Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STORI BLONG FRAN PEJ | OL FO MAN LONG HOS—OLI GAT PAOA LONG YU

Ol Fo Man Ya Long Hos ?Oli Hu?

Ol Fo Man Ya Long Hos ?Oli Hu?

I luk olsem se i had blong kasemsave long stori ya mo maet i mekem yu fraet. Be yu no mas fraet. From we Baebol, mo ol samting we oli hapen tede, oli halpem yumi blong kasemsave long vison ya. Ol fo hos oli saen blong ol trabol long wol, be i minim wan gudfala nius tu long yu mo famle blong yu. ?From wanem? Fastaem, i gud yumi tokbaot ol hos ya se oli pija blong wanem.

MAN WE I SIDAON LONG WAET HOS

Vison ya i stat olsem: “Mi luk wan waet hos, mo man we i sidaon long hem i holem bonara, mo oli givim wan hat blong king long hem, mo hem i go olsem man we i win finis long faet, mo i go blong i winim gud ol enemi blong hem.”—Revelesen 6:2.

?Hu ya man ya we i sidaon long waet hos? Buk blong Revelesen i tokbaot hem long sam japta we i kam biaen se hem i “Tok Blong God.” (Revelesen 19:11-13.) Taetel ya, Tok, i blong tokbaot Jisas Kraes, from hem i wok olsem man blong talemaot tok blong God. (Jon 1:1, 14) Mo tu, oli singaotem hem se “King blong ol king, mo Masta blong ol masta,” mo “Man We Yu Save Trastem, mo Man We i Talem Trutok.” (Revelesen 19:16) I klia se hem i wan king we i gat raet blong faet, be hem i no yusum paoa blong hem blong spolem narafala. Be, i gat sam moa kwestin.

?Hu i givim paoa long Jisas blong i win? (Revelesen 6:2) Profet Daniel i luk long wan vison se Mesaea i olsem wan “pikinini blong man,” we “Olfala ya blong bifo we bifo olgeta” we hem i Jehova God, * i “givim paoa blong rul mo haenem mo kingdom long hem.” (Daniel 7:13, 14, New World Translation) Taswe, God ya we i gat Olgeta Paoa i givim raet long Jisas blong i rul mo jajem ol man. Waet hos i stret saen blong faet we Pikinini blong God i mekem, from we oltaem Baebol i yusum waet kala blong tokbaot stret fasin.—Revelesen 3:4; 7:9, 13, 14

?Ol hos ya oli stat ron wetaem? I gud blong makem se Jisas we i ron long faswan hos, i stat blong ron taem hem i kam king. (Revelesen 6:2) ?Hem i kam King long heven wetaem? Hem i no kam king stret afta we hem i gobak long heven. Baebol i soemaot se hem i mas wet. (Hibru 10:12, 13) Jisas i tokbaot sam saen blong ol disaepol blong hem oli luksave en blong taem ya we hem i stap wet, mo stat blong taem we hem i rul long heven. Hem i talem se taem we hem i stat blong rul, ol trabol long wol ya bambae oli kam mowas. Bambae i gat ol faet, kakae i sot, mo ol strong sik. (Matiu 24:3, 7; Luk 21:10, 11) Afta long Wol Wo Wan long 1914, i kam klia se ol man oli laef kasem taem ya, we Baebol i singaotem se “ol las dei.”—2 Timoti 3:1-5.

?Be from wanem ol trabol oli kam mowas long 1914? From we long taem ya, Jisas i stat blong rul long heven, i no long wol. Mo i gat wan bigfala faet long heven, mo niufala King, Jisas, we hemia Maekel, i slingim Setan mo ol enjel blong hem oli kamdaon long wol. (Revelesen 12:7-9, 12) Setan i no moa save go long heven mo hem i kros tumas, from hem i gat smol taem nomo i stap. Tru ya, i no longtaem God bambae i mekem samting we hem i wantem i kamtru, hemia blong spolem Setan. (Matiu 6:10) Naoia, bambae yumi tokbaot olsem wanem ol tri narafala man long hos oli pruvum se yumi stap laef long “ol las dei.” Ol trifala man long hos oli no olsem faswan, we i pija blong wan man. Defren olgeta, oli pija blong ol bigfala trabol we oli stap spolem laef blong olgeta man long wol.

MAN WE I SIDAON LONG RED HOS

“Wan narafala hos i kamtru we i red olsem faea. Man we i sidaon long hem, i kasem raet blong tekemaot pis long wol, blong ol man oli mas kilkilim olgeta oli ded. Mo hem i kasem wan bigfala naef blong faet.”—Revelesen 6:4.

Man we i sidaon long hos ya i pija blong ol faet. Makem se hem i tekemaot pis, i no long sam kantri nomo, be long fulwol. Long 1914, hem i fastaem long histri we i gat wan bigfala faet long fulwol. I no longtaem i gat namba tu bigfala faet long wol we i spolem plante moa man. Sam man oli ting se namba blong ol man we oli ded long ol bigbigfala faet mo ol narafala faet stat long 1914 i kam, i moa long 100 milian man. Mo antap long hemia, plante narafala man oli safa from ol kil we oli kasem.

?Ol faet long taem blong yumi oli kam antap kasem wanem mak? Hem i fastaem long histri, we i luk olsem se ol man oli naf blong spolem laef blong olgeta man. Nating se i gat ol ogenaesesen blong putum pis olsem Yunaeted Neson, be oli no naf blong stopem man we i sidaon long red hos.

MAN WE I SIDAON LONG BLAK HOS

“Mi luk wan blak hos, mo man we i sidaon long hem, hem i holem wan skel long han blong hem. Nao mi harem wan samting we i olsem wan voes i kamaot long medel blong ol fo jerubim ya, i talem se: “Wan kilo blong wit, praes blong hem i wan denarias, mo tri kilo blong bale, praes blong hem i wan denarias, be yu no mas spolem oel blong olif mo waen.”—Revelesen 6:5, 6.

Man we i sidaon long hos ya i pija blong hanggri. Vas ya i soemaot se bambae kakae i sot, i kasem mak ya we wan kilo blong wit, praes blong hem i wan denarias. !Hemia i olsem pei blong wan man blong wan fuldei long taem blong ol faswan Kristin! (Matiu 20:2) Sem mane ya i save pem tri kilo blong bale, we hem i no wan gudfala kakae olsem wit. ?Olsem wanem? ?Kakae ya i save fidim wan bigfala famle? Ol man oli kasem woning blong yusumgud kakae evridei, olsem ol man long taem bifo we oli mas yusumgud ol samting we oli gat olsem, oel blong olif mo waen.

Stat long 1914, yumi luksave se man we i sidaon long blak hos i stap gohed blong ron. Samwe long 70 milian man oli ded from kakae i sot long ol yia 1900. Wan ripot i soemaot se long yia 2012-2014, samwe long 805 milian man oli sik from hanggri.” Wan narafala ripot i talem se: Plante man oli ded from hanggri i bitim ol man we oli ded sik ya AIDS, malaria mo tibi. Nating se ol man oli traehad blong halpem ol man we oli no gat kakae, be oli no save stopem.

MAN WE I SIDAON LONG HOS WE KALA BLONG HEM I LUS

“Nao mi luk wan hos we prapa kala blong hem i lus, mo man we i sidaon long hem, nem blong hem Ded. Mo Beregraon i stap biaen long hem. Mo tufala i kasem paoa blong kilim man i ded long olgeta ples long wol, taem tufala i kaontem fo man, tufala i mas kilim wan i ded, tri nomo i laef i stap. Mo tufala i kasem paoa blong kilim ol man oli ded long wan longfala naef blong faet, mo long hanggri, mo long ol strong sik, mo long ol wael anamol blong wol.”—Revelesen 6:8.

Namba fo man long hos i pija blong ded we i kamaot from sik mo ol narafala samting. Smoltaem afta long 1914, flu blong Spen i kilim i ded plante milian man. Klosap 500 milian man oli kasem sik ya, i olsem se long evri 3 man we oli laef long wol, 1 long olgeta i gat sik ya.

Be i no flu blong Spen nomo we i kilim man i ded. Ol man we oli stadi long ol sik, oli talem se plante milian man oli ded from sik ya smolpoks long ol yia 1900. Tede, plante milian man oli ded from AIDS, tibi, mo malaria, nating se ol dokta oli stadi plante long ol sik ya.

Nating se i gat faet, kakae i sot, mo i gat sik, be sem samting nomo i kamaot, hemia se ol man oli stap ded. Ded i kasem olgeta man, mo i mekem se ol man oli no moa gat hop.

!WAN GUDFALA TAEM I STAP KAM!

I no longtaem ol trabol we yumi stap kasem bambae i finis. Baebol i soemaot se Jisas i “win finis long faet” long yia 1914, taem hem i sakemaot Setan mo ol enjel blong hem oli kamdaon long wol. Be Jisas i no finisim faet blong hem yet. (Revelesen 6:2; 12:9, 12) I no longtaem, long faet blong Amagedon Jisas bambae i winim Setan mo i kilim evri man we oli sapotem Setan. (Revelesen 20:1-3) Jisas bambae i stopem ol trabol we oli stap kamaot long ol trifala man ya we oli ron long hos, mo tu bambae hem i tekemaot olgeta trabol we i mekem ol man oli harem nogud. ?Bambae hem i mekem samting ya olsem wanem? Yu traem luk ol promes ya we Baebol i tokbaot.

Bambae i no moa gat faet, mo ol man oli stap long pis. Jehova “i stap mekem ol faet i finis long olgeta ples long wol. Hem i stap brekem ol bonara, i stap spolem ol spia.” (Ol Sam 46:9) Ol man we oli lavem ol narafala man mo oli man blong pis, “bambae oli harem gud, from we oli stap gud, mo oli gat plante samting.”—Ol Sam 37:11.

Bambae ol man oli no moa hanggri from we i gat plante kakae. “Bambae i gat plante kakae long ples ya [wol], we bambae ol hil oli fulap gud long hem.”—Ol Sam 72:16.

I no longtaem Jisas bambae i tekemaot ol trabol we oli kamaot long trifala man ya we i ron long hos

Bambae i no moa gat sik mo ded, be man bambae i laef olwe. God “bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta, mo bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from we hem i sore, mo bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem.”—Revelesen 21:4.

Taem Jisas i stap long wol, hem i soemaot ol gudfala samting we bambae hem i mekem taem hem i rul. Hem i mekem pis, i fidim plante man, i mekem sikman i kam gud, mo i mekem dedman i laef bakegen.—Matiu 12:15; 14:19-21; 26:52; Jon 11:43, 44.

Ol Witnes blong Jehova oli glad blong soemaot long yu long Baebol, olsem wanem blong yu holemstrong kasem en blong ol trabol we oli stap kamaot long ol trifala man ya we oli ron long hos. ?Yu yu wantem save moa?

^ Jehova i nem blong God long Baebol.