nọ ye, deghẹ ima hoo ne ima gha ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre?

13 Vbene ẹmwata, aro ne Osanobua ya ghee emwi ẹre ọ maan sẹ ọghe emwa nagbọn. Ma ghaa ya aro ne Jehova ya ghee emwi ghee ẹre, ọyẹnmwẹ ẹre ọ khian gha sẹ ima, erriọ emwi hia ne ima ru khian vbe ya gha dinna odẹ. E Jehova i gbagbae ye ima egbe ne ima gha mwẹ egbe iziro ekhọe ọghe irẹn. “Ọguọmwadia esi kevbe nọ wan” kẹ kevbe ediọn vbe iko i sẹtin dia iziro ọghe ima. (Mat 24:45; 2 Kọr 1:24) Dọmwadẹ ima ẹre ọ khian hia vbe odẹ ke odẹ, ne ima mieke na sẹtin gha ghee emwi vbene e Jehova ghee ẹre. De vbene ne ima khian ya sẹtin ru ọna hẹ?

“GHẸ YA EGBE BA EMWI NE AGBỌN NA RU”

14, 15. (a) Ne ima mieke na gha mwẹ iziro ekhọe ọghe Jehova, de emwi nọ khẹke ne ima gha ru erria yan? (b) Zẹ vbene ebe Rom 12:2 khare, vbọzẹe nọ na khẹke ne ima gban egbe ne iziro ọghe emwa nagbọn? Ru igiemwi yọ.

14 Ebe Rom 12:2, keghi kha wẹẹ: “Wa ghẹ ya egbe ba emwi ne agbọn na ru, sokpan wa gie Osanobua fi uwa werriẹ vbe uwu egbe vbekpa ne ọ gha na fi ekhọe uwa werriẹ. Ẹghẹ nii, wa gha na sẹtin rẹn emwi ne Osanobua hoo, emwi nọ maan, nọ yẹ ọre kevbe nọ gbae.” Ako na maa ima re wẹẹ, iziro ọghe emwa nagbọn ẹre ima ghaa mwẹ ma ke do lae odẹ ọghe ẹmwata. Ọ gha kẹ, ẹgbẹe ne ima na wan ra emwi eso nọ ka sunu daa ima, ẹre ọ ya ima gha mwẹ iziro vberriọ. Vbọrhirhighayehẹ, ma gha sẹtin fi iziro ekhọe ima werriẹ. Vbọzẹe? Rhunmwuda te ekhọe fi werriẹ. Afiwerriẹ na ghi ya ima do gha ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre. Sokpan, afiwerriẹ vbenian hẹnhẹn egbe yan emwi ne ima mu roro. Ma ghaa ru erria yan emwi ni yẹẹ Jehova, ọ ghi gele do vẹẹ ne ima rẹn wẹẹ, aro ne Jehova ya ghee emwi ẹre ọ maan sẹ. Ọna ẹre ọ khian ghi ya ima do gha mwẹ iziro ekhọe ọghe Osanobua.

15 Ne ima mieke na sẹtin do gha ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre, ọ ma khẹke ne ima “ya egbe ba emwi ne agbọn na ru.” Ọna rhie ma wẹẹ, ọ khẹke ne ima gban egbe ne emwi ke emwi ni gbodan ye ilele ọghe Osanobua, ọre emwi ne ima ghee nọ, ra emwi ne ima damwehọ re. Ne ima mieke na rẹn vbene ibude na ru ekpataki sẹ hẹ, gi ima ru igiemwi yọ. Ọmwa nọ ma hoo ne irẹn gha khuọnmwi keghi rhie evbare nọ maan. Sokpan, ọmwa na kha na ghaa rri evbare nọ kẹkẹ ba re vbo? Ọni rhiema wẹẹ, evbare esi nọ re i ghi mwẹ esa nọ ye. Evbare orhiọn ne ima re i khian vbe gha mwẹ esa nọ ye, deghẹ ima gi iziro ọghe emwa nagbọn mu ima ekhọe rhia.

16. Vbọzẹe ne ọ na khẹke ne ima gha begbe?

16 Ma i khian wa sẹtin gban egbe fo fẹẹrẹ ne iziro ọghe emwa nagbọn, rhunmwuwda, agbọn Esu ẹre ima ye. (1 Kọr 5:9, 10) Uhiẹn vbe ima ghaa kporhu iyẹn nọ maan, ma keghi dekun emwa ni mwẹ iziro nọ ma gba. Nọnaghiyerriọ, ọ khẹke ne ima gha begbe, ne ima ghẹ do gha mwẹ egbe iziro vberriọ. Zẹvbe na ghee Jesu, te ọ khẹke ne ima giẹgiẹ hee iziro vberriọ yotọ. Yevbesọni, ọ ma khẹke ne ima gha tie ebe rhọkpa ra ne ima gha ghee ughe rhọkpa, nọ gha sẹtin mu iziro ekhọe ima rhia.—Tie Itan 4:23.

17. De odẹ eso ne ima gha ya sẹtin gban egbe ne iziro nọ ma gba ọghe agbọn na?

17 Ọ khẹke ne ima gha ya ẹwaẹn zẹ ọse. E Baibol gi ima rẹn wẹẹ, ma ghaa gu emwa ne ẹi ga Jehova mu obọ, uyinmwẹ iran ghi mu  ọghe ima rhia. (Itan 13:20; 1 Kọr 15:12, 32, 33) Ọ vbe khẹke ne ima gha begbe vbe nọ dekaẹn odẹ ne ima ya sọyẹnmwẹ egbe. Ma ghi gha gban egbe ne ughe ọghe igbinnoguo, ọghe alama oghẹ kevbe nọ dekaẹn imamwaemwi ọghe umẹwaẹn nọ khare wẹẹ, te emwi hia didaghohi rre. Ma gha lele adia na, te ima gban egbe ne iziro dan ni gbọdan ye “irẹnmwi Osanobua.”—2 Kọr 10:5.

Ọ khẹke ne ima gha ru iyobọ ne ivbi ima ya gban egbe ne irhọkhegbe nọ gha sẹtin mu iran ekhọe rhia (Ghee okhuẹn 18, 19)

18, 19. (a) Vbọzẹe ne ọ na khẹke ne ima gha begbe rhunmwuda iziro ọghe emwa nagbọn ne ẹi rherhe vẹẹ na rẹn? (b) De inọta eso nọ khẹke ne ima nọ egbe ima re? Vbọzẹe nọ na khẹke ne ima nọ egbe ima ọta na?

18 Ugbẹnso, odẹ ne ẹi rherhe vẹẹ na rẹn ẹre iziro emwa nagbọn ya rhie egbe ma. Ne ima mieke na sẹtin hẹe yotọ, te ọ khẹke ne ima yẹrẹro wẹẹ, iziro dan nọ. Vbe igiemwi, iyẹn eso vbe ẹkpẹtin ughe sẹtin ya ima gha roro ẹre wẹẹ, otu azẹ ọkpa ẹre ọ maan sẹ nikẹre. Ọkha eso vbe kọe ye emwa orhiọn wẹẹ, emwi nọ ghi ru ekpataki sẹ vbe arrọọ, ọre nọ ọmwa fe kevbe na gha họn usi ẹre rre. Ikueta kevbe ebe eso keghi kọe ye emwa orhiọn wẹẹ, ọ ma de emwi nọ rhiae na gha mu ọghe “enegbe ọmwa” kevbe ọghe “ẹgbẹe ọmwa” ye okaro. Vbọrhirhighayehẹ, iziro vbenian ma gua ilele ọghe Baibol ro hiehie, rhunmwuda, e Baibol khare wẹẹ, ma gha mu Jehova ye okaro vbe arrọọ ọghe ima, ẹre ima kevbe ẹgbẹe ima khian na gele gha mwẹ oghọghọ. (Mat 22:36-39) Yevbesọni, ọ mwẹ ebe okha eso ne ibiẹka tie vbe owebe nọ gha sẹtin si iran fi uyinmwẹ oghẹ, sokpan, a ma na gbarokotọ, ai rẹn ighẹ ebe vberriọ nọ.

19 Ọna ma rhiema wẹẹ, ọ ma zẹdẹ khẹke ne ima gha sọyẹnmwẹ egbe. Vbọrhirhighayehẹ, te ọ khẹke ne ima nọ egbe ima ọta eso vbenian: ‘Iziro nọ ma gba gha rhiegbe ma vbe odẹ ne ẹi rherhe vẹẹ na rẹn, mẹ rherhe yẹrẹro ra? Mẹ vbe ivbi mwẹ hannọ aro ughe ne ima ghee kevbe aro ebe ne ima tie ra? Ne ivbi mwẹ mieke na sẹtin gha hee iziro nọ ma gba yotọ, mẹ ru iyobọ ne iran ya gha mwẹ iziro ekhọe ọghe Jehova ra?’ Ma gha rẹn alughaẹn nọ rre aro ne Jehova ya ghee emwi kevbe aro ne emwa nagbọn ya ghee ẹre, ma i khian “ya egbe bae emwi ne agbọn ru.”

DE ỌMWA NỌ DIA IZIRO EKHỌE RUẸ NIA?

20. Vbe ima khian ya rẹn adia ne ima lele?

20 Ọ khẹke ne ima gha yerre wẹẹ, obọ e Jehova kevbe obọ Esu ẹre adia ke rre nia. De adia ne ima lele vbọ? Ma ghaa mwẹ iziro ọghe emwa nagbọn, ima na vbe gha yin vbene iran yin, ọni rhiema wẹẹ, adia ọghe Esu ẹre ima lele. Ọna ẹre ọ si ẹre nọ na khẹke ne ima gha begbe vbekpae ughe ne ima ghee, ebe ne ima tie, emwi ne ima danmwehọ re kevbe emwi ne ima mu roro.

21. De emwi kpataki ne ima khian ziro yan vbe ako iruẹmwi nọ ghi lele ọna?

21 Vbe ako iruẹmwi na, ma ruẹ ọre wẹẹ, deghẹ ima hoo ne ima gha ghee emwi vbene Jehova ghee ẹre, ọ khẹke ne ima hee iziro ọghe emwa nagbọn yotọ. Ọ vbe khẹke ne ima gha ru erria yan emwi hia ne Jeova maa ima re, ne ima mieke na sẹtin gha ya aro ne Jehova ya ghee emwi ghee ẹre. Ako iruẹmwi nọ ghi lele ọna gha rhan ọto re sayọ.

^ okhuẹn 5 Ọ mwẹ emwa eso ne ẹi zẹdẹ hoo ne emwa ọvbehe tama iran emwi ne iran gha ru, sokpan ẹmwata nọ rrọọ ọre wẹẹ, ọ mwẹ asefẹn eso ne emwa ọvbehe na dia iran. Vbe igiemwi, deghẹ vbene arrọọ ya suẹn hẹ, ẹre ima mu roro ra ukpọn kẹkan ne ima khian yọ ẹre ima ziro yan, ọ mwẹ vbene emwi ne emwa ọvbehe tae ra emwi ne iran ru, ya dia iziro ọghomwa kevbe azẹ ne ima ru.