Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Mi Mas Save Wanem Long Saed Blong Seksting?

?Mi Mas Save Wanem Long Saed Blong Seksting?

 ?Wanem ya seksting?

 “Seksting” hemia fasin blong sanem ol teks, ol foto, o ol video blong seks tru long mobaelfon. Wan man i talem se: “Naoia, i luk olsem we fasin ya i kam wan nomol samting blong tokbaot. Yu teksem narafala mo hem tu i teks bak, mo i no longtaem yutufala i stat blong sanem ol foto blong seks long yutufala.”

 ?From wanem ol man oli mekem olsem? Folem tingting we sam yangfala oli gat long saed ya, wan ekspiriens loea i talem se: “Taem yu gat long fon blong yu, foto blong wan boe o wan gel we i neked, hemia i blong soemaot se yu yu intres long seks.” Wan yangfala i tokbaot seksting se hem i wan fasin blong “seks we i sef.” Antap long hemia, hem i talem se: “Yu no save gat bel, mo yu no save kasem ol rabis sik we i save pas from seks.”

 I gat sam narafala risen from wanem ol yangfala oli stap sanem ol pija blong seks long narafala:

  •   Blong pleplei wetem filing blong wan boe o gel we oli wantem frenem hem.

  •   Hemia from we wan i bin sanem wan foto olsem long olgeta, mo oli harem se olgeta tu oli mas sanem ‘wan foto olsem i gobak.’

 ?Wanem trabol i save kamaot from seksting?

 Taem yu sanem wan foto i go long fon blong wan narafala, yu no moa bos long foto ya, mo yu no save se bambae oli mekem wanem long foto ya, o olsem wanem bambae i afektem gudnem blong yu. Amanda Lenhart, wan speselis mo we i krietem Pew Research Center, i tokbaot seksting se: “I no isi blong man i sanem mo sevem pruf blong ol fasin we i no stret.”

 Long sam kes

  •    Man we i kasem foto blong wan boe o gel we i neked, i fowodem foto ya i go long ol fren blong hem jes blong pleplei nomo.

  •    Wan boe i sanem foto blong wan gel we i neked i go long ol narafala, blong soemaot se hem i kros long gel ya, from we gel ya i no moa wantem frenem hem.

 ?YU YU SAVE? Long plante kes, ol man oli tingbaot fasin ya blong sanem foto blong man o woman we i neked i go long narafala, se i sem mak olsem we man i mekem nogud wetem wan pikinini, o i sanem rabis pija blong wan pikinini we man i mekem seks wetem hem. Sam yangfala we oli stap sanem ol doti pija olsem i go long ol narafala, kot i jajem olgeta se oli brekem loa.

 ?Baebol i talem wanem?

 Baebol i talem se fasin ya blong harem gud long seks i mas stap insaed nomo long mared. (Ol Proveb 5:18) Hemia i soemaot klia tingting blong God long ol man we oli slip tugeta be oli no mared. Traem luk sam long ol vas ya:

  •   “Yufala i no mas tokbaot nating enikaen doti fasin blong seks, mo enikaen doti samting, mo toktok blong yufala i no mas soemaot se yufala i griri, . . . Mo yufala i no mas mekem ol fasin blong sem, mo yufala i no mas talem ol krangke tok mo ol tokplei we oli doti.”—Efesas 5:3, 4.

  •   “Yufala i mas kilimaot ol haf blong bodi blong yufala long wol ya, we oli stap pulum yufala blong mekem enikaen doti fasin blong seks, ol doti samting, ol rabis fasin blong seks we i bitim mak, wantem tumas ol samting we oli nogud, mo griri fasin.”—Kolosi 3:5.

 Ol vas ya oli no wonem yumi nomo agensem “enikaen doti fasin blong seks” (fasin blong mekem seks wetem wan we yu no mared wetem) be i agensem tu ol “doti samting” (hemia wan tok we i save minim enikaen samting we i doti) mo “ol rabis fasin blong seks we i bitim mak” (hem i no minim ol filing blong lav we i mekem man i harem gud long mared, be i stap minim filing ya we man i wantem tumas blong mekem rabis fasin).

 Askem yu wan se:

  •   ?Olsem wanem seksting o fasin blong sanem foto blong man we i neked, i wan “doti samting”?

  •   ?Long wanem rod, seksting i pulum man blong i wantem mekem “ol rabis fasin blong seks we i bitim mak”?

  •   ?From wanem tingting ya blong wantem lukluk o sanem pija blong man o woman we i neked i “nogud”?

 Hemia sam vas we oli soemaot sam moa risen from wanem yumi mas blokem seksting.

  •   “Yu mas traehad long evri rod blong God i glad long yu. Long fes blong hem, yu mas kam wan wokman we yu no gat sem long ol wok blong yu.”—2 Timoti 2:15.

  •    “!Yufala i mas jekemgud se yufala i wanem kaen man! Yufala i mas man we fasin blong laef blong yufala i tabu, mo yufala i mas soemaot long ol wok blong yufala se yufala i stap fasgud long God!”—2 Pita 3:11.

 Ol vas ya oli tokbaot gudfala samting we i save kamaot sipos yu mekem ol fasin we i stret. Taem yu gat gudfala fasin, yu no nid blong wari se bambae yu rigret from samting we yu mekem.—Galesia 6:7.

 Askem yu wan se:

  •    ?Mi mi wanem kaen man?

  •    ?Mi mi tingbaot gudnem blong ol narafala?

  •    ?Mi mi wantem harem gud long wan samting we i save mekem narafala i harem nogud?

  •    ?Olsem wanem seksting i save spolem gudnem blong mi?

  •    ?Olsem wanem seksting i save spolem tras we perens blong mi i gat long mi?

 TRU STORI “Mi gat wan fren we i stap frenem wan boe long fasin haed. Biaen hem i sanem wan foto blong hem we i neked i go long boe ya, mo boe ya tu i sanem foto blong hem we i neked i kam long hem. Be bifo we 48 aoa i pas, papa blong gel ya i disaed blong jekem fon blong gel ya, nao taem hem i luk teks ya, hem i sek nogud. Ale, hem i toktok long gel blong hem, mo gel ya i talemaot evri samting. !Mi save se gel ya i sore from samting we hem i bin mekem, be perens blong hem i rili sek nogud mo i harem nogud! Tufala i no moa sua sipos tufala i save trastem hem bakegen o nogat.”

 Samting we i save hapen: Seksting i spolem man we i sanem samting ya mo man we i lukluk samting ya. Wan yang gel we boefren blong hem i fosem hem blong seksting, i talem se: “Fasin ya i mi harem se mi no laekem mi wan mo mi harem nogud.”

 From we seksting i save spolem yu mo ol narafala, mo maet i save mekem se oli jajem yu folem loa, bambae i moa waes we yu folem ol advaes blong Baebol:

  •   “Yu mas ronwe long ol samting we ol yangfala oli stap wantem tumas.”—2 Timoti 2:22.

  •   “Yu tanem hed blong mi i gowe, blong mi no luk ol samting we oli nating nomo.”—Ol Sam 119:37.

 ?Bambae yu mekem wanem?

 Folem advaes blong Baebol taem yu fesem wan situesen olsem. Ridim toktok we Janet i talem, mo biaen jusum wan we yu ting se i beswan.

 “Wan taem mi mitim wan boe, mo hem i givim namba blong hem long mi, mo i karem namba blong mi. Long wan wik nomo, hem i askem mi blong mi sanem wan foto blong mi we mi werem bikini o klos blong swim nomo.”—Janet.

 ?Yu ting se Janet i sud mekem wanem? Sipos yu, ?bambae yu mekem wanem?

  •  A Maet bambae yu se : ‘Hemia i oraet nomo. Antap long hemia, sipos mifala i go swim long solwota, bambae hem i stil luk mi wetem klos ya.’

  •  B Maet bambae yu se: ‘Mi no save wanem tingting blong hem. Be i oraet nomo, bambae mi sanem wan foto long hem we i no soemaot tumas bodi blong mi, mo luk wanem i hapen afta.’

  •  C Maet bambae yu se: ‘Boe ya i intres nomo long seks. Bambae mi dilitim mesej blong hem.’

 Ating bambae yu agri se tingting ya long leta C i beswan. Antap long hemia, Baebol i talem se: “Man we i gat gudfala tingting i save luksave we trabol i stap kam, nao i save ronwe long hem, be man we i no save tingting gud, hem i save letem trabol i kam, i kasem hem, we biaen i sore from.”—Ol Proveb 22:3, Good News Translation.

 Eksampol ya i makemaot klia samting we plante taem hem i stamba blong seksting mo ol narafala nogud fasin: ?Yu yu stap jusum gud ol fren blong yu? (Ol Proveb 13:20) Wan yangfala woman we nem blong hem Sarah i talem se: “Taem yu joen wetem ol man we yu save, bambae oli no save akseptem ol fasin we oli nogud.” Wan yangfala woman nem blong hem Delia i agri, mo i se: “Samfala we oli talem se oli fren blong yu, oli no halpem yu blong holemtaet ol gudfala fasin blong yu, be oli wantem spolem ol gudfala fasin blong yu. Sipos oli gat ol fasin we i no laenap wetem ol loa blong God, oli stap enkarejem yu blong mekem samting we i brekem loa blong God. ?Hemia nao samting we yu wantem mekem?”