Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Yumi No Save Ronwe Long Ded

Yumi No Save Ronwe Long Ded

TRAEM tingbaot se yu stap wajem wan muvi long saed blong wan woman blong plei miusik. Long stat blong muvi, woman ya i wan pikinini, hem i lanem blong plei, mo i stap praktis oltaem. Afta, hem i mekem ol konset, i go long plante kantri blong wol, mo i kam wan woman we plante man oli save nem blong hem. Be i no longtaem, hem i kam olfala, mo long en blong muvi ya, hem i ded.

Muvi ya i wan trufala stori blong laef blong wan woman we naoia hem i ded. Nating se hem i plei miusik, i wan saentis, wan jampion blong spot, o wan narafala woman, be stori ya bambae i sem mak. Hem i mekem plante bigfala wok, be hem i save mekem plante moa wok sipos hem i no kam olfala mo ded.

Sore tumas, be hemia nao samting we i stap hapen long yumi evriwan. (Prija 9:5) Nating se yumi traehad, be yumi no save blokem olfala mo ded. Narafala samting we i save hapen se, maet yumi ded from wan aksiden o wan bigfala sik taem yumi no olfala yet. Baebol i talem se, yumi olsem smok blong moning we “i stap smoltaem nomo, nao biaen i lus.”—Jemes 4:14.

Samfala oli ting se “i gud yumi kakae mo yumi dring, from we tumora bambae yumi ded.” (1 Korin 15:32) Oli folem tingting ya from we oli save se enitaem nomo oli save ded, mo i no gat wan gudfala samting long fiuja. Taem yu stap pastru long wan hadtaem, maet yu tu yu askem se: ‘Laef ya, ?hemia nomo?’ ?Olsem wanem blong faenem ansa blong kwestin ya?

Plante man oli hop se ol saentis bambae oli faenem ansa. Ol niufala save mo meresin oli mekem se yumi save laef longtaem moa i bitim bifo. Mo ol saentis oli stap traehad blong faenem rod blong mekem laef i longfala moa yet. Nating se oli winim o nogat, kwestin i stap se: ?From wanem yumi kam olfala mo yumi ded? ?Wan dei, bambae yumi winim enemi blong yumi, ded? Magasin ya bambae i tokbaot tufala kwestin ya, mo bambae i ansarem bigfala kwestin ya se: Laef ya, ?hemia nomo?