Gberra gha rhie uhunta

Gberra gha rhie dọmwadẹ uhunmwuta ni rre uwu ẹre

Avbe Osẹe Jehova

Hannọ urhuẹvbo Edo

 AKO IRUẸMWI 24

Guọghọe Sẹ Otọ Ighẹ Emwi Idobo Ne Emwa Mu Ye Odẹ Irẹnmwi Osanobua!

Guọghọe Sẹ Otọ Ighẹ Emwi Idobo Ne Emwa Mu Ye Odẹ Irẹnmwi Osanobua!

“Ma guọghọe sẹ otọ ighẹ emwi idobo ọghe uhiomwẹ ne emwa mu ye odẹ irẹnmwi Osanobua.”—2 KỌR 10:5.

IHUAN 124 Gha Mwẹ Ẹkoata

OLIKA ẸMWẸ ỌGHE AKO IRUẸMWI NA *

1. De vbene Pọl ya ya obọ sekhae ne Ivbiotu e Kristi na ya orhiọn nọhuanrẹn hannọ zẹ?

E PỌL keghi ya obọ sekhae ne Ivbiotu e Kristi ni ghaa rrọọ vbe orre nokaro wẹẹ: “Wa ghẹ ya egbe ba emwi ne agbọn na ru.” (Rom 12:2) Vbọzẹe ne Pọl na ya obọ sekhae ne iran, agharhemiẹn wẹẹ, Ivbiotu e Kristi na ya orhiọn nọhuanrẹn hannọ zẹ ẹre iran ghaa khin?—Rom 1:7.

2-3. De vbene Setan ya hia vbe odẹ ke odẹ nọ ya ima khian oghian e Jehova? Vbe ima khian ya sẹtin gbe ukhu ẹre rua ighẹ iziro ni gbọzinian vbe ekhọe ima?

2 Ọ gha kẹ, ẹwaẹn ọghe agbọn na nọ gha sẹtin si ọmwa digiẹn vbe odẹ ọghe orhiọn, ẹre etẹn eso vbe orre nokaro ghi ya gha ru emwi, ọna ẹre ọ si ẹre ne Pọl na rhie adia vberriọ ne iran. (Ẹfis 4:17-19) Egbe emwi vbenian gha sẹtin sunu daa ima vbe ẹdẹnẹrẹ. E Setan nọ kha yan agbọn na keghi hia vbe odẹ ke odẹ nọ ya ima khian oghian e Jehova. Obẹlẹ ughughan ẹre Esu hoo nọ ya gha mu ima rẹrẹ. Vbe igiemwi, Esu gha bẹghe ẹre wẹẹ, ima mwẹ ekhọe itengbemu kevbe wẹẹ, ma hoo na gha họn usi ima rre, ọ ghi la evba la ima egbe. Ọ sẹtin ya emwi nọ gua ima obọ ro vbe ẹdogbo ne ima na waan kevbe emwi ne ima ruẹ re vbe owebe fi iziro ekhọe ima werriẹ, ẹghẹ nii, ma ghi do gha mwẹ egbe iziro ọghe Esu.

3 Ma gha gele sẹtin gbe ukhu ẹre rua ighẹ iziro ni gbọzinian vbe ekhọe ima ra? (2 Kọr 10:4) E Pọl keghi kha wẹẹ: “Ma guọghọe sẹ otọ ighẹ emwi idobo ọghe uhiomwẹ ne emwa mu ye odẹ irẹnmwi Osanobua, ma munọ iro ekhọe hia oghunmwu, a na ye iran uhunmwu rhanmwa otọ ne Kristi.” (2 Kọr 10:5) Vbe ẹtin e  Jehova, ma gha sẹtin “guọghọe sẹ otọ.” Vbene ukhunmwu ya gbe emianmwẹ, erriọ Ẹmwẹ Osanobua vbe ya ru iyobọ ne ima ya gbe ukhu ẹre rua ighẹ iziro dan ni gbọzinian vbe ekhọe ima.

WA “FI EKHỌE UWA WERRIẸ”

4. De afiwerriẹ eso ne ima nibun ru vbe ima da miẹn odẹ ọghe ẹmwata yi?

4 Ẹi mwẹ ima ma yerre afiwerriẹ eso ne ima ru vbe arrọọ ọghe ima vbe ẹghẹ ne ima ya miẹn odẹ ọghe ẹmwata yi, ẹghẹ nii, ẹre ima vbe ta mu olọ yan rẹn wẹẹ, e Jehova ẹre ima khian ga. Nibun vbuwe ima keghi zobọ vbe emwi dan eso ne ima te ka gha ru. (1 Kọr 6:9-11) E Jehova ẹre ọ zẹe ighẹ ima sẹtin fiwerriẹ. Ọna ẹre ọ zẹe ne ima na gbọyẹmwẹ ye iyobọ nọ ru ne ima!

5. De emwi eva ne ebe Rom 12:2 wẹẹ ne ima ru?

5 Vbọrhirhighayehẹ, ọ ma khẹke ne ima wa fi egbua. Vbene ima te dinmwiamẹ, ma keghi ru afiwerriẹ eso vbe arrọọ ọghe ima, ma na kie rre vbe orukhọ nọ wegbe ne ima te ka gha ru. Ọrheyerriọ, ọ khẹke ne ima gha begbe vbe egbe emwi ke emwi nọ gha sẹtin ya ima gha mwẹ obọ vbe uyinmwẹ ne ima te ka sẹrae nẹ. Vbe ima khian ya ru ọna hẹ? E Pọl keghi kha wẹẹ: “Wa ghẹ ya egbe ba emwi ne agbọn na ru, sokpan wa gie Osanobua fi uwa werriẹ vbe uwu egbe vbe ekpa ne ọ gha na fi ekhọe uwa werriẹ.” (Rom 12:2) Emwi eva ẹre ako na wẹẹ ne ima ru. Okaro, ọ wẹẹ ne ima “ghẹ ya egbe ba emwi ne agbọn na ru.” Nogieva, ọ khẹke ne ima ‘gie Osanobua fi ekhọe ima werriẹ.’

6. Vbe ima miẹn ruẹ vbe ẹmwẹ ne Jesu tae vbe ebe Matiu 12:43-45?

6 Afiwerriẹ ne Pọl ghaa guan kaẹn gberra ọghe ikinnegbe, ọ keghi dekaẹn emwi hia vbe arrọọ ọghe ima. (Ya ghee ne ẹkpẹti “ Afiwerriẹ Ọghe Ekhọe Ra Ọghe Ikinnegbe”) Ọ khẹke ne ima fi ekhọe ima werriẹ fo fẹẹrẹ. Afiwerriẹ na ghi dekaẹn iziro kevbe uyinmwẹ ọghe ima.  Inọta nọ ghi khẹke ne dọmwadẹ ima nọ egbe ẹre ọre wẹẹ, ‘Afiwerriẹ ne I ru zẹvbe Ovbiotu e Kristi, ọghe okpunu nọ ra, ra ọghe ẹmwata?’ Jesu keghi gi ima rẹn emwi nọ khẹke ne ima ru vbe ima gha ghi ru afiwerriẹ nẹ, vbe ebe Matiu 12:43-45. (Tie ẹre.) Emwi kpataki ne ima miẹn ruẹ vbe ako na ọre wẹẹ, ma gha ghi fi iziro ekhọe ima werriẹ nẹ, ọ ma wa fo ye evba: ọ khẹke ne iziro nọ maan rhihe iziro dan vbe ekhọe ima.

“Ọ KERE NE ORHIỌN KEVBE EKHỌE UWA WA KHIAN ỌGHE ỌGBỌN FẸẸRẸ”

7. Vbe ima khian ya sẹtin fi orhiọn ima kevbe ekhọe ima werriẹ hẹ?

7 Ma gha gele sẹtin fi ekhọe ima werriẹ fo fẹẹrẹ ra? E Baibol keghi kha wẹẹ: “Ọ kere ne orhiọn kevbe ekhọe uwa wa khian ọghe ọgbọn fẹẹrẹ. Wa ghi muẹn yọ ighẹ akpa ọgbọn nii, ne a yi zẹ vbe ama ọghe Osanobua, zẹvbe nọ gua ahoo ọghe Osanobua ro vbe odẹ ọghe imudiaẹse kevbe ẹkoata.” (Ẹfis 4:23, 24, NW ) Vbene ẹmwata, ma gha gele sẹtin fi ekhọe ima werriẹ fo fẹẹrẹ, sokpan ẹi khẹkhẹ. Afiwerriẹ na, gberra na wa dobọ emwi dan na ru yi kẹkan. Ọ khẹke ne ima ya ekhọe ima khian ọghe ọgbọn. Emwi ne ọna demu ọre wẹẹ, uyinmwẹ kevbe iziro ọghe ima ghi fiwerriẹ. Vbọrhirhighayehẹ, afiwerriẹ ne ima khian gha ru khian ẹre nọ.

8-9. Vbọzẹe nọ na khẹke ne ima fi ekhọe ima werriẹ fo fẹẹrẹ, zẹvbe ne igiemwi ọghe ọtẹn nokpia ọkpa rhiẹre ma?

8 Gi ima guan kaẹn ọtẹn nokpia ọkpa nọ te wa gha gbinna vbe ẹghẹ eso nọ gberra. Ọ ghi sẹ ẹghẹ, ọ na dobọ ayọn na da yi, ọ ma ghi vbe gha gbinna. Ọ na ghi dinmwiamẹ, afiwerriẹ nọ ru na keghi ya emwa ni rre ẹdogbo nọ ye rẹn wẹẹ, e Baibol gha sẹtin fi arrọọ ọghe ọmwa werriẹ. Sokpan, vbe ọ ghi rre ẹdogbo ota ọkpa, vbe ọtẹn na da wa dinmwiamẹ, edanmwẹ keghi de rre vbe udemwurri. Okpia ọkpa nọ da ayọn nẹ, na gha die owa ọtẹn nokpia na, ọ na wẹẹ nọ ladian ne irẹn guẹ gbinna. Vbe okaro, ọtẹn nokpia na keghi gbe ibiẹ rrie, ọ ma gu ọdayọn nii gbinna. Sokpan, ẹghẹ ne ọdayọn nii ghi ya kpamisikan ku e Jehova, ọtẹn na ma ghi sẹtin zinegbe. Ọ na ladian vbuwe owa ya ya ugbemwẹ yan ọdayọn nii. Vbọ ya ọtẹn nokpia na yin vbenian? Emwi ne ọtẹn na ruẹ re vbe Baibol ẹre ọ ru iyobọ nẹẹn ya gha dia egbe ẹre vbe ọmwa gha ya ohu muẹn, ọ vbe yae dobọ igbinna yi, sokpan, ọ ma he wa sẹtin fiwerriẹ fo fẹẹrẹ.

9 Vbọrhirhighayehẹ, ọtẹn na ma gi egbe wọọ re. (Itan 24:16) Iyobọ ne ediọn ru nẹẹn ẹre ọ yae gha mwẹ alaghodaro vbe odẹ ọghe orhiọn. Vbene ẹghẹ ya khian, ọ na do gha re ọkpa vbe ediọn vbe iko. Vbe ọtẹn na rre odaro Ọgua Arriọba vbe ẹdẹ ọkpa, edanmwẹ nọ ka miẹn vbe ukpo eso nọ gberra na werriegbe de rre. Ọdayọn ọkpa na gha hoo nọ gu ọtẹn ọkpa gbinna. Ọtẹn nọ ghaa hoo nọ gu gbinna kegha re ọkpa vbe ediọn vbe iko. De emwi ne ọtẹn na, nọ ka gbinna ghi ru? Ọ ma zẹdẹ zaro igbinna, ọ na ya urhu ne khuẹrhẹ mu ọdayọn nii orhiọn sotọ, ọ na vbe fẹko rhie ẹre gha rrie owa. Vbọ ya ọtẹn na khian ọmwa nọ fu vbenian? Ekhọe re fi werriẹ nẹ fo fẹẹrẹ. Ọmwa ọmẹhẹ kevbe nọ mu egbe rriotọ ẹre ghi nọ. E Jehova ẹre ọ zẹe ighẹ ọ sẹtin ru afiwerriẹ vbenian!

10. De emwi nọ khẹke ne ima ru, ne ima mieke na sẹtin ya ekhọe ima khian ọghe ọgbọn fo fẹẹrẹ?

10 Afiwerriẹ vbenian i re iwinna ẹdẹ ọkpa. Ọ sẹtin rhie ẹghẹ, rhunmwuda ọni, te ima khian gha “ziga” ma ke sẹtin ru afiwerriẹ vberriọ. (2 Pit 1:5) Afiwerriẹ na i khian vbe rhie egbe ma rhunmwuda ighẹ ọ kpẹre ne ima ke rre otu e Jehova. Te ima gha hia vbe odẹ ke odẹ, ne ima mieke na sẹtin ya ekhọe ima khian ọghe ọgbọn. Ọ mwẹ emwi eso ne ima gha ru, ne ima mieke na sẹtin ru afiwerriẹ vbenian. Gia ziro yan eso vbọ.

 VBENE IMA KHIAN YA SẸTIN YA EKHỌE IMA KHIAN ỌGHE ỌGBỌN FO FẸẸRẸ

11. De odẹ ne erhunmwu ya ru iyobọ ne ima ya sẹtin fiwerriẹ?

11 Erhunmwu ọre emwi okaro nọ gha ru iyobọ ne ima. Ọ khẹke ne ima gha na egbe erhunmwu ne ọsian naẹn, nọ na wẹẹ: “Yi orhiọn nọhuanrẹn ye uwu imẹ Osanobua, ne u vbe mu ekhọe ọgbọn nọ guobọ ruẹ ye uwu imẹ.” (Psm 51:10) Te ọ khẹke ne ima rẹn wẹẹ, emwi nọ khẹke nọ, ne ima ya ekhọe ima khian ọghe ọgbọn. Ọna ẹre ọ khian ghi gua ima kpa ya rinmwian e Jehova nọ ru iyobọ ne ima. Vbe ima ya rẹn hẹ wẹẹ, e Jehova gha gele ru iyobọ ne ima ya sẹtin fiwerriẹ? Ẹmwẹ ne Jehova tama Ivbi Izrẹl ni zẹ utun vbe ehọ, ni ghaa rrọọ vbe ẹghẹ Ẹzikiẹl gha rhie igiọdu ne ima. E Jehova keghi kha wẹẹ: “I gha rhie orhiọn kevbe ekhọe ọgbọn ne iran . . . I ghi rhie orhiọn nọ họn ẹmwẹ ne iran.” (Ẹzik 11:19) Ekhọe hia ẹre Jehova ya ru iyobọ ne Ivbi Izrẹl ne iran mieke na sẹtin fiwerriẹ, ọ wa vbe muegbe nọ ru iyobọ ne ima vbe ẹdẹnẹrẹ.

12-13. (a) Zẹvbe nọ rre ebe Psalm 119:59, de emwi nọ khẹke ne ima gha ru erria yan? (b) De inọta eso nọ khẹke ne ima nọ egbe ima re?

12 Ọ khẹke ne ima gha ru erria yan emwi ne ima tie. Zẹvbe ne ima ya tie Baibol vbe ẹdẹgbegbe, ọ khẹke ne ima gha mu emwi ne ima tie roro, ne ima mieke na rẹn ako nọ khẹke ne ima na ru afiwerriẹ vbe arrọọ ọghe ima. (Tie Psalm 119:59; Hib 4:12; Jems 1:25) Ma ghi zanzan ekhọe ima ghee, ne ima mieke na rẹn deghẹ ima mwẹ iziro nọ ma gba ọghe agbọn na. Ma gha bẹghe ẹre wẹẹ, ọ mwẹ ako eso nọ khẹke ne ima winna yan, ma ghi hia vbe odẹ ke odẹ ne ima winna yan rẹn.

13 Vbe igiemwi, u sẹtin nọ egbuẹ wẹẹ: ‘Mẹ mwẹ ekhọe igbọvo ra?’ (1 Pit 2:1) ‘Mẹ roro ẹre wẹẹ, I maan sẹ emwa ọvbehe ra, rhunmwuda ne I na mwẹ igho, ẹvbo ne I ke rre ra owebe ne I yo?’ (Itan 16:5) ‘De aro ne I ya ghee emwa ni ma fe vbene imẹ ye kevbe emwa ni ke otọ ẹvbo ọvbehe rre? Mẹ ya aro tila iran rua ra?’ (Jems 2:2-4) ‘Oyọnyọn ọghe agbọn Esu na ẹre ọ yẹẹ imẹ ra?’ (1 Jọn 2:15-17) ‘Ughe ne emwa na yin uyinmwẹ alama oghẹ ra ọghe igbinna oguo ẹre ọ yẹẹ imẹ na ghee ra?’ (Psm 97:10; 101:3; Emọs 5:15) Ewanniẹn ne ima rhirhi rhie ye avbe inọta na, gha ya ima rẹn ako nọ khẹke ne ima winna yan. Ma gha sẹtin gbe ukhu ẹre rua ighẹ iziro dan ni gbọzinian vbe ekhọe ima, ẹre ima khian na gele sẹtin gha ya ẹko rhiẹnrhiẹn e Jehova.—Psm 19:14.

14. Vbọzẹe nọ na khẹke ne ima gha zẹ avbe ọse ni maan?

14 Ọ vbe khẹke ne ima gha zẹ avbe ọse ni maan. Ẹi mwẹ vbene a tae hẹ, emwa ne ima gu muobọ gha sẹtin fi uyinmwẹ ima werriẹ. (Itan 13:20) Emwa nibun ne ima gba winna kevbe ne ima gba yo owebe keghi re emwa ni gha sẹtin ya ima gha mwẹ iziro nọ ma gba. Nọnaghiyerriọ, gi ima zẹ avbe ọse ni maan vbuwe iko. Etẹn ni rre uwu iko ẹre ọ khian sẹtin ru iyobọ ne ima ya “gha mwẹ ahoẹmwọmwa” daa egbe, iran gha vbe sẹtin ya ima “gha ru emwi esi.”—Hib 10:24, 25.

“UWA GHA WEGBE YỌ VBE UWU IYAYI”

15-16. De vbene Setan ya hoo nọ fi iziro ọghe ima werriẹ?

15 Ghẹ mianmian wẹẹ, te Setan hia vbe odẹ ke odẹ nọ fi iziro ekhọe ima werriẹ. Ọ keghi loo obẹlẹ ughughan ya gbodan ye ẹmwata ni rre uwu Ẹmwẹ Ọghe Osanobua.

16 Obẹlẹ ne Setan loo ro ya mu Ivi rẹrẹ vbe ogba ọghe Idẹni ẹre ọ ye loo vbe ẹdẹnẹrẹ. Ọ keghi nọ Ivi wẹẹ: “Te Osanobua gele wẹẹ ne uwa ghẹ rri ọmọ erhan rhọkpa ni rre uwu ogba na ra?” (Gẹn 3:1) Ọta vbenian ẹre emwa ni lele ukpowẹ ọghe Esu vbe nọ ima re vbe ẹdẹnẹrẹ: Usun ọta ne iran nọ ọre: ‘Te Osanobua gele wẹẹ ne ikpia ikpia ra ikhuo ikhuo ghẹ gha rọnmwẹ egbe ra? Te Osanobua gele  wẹẹ ne uwa ghẹ gha do ugie emwi ukpo kevbe ugie ẹdẹ ubiẹmwẹ ra? Te Osanobua ọghe uwa gele wẹẹ ne uwa ghẹ gha mu esagiẹn ye egbe ra? Te Osanobua nọ mwẹ ahoẹmwọmwa gele kha wẹẹ, ne uwa ghẹ gha gu emwa ne uwa hoẹmwẹ ọnrẹn, ne uwa kan fua vbe iko mu obọ ra?’

17. Vbọ khẹke ne ima ru, deghẹ emwa na gha nọ ima ọta eso nọ gha sẹtin ya ima gha gbawawẹ vbekpae emwi ne ima yayi? De iyobọ ne ima gha miẹn vbe ebe Kọlose 2:6, 7?

17 Te ọ khẹke ne ima gha mwẹ iyayi nọ wegbe. Adeghẹ ọ mwẹ emwi eso nọ sunsun ye ima aro nọ dekaẹn iyayi ọghomwa, ọna sẹtin ya ima do gha gbawawẹ. Awawẹ na sẹtin ya ima do gha mwẹ iziro nọ ma gba, ọ sẹtin vbe ya amuẹtinyan ọghe ima khian nọ worua. Ọ ghaa yerriọ, de emwi nọ khẹke ne ima ru? E Baibol gi ima rẹn wẹẹ, te ọ khẹke ne ima fi iziro ekhọe ima werriẹ, ne ima mieke na rẹn “emwi ne Osanobua hoo, emwi nọ maan, nọ yẹẹ ọre kevbe nọ gbae.” (Rom 12:2) Ma ghaa tie Baibol ne egbe ima vbe ẹghẹ hia, ẹmwata ni rre Baibol ghi gbọzinian vbe ekhọe ima. Ma ghi gele do yayi wẹẹ, ilele ọghe Jehova hia keghi re nọ gbae. Ẹghẹ nii, ma ghi do “gha wegbe yọ vbe uwu iyayi” vbe na ghee erhan nọ gbọzinian vbuwe otọ.—Tie Kọlose 2:6, 7.

18. De emwi nọ khian ru iyobọ ne ima ya sẹtin gbe ukhu ẹre rua ighẹ iziro ọghe agbọn Esu na ni te gbọzinian nẹ vbe ekhọe ima?

18 Ma tobọ ima ẹre ọ khian sẹtin ya amuẹtinyan ọghe ima khian nọ wegbe. Nọnaghiyerriọ, gha ya ekhọe ruẹ khian ọghe ọgbọn ke ẹghẹ ya fi ẹghẹ. Gha na erhunmwu vbe ẹghẹ hia, u ghi gha rinmwian e Jehova nọ ya orhiọn nọhuanrẹn ọghẹe ru iyobọ nuẹn. Gha ru erria yan emwi ne u tie, u ghi ye gha zanzan ekhọe ruẹ ghee, ne u mieke na rẹn ako eso nọ khẹke ne u winna yan. Gha zẹ avbe ọse ni maan, emwa ni gha ya ruẹ gha mwẹ alaghodaro vbe odẹ ọghe orhiọn ẹre ọ khẹke ne u gu gha muobọ. U ghaa ru ena hia, u gha sẹtin gbe ukhu ẹre rua ighẹ iziro ọghe agbọn Esu na ni te gbọzinian vbe ekhọe ruẹ, ẹghẹ nii, u ghi sẹtin “guọghọe sẹ otọ ighẹ emwi idobo ọghe uhiomwẹ ne emwa mu ye odẹ irẹnmwi Osanobua.”—2 Kọr 10:5.

IHUAN 50 Erhunmwu Ọghe Ayegbe Fiohan Ọghomwẹ

^ okhuẹn 5 Ẹdogbo ne ima na waan, vbe na ru emwi hẹ vbe ẹvbo ne ima ke rre kevbe emwi ne ima ruẹ re vbe owebe sẹtin ya ima gha mwẹ iziro nọ gbae ra nọ ma gba. Ma sẹtin do bẹghe ẹre wẹẹ, te iziro nọ ma gba wa gbọzinian vbe ekhọe ima kevbe wẹẹ, te ọ ghi wa rhiegbe ma vbe uyinmwẹ ima. Vbe ako iruẹmwi na, ma gha ziro yan vbene ima khian ya sẹtin fi iziro vberriọ werriẹ hẹ.