Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kit Mar Ango ma Kelo Yomcwiny me Ada?

Kit Mar Ango ma Kelo Yomcwiny me Ada?

“Gitye ki gum [yomcwiny] jo ma Rwot [Jehovah] aye Lubangagi!”​—JABULI 144:15.

WER: 75, 73

1. Pingo kare ma wakwo iye-ni dok pat ki kare mo keken?

WAKWO i kare ma dok pat adada ki kare mo keken i tekwaro pa dano. Kit ma Baibul owaco kwede con, Jehovah tye ka coko lwak dano mapol ata ma gia “ki i rok ducu, ki i kaka ducu, ki dano ducu me wi lobo, ki leb ducu.” Gubedo “twon rok mo matek” ma welgi tye makato milion aboro dok ‘gitiyo bot Lubanga i dyeceng ki dyewor.’ (Niyabo 7:9, 15; Icaya 60:22) Pe tye kare mo keken ma wel dano ma gimaro Lubanga kacel ki dano luwotgi obedo madwong kit man.

2. Kit mar ma pe tye atir ango ma waneno i kin jo ma pe gubedo lurem Lubanga? (Nen cal ma tye i pot karatac man.)

2 Ento, Baibul bene owaco wacon ni i karewa-ni, dano ma pe gubedo lurem Lubanga gibedo ki mar ma dok kite pat ma ngat moni paro pire keken. Lakwena Paulo ocoyo ni i kare me agikki, dano gibibedo ka “maro komgi kengi kun gibedo lumar lim,” ki dok ‘jo ma maro yomcwiny ma ka maro Lubanga.’ (2 Temceo 3:1-4) Mar man ma ngat moni paro pire keken obedo olungtuke me maro Lubanga. Bedo ki kit kodi mar man pe kelo yomcwiny, kadi bed ni en tamo ni ebibedo ki yomcwiny. Ma ka meno, weko dano gibedo ki cwiny me woro ki dok weko kwo bedo matek adada pi dano ducu.

3. Ngo ma wabinyamo i pwony man? Ki dok pingo?

3 Lakwena Paulo onongo ngeyo ni jo mapol biparo pigi kengi dok man bibedo rac pi Lukricitayo adada. Pi meno, en ocikogi me “pokke woko” ki i kom jo ma gimarre kekengi i yo ma pe opore. (2 Temceo 3:5) Ento pe watwero pokke woko kwicikwici ki i kom jo magi. Pi meno, ngo ma watwero timone me gwokke ki jo ma gitye ki kit cwiny meno wek wayom cwiny Jehovah, Lubanga ma lamar? Kong dong wanen apokapoka ma tye i kin mar ma Lubanga mito ni wabed kwede ki mar ma kiloko pire i 2 Temceo 3:2-4. Ci dong wangine kekenwa wek wanen ngo ma watwero timone me nyuto kit mar ma weko wabedo ki yomcwiny me ada.

TIKA IMARO LUBANGA KECE IMARRE KENI?

4. Pingo pe rac me marre kekenwa olo to?

4 Paulo ocoyo ni: “Dano bibedo ka maro komgi kengi.” Tika man te lokke ni rac me maro komwa kekenwa? Pe, peko mo pe i marre kekenwa dok man mitte. Jehovah ocweyowa kit meno. Yecu owaco ni: ‘Mar lawoti macalo imarre keni.’ (Marako 12:31) Ki lok ada, pe watwero maro jo mukene ka pe wamarre kenwa. Baibul bene waco ni: ‘Co bene gumar mongi macalo gimaro komgi kengi. Ngat ma maro dakone, maro kome kene. Pe tye ngat mo ma dag kome kekene, ento pito ki cam dok gwoko maber.’ (Jo Epeco 5:28, 29) Pi meno, nen ka maleng ni olo to myero wamarre kekenwa.

5. Itwero poro jo ma gimaro komgi kengi mukato woko ki ngo?

5 Mar ma wakwano pire i 2 Temceo 3:2 pe pore dok pe ber. Meno nyuto cwiny me woro. Ka ngat moni maro kome kene mukato kare woko, en bedo ka tamo pire kene mukato kare. (Kwan Jo Roma 12:3.) En paro pire kekene ma ka paro pi jo mukene. Ka gin mo pe owoto maber, en kok i kom jo mukene ma ka ye balle. Lacoc mo me Baibul oporo kit ngat meno ki okodo nyo icoc ma dolle calo odilo wek kome obed lyet ento nongo oweko okutu ma i ngeye tye ka cimo jo mukene. Jo ma kit magi ki lok ada nongo cwinygi pe yom.

Kit mar ma Lubanga mito ni wabed kwede nyako nyig mabeco

6. Adwogi maber ango ma wanongo ka wamaro Lubanga?

6 Lucoc mogo me Baibul giwaco ni Paulo onongo tye ka lok i kom mar ma ngat moni marre kekene mukato kare woko pien nyako nyig maraco ma en oloko iye lacen. Kitungcel, kit mar ma Lubanga mito ni wabed kwede nyako nyig mabeco. Mar meno kwako yomcwiny, kuc, diyo cwiny, kica, ber, niye, mwolo, ki dong jukke ken. (Jo Galatia 5:22, 23) Laco jabuli ocoyo ni: “Gitye ki gum [yomcwiny] jo ma Rwot [Jehovah] aye Lubangagi!” (Jabuli 144:15) Jehovah obedo Lubanga ma layomcwiny dok jone bene cwinygi yom. Pi meno ka iporo jo ma gimarre kekengi mukato kare kun giparo pi gin ma gitwero nongone keken, lutic pa Jehovah cwinygi yom pien gimiyo jami bot jo mukene.​—Tic pa Lukwena 20:35.

Watwero gwokke nining ki i bedo jo ma marre kekenwa? (Nen paragraf 7)

7. Lapeny mene ma bikonyowa me ngiyo mar ma watye kwede pi Lubanga?

7 Watwero ngeyo nining kace wamarre kenwa mukato kare woko ma ka maro Lubanga? Tam kong i kom lok man me ryeko-ni: “Pe wutim gin mo pi laro dito nyo pi wakke awaka keken, ento wubed ki mwolo, kun dano acel acel woro lawote macalo ngat madit loye. Pe itam pi gin ma konyi keni, ento tam pi gin ma konyo jo mukene bene.” (Jo Pilipi 2:3, 4) Watwero penye kekenwa ni: ‘Tika alubo tam man? Tika atye ka tute me timo gin ma Lubanga mito ni atim? Tika ayenyo yo me konyo jo mukene i kacokke ki bene i ticwa me pwony?’ Pol kare pe yot me jalo cawawa ki kerowa. Meno te lokke ni myero wati matek dok wajal gin mo ma wamaro timone. Ento pe tye gin mo ma weko cwinywa bedo yom makato ngeyo ni Lalo polo ki lobo cwinye yom i komwa!

8. Gin ango ma Lukricitayo mogo gutimo pien gimaro Lubanga?

8 Lukricitayo mogo gujalo dog tic ma onongo twero weko gilonyo adada pien gimaro Lubanga dok gimito tic pire ki cwinygi ducu. Ericka, ma obedo daktar oyero me tic macalo painia ma ka keto cwinye i ticce me ot yat. En kacel ki cware gubedo ki kare me tic pi Jehovah i lobe mapol. En owaco ni: “Jami mapol ma gutimme i kwowa i kare ma wabedo ka konyo jo mukene ka ma giloko iye leb mapatpat, ki dok lirem ma wamako ki jo mukene okelo yomcwiny i kwowa adada.” Ericka pud tiyo macalo daktar, ento pol kare tiyo ki cawane kacel ki kerone me pwonyo dano lok madok i kom Jehovah ki dok konyo utmegine. En owaco ni man kele “yomcwiny madit ma pe wacce.”

TIKA IKANO LONYONI I POLO KECE I LOBO?

9. Pingo ngat ma maro lim pe bibedo ki yomcwiny?

9 Paulo ocoyo ni dano ‘bibedo lumar lim.’ Mwaki mogo angec, lapainia mo i lobo Ireland oloko ki laco mo lok madok i kom Lubanga. Laco-ni oyabo kicaa matidi ma en keto cente iye, ci okwanyo cente mogo mapote ki iye, omako i cinge ka owacce ni: “Man aye Lubangana!” Kadi bed ni pe giye iye, jo mapol giwinyo kit meno. Gimaro cente ki jami ma cente romo wilone. Ento Baibul cikowa ni: “Ngat ma maro lim, lim pe twero romone wacel; ki ngat ma maro lonyo bene kadi bed nong magoba madwong, pud dok wacci peya oromme.” (Latitlok 5:10) Ngat ma maro cente pe winyo ni etye kwede muromo. Pol kare en mito mukene dok bedo ka tute matek me nongone. Man kelo bote “lwak can mapol ata.”​—1 Temceo 6:9, 10.

10. Ngo ma Baibul waco i kom lonyo ki can?

10 Ki lok ada, wan ducu wamito cente. Pien gwokowa. (Latitlok 7:12) Ento tika watwero bedo ki yomcwiny ka watye ki jami ma gimitte keken? Twere! (Kwan Latitlok 5:12.) Agur wod pa Jake ocoyo ni: “Pe amito imiya abed lacan nyo lalonyo; ento amito imiya cam ma romo pita.” Pe tek me niang pingo laco-ni onongo pe mito ni ebed ngat ma can obwoyo adada. En owaco ni onongo pe emito ni ekwal kwo, pien kwalo kwo kelo lewic i kom Lubanga. Ento pingo onongo dok en pe mito bedo lalonyo? En ocoyo ni: “Ka abibedo ki cam madwong mukato kare, miyo abikweri woko, kun awacci, ‘Rwot [Jehovah] en anga?’” (Carolok 30:8, 9) Twero bedo ni ingeyo jo ma giketo gengi i kom lonyogi makato Lubanga.

11. Ngo ma Yecu owaco madok i kom cente?

11 Ngat ma maro cente mukato kare pe twero yomo cwiny Lubanga. Yecu owaco ni: “Pe tye dano mo ma twero tic ki rwodi aryo; pien bikwero ngat acel ci maro mukene-ni, nyo bimoko i kom ngat acel, ci cayo ngat mukene-ni. Pe wutwero tic pi Lubanga ka dok wutiyo pi lim bene.” En bene owaco ni: “Pe wukan lonyo piwu kenwu i lobo, ka ma nyenye ki nyal gibalo woko, dok ka ma lukwo gibino gituro ot ci gikwalo woko. Ento wukan lonyo piwu kenwu i polo, ka ma nyenye ki nyal pe gibalo, dok ka ma lukwo pe bino gituro ot ci gikwalo.”​—Matayo 6:19, 20, 24.

12. Kwo i rwom ma lapiny twero konyowa me tic pi Lubanga nining? Mi labol.

12 Pol pa lutic pa Jehovah gitute matek me dwoko rwom me kwogi lapiny. Gunongo ni timo meno minigi cawa malac me tic pi Jehovah dok weko gibedo ki yomcwiny ma loyo. Omego mo ma nyinge Jack, ma bedo i Amerika ocato ote madit ki biacarane wek gicak tic calo painia gin ki dakone. En otito ni: “Pe obedo yot me jalo gangwa mamwonya ki jamiwa ducu.” Ento ma pudi, pi mwaki mapol en onongo dwogo ki i ka tic ma cwinye cwer adada pi abar wic me gang tic. En owaco ni: “Dakona ma obedo lapainia mari-ni, cwinye onongo yom i cawa ducu. En onongo waco ni, ‘Atye ki ladit tic maber loyo!’ Man ma an bene atye ka tic calo painia-ni, wan ducu dong watiyo pi Ngat acel, Jehovah.”

‘Tika kwona nyuto ni aye gin ma Baibul waco madok i kom cente?’

Watwero gwokke nining ki i bedo jo ma maro cente? (Nen paragraf 13)

13. Ngo ma twero konywa me niang nenowa i kom cente?

13 Ka wangine kenwa me niang cwiny ma watye kwede madok i kom cente, ci myero wapenye kekenwa ni: ‘Tika kwona nyuto ni aye gin ma Baibul waco madok i cente? Tika yenyo cente aye gin ma pire tek bota loyo? Tika aparo pi jami me kom makato pi watta ki Jehovah kacel ki jone? Tika ada aye ni Jehovah bimiya jami ma mitte?’ Myero wabed labongo akalakala ni en pe bibwolowa!​—Matayo 6:33.

TIKA WAMARO JEHOVAH KECE NONGO YOMCWINY?

14. Neno mupore ango ma myero wabed kwede madok i kom yomcwiny?

14 Baibul bene owaco ni i kare me agikki dano gibedo “jo ma maro yomcwiny.” Kit ma wangeyo kwede ni pe rac me bedo ki neno mupore i kom cente, wangeyo bene ni pe rac ki wan me nongo yomcwiny i yo mupore. Jo mogo giwaco ni meno pe myero gibed ki yomcwiny mo keken i kwogi, ento man pe gin ma Jehovah mito piwa. Baibul waco ki lutic pa Lubanga ni: “Dong icit icam kwonni ki yomcwiny, dok imat kongo vinoni ma nongo cwiny yom ata.”​—Latitlok 9:7.

15. Te lokke ngo ka kiwacci ngat moni “maro yomcwiny”?

15 2 Temceo 3:4 loko i kom jo ma gimaro yomcwiny adada ento nongo pe gimaro Lubanga. Niang ni tyeng meno pe waco ni dano gibimaro yomcwiny makato Lubanga. Meno niange ni nongo olo to gimaro Lubanga manok. Ento tyeng meno wacci “ma ka” maro Lubanga. Lacoc mo acel ocoyo ni tyeng meno “pe nyuto kulu ni gitye ki mar mo manok i kom Lubanga. Ento te lokke ni nongo pe gimaro Lubanga kulu.” Man obedo cik magwar adada pi jo ma gimaro yomcwiny. Baibul loko i kom jo ma gimaro yomcwiny calo jo ma yomcwiny me kwo man ‘bwoyogi’ woko.​—Luka 8:14.

16, 17. Lanen ango ma Yecu oweko madok i kom yomcwiny?

16 Yecu onyutiwa kit me bedo ki neno mupore i kom yomcwiny. En ocito “i nyom” ki bene i “karama madit.” (Jon 2:1-10; Luka 5:29) Ki i nyom, kongo onongo pe tye muromo, pi meno Yecu oloko pii odoko kongo i yo me tango. I kare mukene, ma dano gubedo ka lok marac i kom Yecu pi cam ki dok mat, en otito bot jo magi ka maleng ni gipe ki neno mupore.​—Luka 7:33-36.

17 Ento, Yecu pe oweko nongo yomcwiny obedo gin ma pire tek loyo i kwone. En oketo tic pi Jehovah mukwongo ki dok otute matek me konyo jo mukene. En ojalle me to i yo malit i kom yat wek elar dano. Yecu otito ki jo ma mito lubo kore ni: “Wutye ki gum [yomcwiny] ka dano ngalowu, kun giyelowu ma giwaco kit lok ducu maraco gobagoba i komwu pira. Wupwo, cwinywu obed yom atika, pien bakacic ma gibimiyowu me pwoc dit, tye i polo, pien lunebi ma yam gukwongo nyimwu dano guketo ayelayela i komgi kit meno.”​—Matayo 5:11, 12.

Watwero gwokke nining ki i bedo jo ma maro yomcwiny? (Nen paragraf 18)

18. Lapeny mene ma gitwero konyowa me niang kit ma wamaro kwede yomcwiny?

18 Ngo ma bikonyowa me niang kit ma wamaro kwede yomcwiny? Watwero penye kekenwa ni: ‘Tika galowang pire tek tutwal bota makato bedo i cokke ki tito kwena? Tika atye atera me jalo jami mogo ma amaro pien amito tic pi Lubanga ki cwinya ducu? Ka atye ka yero galowang, tika atamo i kom kit ma Jehovah neno kwede gin ma ayero?’ Pien wamaro Lubanga dok wamito ni wayom cwinye man miyo wagwokke pe me timo jami ma wangeyo ni rac keken ento kadi wa jami ma watamo atama ni gicwero cwinye.​—Kwan Matayo 22:37, 38.

KIT ME NONGO YOMCWINY

19. Jo mene ma pe gitwero bedo ki yomcwiny?

19 Catan kacel ki lobone dong oweko dano gudeno can pi mwaki ma romo 6,000 kulu. I kare man me agikki-ni, lobo-ni opong ki dano ma paro pigi kengi, ki jo ma gimaro cente kacel yomcwiny mukato kare woko. Tamgi tye i kom jami ma gitwero nongone dok giweko mitigi bedo gin ma pire tek loyo ducu. Ento jo ma kit meno pe gitwero bedo ki yomcwiny! Kitungcel Baibul waco ni: “Tye ki gum [yomcwiny] dano ma geno Lubanga pa Yakobo me konye; ma genne ducu tye i kom Rwot [Jehovah] Lubangane.”​—Jabuli 146:5.

20. Marri pi Lubanga okeli yomcwiny nining?

20 Lutic pa Jehovah gimaro Jehovah ki cwinygi ducu ki dok mwaka ki mwaka dano mapol gipwonyo lok i kom Jehovah ci gimarre bene. Man nyuto ka maleng ni Ker pa Lubanga dong tye ka loc, dok ni cokcok-ki bikelo mot mapol ma pe wacone! Ka watimo jami ma Jehovah mito ni watim, wayomo cwinye dok man bene keliwa yomcwiny me ada. Jo ma gimaro Jehovah gibedo ki yomcwiny me ada pi naka! I pwony ma lubo man, wabinyamo kit mogo marac ma bino ka ngat moni paro pire kene. Lacen wabineno apokapoka i kit lutic pa Jehovah.