Gberra gha rhie uhunta

Gberra gha rhie dọmwadẹ uhunmwuta ni rre uwu ẹre

Avbe Osẹe Jehova

Hannọ urhuẹvbo Edo

Izinegbe—Ẹtin I Fo Ọmwa Ne Ọ Mwẹ Ẹbo Izinegbe

Izinegbe—Ẹtin I Fo Ọmwa Ne Ọ Mwẹ Ẹbo Izinegbe

RHUNMWUDA ne emwi na wegbe sayọ vbe “ẹdẹ okiekie” ne ima ye na, ọ khẹke ne ima ne eguọmwadia e Jehova gha mwẹ izinegbe sayọ. (2 Tim 3:1-5) Emwa ni legae ima keghi re emwa ni rẹn enegbe iran ọkpa, emwa ni rri vbe ekhọe kevbe emwa ni yin pirhipirhi. Emwa vbenian i mwẹ izinegbe hiehie. Inọta nọ ghi khẹke ne dọmwadẹ ima nọ egbe ima re ọre wẹẹ: ‘Ọmwa ne ẹi mwẹ izinegbe ẹre imẹ khin ra? De emwi ne a gele ya izinegbe kha? De emwi ne I gha ru ne akpa na mieke na gbọzinian vbe ekhọe mwẹ?’

DE EMWI NE A YA IZINEGBE KHA?

Vbe Baibol, izinegbe gberra ne a gha zinegbe ọlọghọmwa kẹkan. Ẹtin i fo ọmwa ne ọ mwẹ ẹbo izinegbe, ọ keghi mwẹ ayayẹro wẹẹ emwi gha dunna vbe odaro. Ọmwa ne ọ mwẹ ẹbo izinegbe keghi gbe ibiẹ rrie vbe emwa ọvbehe ghaa zẹ ọre kpokpo. Ẹi khabe ne Baibol na ka ya unu kaẹn “izinegbe” vbe ọ guan kaẹn avbe akpa ni rhilo ginna ahoẹmwọmwa. * (1 Kọr 13:4) “Izinegbe” keghi re ọkpa vbe usun akpa ọghe “orhiọn nọhuanrẹn.” (Gal 5:22, 23) De emwi nọ khẹke ne ima ru ne ima mieke na gha mwẹ akpa na?

EMWI ESO NỌ GHA YA IMA GHA MWẸ IZINEGBE

Ne ima mieke na sẹtin gha mwẹ ẹbo izinegbe, te ima gha nọ e Jehova vbe erhunmwu ne ọ ya orhiọn nọhuanrẹn ru iyobọ ne ima. E Jehova i ya orhiọn nọhuanrẹn mwẹ akhaẹn. (Luk 11:13) Orhiọn nọhuanrẹn gha sẹtin ru iyobọ nọ khẹke ne ima, ọrheyerriọ, te ima gha zẹ owẹ lele erhunmwu ne ima na. (Psm 86:10, 11) Ọna rhie ma wẹẹ, te ọ khẹke ne ima gha rhie akpa na ma, nọ mieke na gbọzinian vbe ekhọe ima. Ugbẹnso, ma sẹtin yin uyinmwẹ ọghe ọmwa ne ẹi mwẹ izinegbe. Nọnaghiyerriọ, de emwi ọvbehe nọ gha ru iyobọ ne ima ya gha mwẹ akpa na?

Igiemwi nọ gbae ọghe Jesu gha ru iyobọ ne ima. Vbe ukọ e Pọl guan kaẹn akpa ọghe ọgbọn, ọ keghi ya unu kaẹn Izinegbe nọ re ọkpa vbe usun akpa ọghe ọgbọn. Ọ keghi rhie igiọdu ne Ivbiotu e Kristi, ne iran gie ọfunmwegbe Kristi gbọzinian vbe ekhọe iran. (Kọl 3:10, 12, 15) Ne ọfunmwegbe na mieke na gbọzinian vbe ekhọe ima, ọ khẹke ne ima ya egbe tae Kristi. Te Kristi wa gha mwẹ amuẹtinyan nọ wegbe wẹẹ, ọ gha sẹ ẹghẹ, e Jehova gha sọfurre ye ọlọghọmwa hia ne ima werriẹ aro daa. Deghẹ ima na gele gha lele ukpo owẹ ọghe Jesu, te ima khian gha mwẹ izinegbe vbuwe ọlọghọmwa ne ima na rhirhi vba egbe ima.—Jọn 14:27; 16:33.

Ma hia wa hoo ne agbọn ọgbọn rherhe rre, sokpan, ma gha ru erria yaẹn vbene Jehova ya mwẹ izinegbe vbe egbe ima, ọ ghi vbe ya ima gha mwẹ izinegbe. E Baibol rhie ilẹkẹtin ne ima wẹẹ: “Zẹ vbene emwa eso roro ẹre, ẹi re te Nọyaẹnmwa ghi si ẹre kpẹe vbe otọ ighẹ emwi ne ọ wẹẹ irẹn ra ru, sokpan te ọ zinegbe rhunmwuda uwa, rhumwuda, irẹn i  hoo ne ọmwa rhọkpa fuan, sokpan, ọ hoo ne emwa hia fiwerriẹ hin orukhọ iran rre.” (2 Pit 3:9) Ma gha muẹn roro, vbene Jehova ya mwẹ izinegbe vbe egbe ima, ọ ghi vbe ya ima gha mwẹ izinegbe vbe egbe emwa ọvbehe. (Rom 2:4) Nọnaghiyerriọ, de ẹghẹ eso nọ khẹke ne ima ya gha rhie izinegbe ma?

ẸGHẸ ESO NỌ KHẸKE NE IMA YA GHA RHIE IZINEGBE MA

Emwi nọ gha ya ima rhie izinegbe ma keghi rhie egbe ma vbe ẹdẹgbebe. Vbe igiemwi, ma ghaa mwẹ emwi ne ima khian taa, ọ khẹke ne ima mwẹ izinegbe, ne ima ghẹ mieke na gbe eta ya emwa unu. (Jems 1:19) Ne ima sẹtin gha gu emwa ni ru emwi nọ sọnnọ ima loo, izinegbe ẹre ọ khẹke ne ima gha mwẹ. Ọ ma khẹke ne ima gha balọ egbe, rhunmwuda, e Jehova kevbe Jesu i balọ egbe ye abakuru ọghe ima, iran i rhie aro tua ako ne ima na vburriẹ. Ako ne ima na hia ẹre iran rhie aro tua, rhunmwuda, iran yaro yọ wẹẹ, ọ gha sẹ ẹghẹ, ma gha fiwerriẹ.—1 Tim 1:16; 1 Pit 3:12.

Ẹghẹ ọvbehe nọ vbe ya khẹke ne ima rhie izinegbe ma, ọre vbe emwa ọvbehe gha ba ima ohoghe wẹẹ ima ru emwi ne ima ma gele ru. Emwi vbenian keghi ya ohu mu ọmwa, ọ vbe ya ima gha sinmwi oseghe ne egbe ima. Ọ mwẹ ibude ne Baibol rhie ne ima vbe emwi vbenian gha sunu daa ima. Ọ keghi kha wẹẹ: “Ohu gha muẹn, zin egbe ẹre, uyinmwẹ ọzuọ nọ ne a gha rhie emwi ne ọ sọnnọ ọmwa ye ekhọe.” (Asan 7:8, 9) Nọnaghiyerriọ, ọmwa gha ba ima ifiẹzọ ohoghe, ọ khẹke ne ima ka mu ukpa mu uwerhẹn ghee emwi nọ sunu nẹ, ma ke zẹ emwi ru. Erriọ Jesu ru ẹre zẹẹ, vbe emwa ba ẹre ifiẹzọ ohoghe.—Mat 11:19.

Ọ wa khẹke ne evbibiẹ emọ gha mwẹ izinegbe, vbe iran gha bẹghe uyinmwẹ eso nọ ma deyọ vbe egbe ivbi iran. Gi ima guan kaẹn ọtẹn nokpia Mattias nọ ga vbe Bẹtẹl nọ rre Scandinavia. Vbe ọ ye rre ehọnrre, te ihua re wa gha zaan rẹn vbe owa ebe rhunmwuda ne ọ na re Osẹe Jehova. E Mattias ma rherhe taa ẹmwẹ na ma evbibiẹ ọre. Zẹ vbene ẹghẹ ya khian, ọ na do gha gbawawẹ deghẹ odẹ ọghe ẹmwata ẹre irẹn gele ye. Izinegbe ne Erha e Mattias kevbe iye Mattias mwẹ rẹn ẹre ọ zẹe ighẹ iran sẹtin ru iyobọ ne ovbi iran. Inọta ne Mattias ghaa nọ ọre wẹẹ: “Gha re Osanobua? Obọ Osanobua ẹre Baibol gele ke rre ra? Vbe ima ya rẹn hẹ wẹẹ, Osanobua ẹre ọ yi uhi ni rre Baibol?” Ugbẹnso, ọ vbe nọ erhae wẹẹ: “Deghẹ Ii re Osẹe Jehova, ọni rhie ma wẹẹ, ọmwa dan I khin ra?”

Erha e Mattias keghi kha wẹẹ: “Ugbẹnso, e Mattias ghaa nọ imẹ vbe iyẹe ọta, ọ gha vannọ ọkan. Ẹi re te ọ ghaa mu ohu ima sọkpan, ẹmwata ni rre e Baibol ẹre ọ ghaa ya ohu muẹn, rhunmwuda, ọ ghaa mwẹ ọnrẹn vbe orhiọn wẹẹ, odẹ ọghe ẹmwata na, ẹre ọ ya agbọn lọghọ irẹn.” De emwi ne erha e Mattias ghi ru? Ọ keghi kha wẹẹ, “Ughaẹdẹ nibun ẹre imẹ vbe Mattias ya koko ziro. Ọ ghaa mwẹ emwi nọ khian taa, I ghi gbe ehọ kotọ danmwehọ ọre, I ghi vbe zẹdia nọ rẹn ọta eso, ne I mieke na rẹn emwi nọ rre ọre orhiọn. Ugbẹnso, I gha zẹ ewanniẹn ye inọta ọghẹe nẹ, I wẹẹ nọ ya ru erria yan rẹn vbe ikpẹdẹ eso. Ọ vbe mwẹ ẹghẹ eso, ne I ya tama rẹn nọ rhie ẹghẹ eso mẹ ne I ya ru erria yaẹn inọta eso ne ọ nọ rẹn, I ke zẹ ewanniẹn yọ. Kherhe kherhe, e Mattias na do gha mwẹ irẹnmwi sayọ vbe nọ  dekaẹn adẹwerriegbe, ọdakha ọghe Osanobua kevbe ahoẹmwọmwa ne Osanobua mwẹ daa ima. Ọna wa rhie ẹghẹ, ọ ma vbe gha khuẹrhẹ hiehie. Sokpan, vbene ẹghẹ ya khian, e Mattias na do gha gbọyẹmwẹ ye odẹ ne Osanobua ya ru emwi. Ọyẹnmwẹ ẹre ọ ghi sẹ ima nia rhunmwuda, izinegbe ne ima mwẹ rẹn vbe gbe ovbi ima keghi biẹ ọmọ esi.”

E Gillis kevbe amwẹ ọnrẹn keghi ya egbe kọ e Jehova, ọni ẹre ọ si ẹre ne iran na sẹtin mwẹ izinegbe vbe egbe ovbi iran. E Gillis keghi kha wẹẹ: “Ẹghẹ hia ẹre I ya gha tama e Mattias wẹẹ, ahoẹmwọmwa ne imẹ vbe iyẹe mwẹ daa re, ẹre ọ si ẹre ne ima na rhiegba ye erhunmwu ne a na, ne Jehova ru iyobọ nẹẹn, nọ mieke na sẹtin rẹn otọ emwi ne ima ghaa maa re.” Te evbibiẹ Mattias ghi sọyẹnmwẹ nia, rhunmwuda, iran ma gi ẹtin fo iran!

Ọ vbe khẹke ne ima gha mwẹ izinegbe vbe ima ghaa gbaroghe etẹn vbuwẹ ẹgbẹe ra ọse ima nọ khuọnmwi emianmwẹ nọ wegbe. Gi ima guan kaẹn Ellen, * nọ rre otọ ẹvbo ne a tie ẹre Scandinavia.

Odẹ ukpo erẹnrẹn nọ gberra, igbava ẹre emianmwẹ ne a tie ẹre stroke dekun ọdafẹn ọtẹn nokhuo Ellen. E stroke na, keghi rhanmwẹ ọnrẹn ẹrherhe, rhunmwuda ọni, emwi rhọkpa ma ghi gha gbe ẹre egbe; ọ ma ghi sẹtin gha rhie ẹnina ma, ọ ma ghi gha ghọghọ, ọ ma ghi vbe sẹtin gha khiẹ. Ọna ma zẹdẹ gha khuẹrhẹ ne ọtẹn nokhuo Ellen. Ọ keghi kha wẹẹ: “Ẹbo izinegbe kevbe erhunmwu ẹre ọ ru iyobọ mẹ. Ako ọghe Evbagbẹn Nọhuanrẹn nọ wa mobọ rhie ifuẹko mẹ ọre ebe Filipai 4:13, nọ khare wẹẹ: ‘I mwẹ ẹtin ne I ya ye egbe miẹn emwi hia vbekpae ẹtin ne [Osanobua] rhie mẹ.’ ” Vbuwe ẹghẹ na hia, Ellen keghi ya egbe kọ e Jehova. E Jehova ẹre ọ gele ru iyobọ nẹẹn ya sẹtin zinegbe.—Psm 62:5, 6.

GHA MWẸ IZINEGBE VBENE JEHOVA YE

E Jehova ẹre ọ ghi rhie igiemwi nọ maan sẹ yotọ vbene ọ dekaẹn odẹ ne a ya rhie izinegbe ma. Nọnaghiyerriọ, te ọ wa khẹke ne ima gha ya egbe ta re. (2 Pit 3:15) Ako nibun vbuwe Baibol guan kaẹn odẹ nibun ne Jehova ya rhie ẹbo izinegbe ma. (Neh 9:30; Aiz 30:18) Vbe igiemwi, vbe Jehova ghi taa mu olọ yan rẹn nẹ wẹẹ, te irẹn ra guọghọ e Sodọm, Ebraham kegha nọ rẹn ọta eso vbekpae Sodọm ne ọ khian guọghua. De emwi ne Jehova ghi ru? E Baibol gi ima rẹn wẹẹ, e Jehova ma gbe eta ye ọre unu, sokpan, ọ keghi mwẹ izinegbe, ọ na rhie ehọ nẹẹn taa yi. Vbe ima ya rẹn hẹ wẹẹ, e Jehova gele danmwehọ Ebraham? Ẹmwẹ eso ne Ebraham loo ro ya nọ e Jehova ọta, ẹre Jehova vbe loo ya zẹ ẹmwẹ wanniẹn ọnrẹn. Ọna keghi rhie ilẹkẹtin ne Ebraham wẹẹ, e Jehova i khian dunmwu Sodọm rua adeghẹ arhunmwu igbe kẹkan ni mwẹ ekhọe esi ẹre a miẹn vbọ. (Gẹn 18:22-33) Vbene ẹmwata, Osa nọ mwẹ izinegbe ne ẹi balọ egbe ẹre Jehova khin!

Izinegbe keghi ọkpa vbe usun akpa ọghe ọgbọn nọ hiunsi nọ khẹke ne Ivbiotu e Kristi gha rhie ma vbe ẹghẹ hia. Ọ keghi ya ẹko rhiẹnrhiẹn e Jehova vbe ima ghaa hia vbe odẹ ke odẹ, ne ima gha rhie akpa na ma. Ma ghaa ru vberriọ, ma do gha rre usun emwa ne “emwi ne Osanobua ve” khian se ọre obọ rhunmwuda amuẹtinyan kevbe izinegbe ne ima rhiema.—Hib 6:10-12.

^ okhuẹn 4 Ma ka guan kaẹn ahoẹmwọmwa vbe uhunmwuta nokaro na gba re ikun nọ hẹnhẹn egbe yan ọmọ okọ ọghe orhiọn nọhuanrẹn.

^ okhuẹn 15 Te a fi eni na werriẹ.